DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 7/1892 str. 25 <-- 25 --> PDF |
— 313 — biti u iatereau sumovlatstiiika — veonia dvojim; usaprot čvrsto sam uvjereu, da će imati pogubnih posliedicu za satim šuaitikii imovinu/´^´ Bezobzirnim ovršnim postupkom utjerati će se doduše znatnije svote od starijih dugovina, BU taj uspjeh biti će bez dvojbe samo iluzorne naravi, ukupoi zaostatak odnosno dugovina ostati će bo ista, jer će se opet izjednačiti sa novopriraslimi dugovinaini. Skrajuo siromaštvo pučanstva bivše vojne krajine biva danomice sve to veće, od iieobhodae je dakle potrebe, da se kod utjerivanja ogromnih zaostataka starijih šumskih odšteta obzirno i postepeno postupa^ jer svaka prenaglost u tom pravcu moghi bi se u budućnosti teško osvetiti, pošto žiteljstvo ueimajuć nikakovih vrela privrede, biti će konačno prisiljeno pomoći si opet sa šumskom kradjom. Dao bog, da ovo mnijenje oprevrgou činjenice dojdućih izkazS. o uspjehu utjerivanja zaostataka šumskih odšteta. Konačno spomenuti ću nepovoljno stanje šuma t. z. seoskih ili mjestnih obćina područja bivše vojne krajine. Šumski taj posjed razciepkan je na malene i raztrešene čestice u neposrednoj blizini pojedinih sela. Ondašnje žiteljstvo ne smatra te šume obćinskom imovinom, nego gotovo ničijom, držeći, da je svakonm prosta poraba i zloraba, što je osobito pogibeljno obzirom na kraški karakter šumskoga tla. Uslied oeizmjerne važnosti tih šumica, osobito u području kr. kot. oblasti Slunj i Vojnić, u kojemu je već sada zavladala skrajna oskudica na ogrievnih drva, iuistojalo se je u zadnje vrieme spasiti te šumske predjele od konačne propasti, te su namješteni pojedini žitelji kao „čuvari´^, nu žali bože uz kukavnu godišnju nagradu obzirom na veliko siromaštvo dotičnih obćina. Uredjenje šumske uprave tih seoskih ili mjestnih obćina, poput one, koja postoji za urbarno-imovne obćioe t z. „provincijala´^ velevažno je pitanje za ondašnje pučanstvo; nu takovo uredjenje može se samo provesti iz zemaljskih sredstva, jer krajiške obćine neimajuć nikakovih dohodaka, mogu se tek kukavno uzdržavati nametom od 200, 250 dapače i 270^7in ^ bojati se je, da će se ogroman taj namet uslied odkupa regalnoga prava točenja u nekojih obćina još i povisiti. Namještenjera toli potrebitih šumarskih referenata kod kr. kotarskih oblasti dalo bi se i tim potrebam udovoljiti. U pogledu provedbe nekojih važnijih šumsko-redarstvenih odredaba iztaknuti ću još sliedeće: Naredba zem. vlade od 18. ožujka 1888. br. 26.662 o odstranjenju koza, 0 zagajenju jednoga dieia obraštenih obćinskib pašnjaka provadja se ozbiljnom voljom i dosliednlm radom. * Visok, odpisom od 9. ožujka t. g, br, 10,646, na prestavku presv, gosp, kr. vcl. župana odgođjeno je ovršno iičeiivanjc šumskih odšteta glede imovni obcma ovdašnjega podnir;]?^ ; podjedno učinjeni su shodni koraei na kr, ug. ministarstvo za poljodjelstvo, da putem kr. Suui ravnateljstvu u Zagrebu i^dade odre Ibn o obustavi ovranog ueerivanja Suuiskih odštetu za kr, držav. sum. crar» ter da posftvljene ovrhovoditcljo opozove. |