DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 7/1892 str. 25     <-- 25 -->        PDF

— 313 —


biti u iatereau sumovlatstiiika — veonia dvojim; usaprot čvrsto sam uvjereu,
da će imati pogubnih posliedicu za satim šuaitikii imovinu/´^´


Bezobzirnim ovršnim postupkom utjerati će se doduše znatnije svote od
starijih dugovina, BU taj uspjeh biti će bez dvojbe samo iluzorne naravi, ukupoi
zaostatak odnosno dugovina ostati će bo ista, jer će se opet izjednačiti sa novopriraslimi
dugovinaini.


Skrajuo siromaštvo pučanstva bivše vojne krajine biva danomice sve to
veće, od iieobhodae je dakle potrebe, da se kod utjerivanja ogromnih zaostataka
starijih šumskih odšteta obzirno i postepeno postupa^ jer svaka prenaglost
u tom pravcu moghi bi se u budućnosti teško osvetiti, pošto žiteljstvo ueimajuć
nikakovih vrela privrede, biti će konačno prisiljeno pomoći si opet sa šumskom
kradjom.


Dao bog, da ovo mnijenje oprevrgou činjenice dojdućih izkazS. o uspjehu
utjerivanja zaostataka šumskih odšteta.


Konačno spomenuti ću nepovoljno stanje šuma t. z. seoskih ili mjestnih
obćina područja bivše vojne krajine. Šumski taj posjed razciepkan je na malene
i raztrešene čestice u neposrednoj blizini pojedinih sela. Ondašnje žiteljstvo
ne smatra te šume obćinskom imovinom, nego gotovo ničijom, držeći, da je
svakonm prosta poraba i zloraba, što je osobito pogibeljno obzirom na kraški
karakter šumskoga tla.


Uslied oeizmjerne važnosti tih šumica, osobito u području kr. kot. oblasti
Slunj i Vojnić, u kojemu je već sada zavladala skrajna oskudica na ogrievnih
drva, iuistojalo se je u zadnje vrieme spasiti te šumske predjele od konačne
propasti, te su namješteni pojedini žitelji kao „čuvari´^, nu žali bože uz kukavnu
godišnju nagradu obzirom na veliko siromaštvo dotičnih obćina.


Uredjenje šumske uprave tih seoskih ili mjestnih obćina, poput one, koja
postoji za urbarno-imovne obćioe t z. „provincijala´^ velevažno je pitanje za
ondašnje pučanstvo; nu takovo uredjenje može se samo provesti iz zemaljskih
sredstva, jer krajiške obćine neimajuć nikakovih dohodaka, mogu se tek kukavno
uzdržavati nametom od 200, 250 dapače i 270^7in ^ bojati se je, da će
se ogroman taj namet uslied odkupa regalnoga prava točenja u nekojih obćina
još i povisiti. Namještenjera toli potrebitih šumarskih referenata kod kr. kotarskih
oblasti dalo bi se i tim potrebam udovoljiti. U pogledu provedbe nekojih
važnijih šumsko-redarstvenih odredaba iztaknuti ću još sliedeće:


Naredba zem. vlade od 18. ožujka 1888. br. 26.662 o odstranjenju koza,
0 zagajenju jednoga dieia obraštenih obćinskib pašnjaka provadja se ozbiljnom
voljom i dosliednlm radom.


* Visok, odpisom od 9. ožujka t. g, br, 10,646, na prestavku presv, gosp, kr.
vcl. župana odgođjeno je ovršno iičeiivanjc šumskih odšteta glede imovni obcma
ovdašnjega podnir;]?^ ; podjedno učinjeni su shodni koraei na kr, ug. ministarstvo za
poljodjelstvo, da putem kr. Suui ravnateljstvu u Zagrebu i^dade odre Ibn o obustavi
ovranog ueerivanja Suuiskih odštetu za kr, držav. sum. crar» ter da posftvljene ovrhovoditcljo
opozove.