DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 7/1892 str. 40 <-- 40 --> PDF |
— 328 — opet izgubiti. Od tad se ^idi, da se moda ne ravna po stolarih^ nego se oni moraju po modi ravnati. Za primjer neka nam hnde, Amerika. Prije njekoliko godina nije se tako rekni moglo drugačije poknt^.tvo prodafci, nego namo oraliovo. AmerikaTici m to drvo cienili kao nikoje drago sbog njegovih iiepih svojstva, našofie shog raznolif´nosti boja i sbog iakog laštenja. Stolari su kupovali samo orahovinu, dakako skupo. Na takovom drvu zaslužili sn drvotržci, a neposredno i sami surnovlastiiici Hep novac, dočim se je drugo drvo jeftinije prodavati moralo, ako se je već prodati litjelo. NajediioG so promieni moda. Amerikanci odkazaše ljubav iiepoj orahovini, a privolišc trešnjevini i sličnom svjetlijem drvestvari iz oraliovine, a kupovati tresnjevinu i iz nje stvari praviti. Da su pri tom izgubili, 0 tom netreba ni dvojiti. Na skoro je nestalo trešnjevine U j . bilo je iste ve6 tako malo, đa su pokuctvo iz tre.snjovine mogli samo bogataši kupovati. Sad je došao opet red na brastovinn. Svaki Amerikanac je nastojao, da barem jednu sobu sa napravom Jz hrastovine uredi. Evropljani BJesu niti najmanje za Amerikanci zaostali, jer čim se ]e što novoga uvadjati počelo, vec^. je svaki hotio, da tu novost nabavi. U Njemačkoj se najvoH sada poknćtvo iz mahagoni drva, i to podpunim pravom, jer mahagoni drvo nadkriljuje u liepoti svako drugo drvo, Hrastovina^ trežnjevina i jasenovJna liepo je drvo sprvine, ali kasnije bude jim boja sve to ružnija, a napokon izgiedju kao da sa prasna, Što je osobito kod hrastovine vidjeti. Prvobitna V>oja neda se više ni gladjenjem, ni ličenjem, u obee ničim više povratiti. Maiiagoni drvo naprotiv pridr/.i dugo prvobitnu svoju boju, a kad ostari, postaje tamnije i iiepŠe, Doduše stoji takovo pokuctvo nmogo, ali se mora uzeti obzir i na to, da je vrlo dugotrajno. Mahagoni drvo prednjači u tom, sto se vrlo lako čistiti mose. Tečajem vremena mienjao se je takodjer i oblik pokndtva. Prije se je rabilo izkljačivo uglasto poku<´´tvo, đočitn se dan danas više zahtieva okrugli oblik po fcućtva. Ovdje spomenute vrati drva mogu samo bogatiji kupiti, a siromašniji moraju se zadovoljiti i sa jeftinijim tvorivom. To tvorivo je bukovo drvo, o kojemu se podpunim pravom rcči može, đa ga ima dan danas skoro u svakoj kuci. Bukovina rabi se kao surogat ostalili skupljih vrsti drva, kao orahovine, hrastovine itd. Pokuctvo ođ bukovine poznato je pod imenom „savijeno pokuctvo", ali ima bukovog pokudtva i nesavijenog. Na našem izletu u Moravsku posjetili smo takodjer 1 tvornicu savijenoga pokučtva brace „Thonet" u Bistrici, te smo se tom prigodom osvjedočili, da je i ovdje ^moda" svoju moč pokazala. Slučajno je našao Tlionet pred tim na tavanu tvornice jedan stari savijen stolac, pak kolike li razlike izmedju današnjeg oblika i pravljenja stolaca^ te tadašiijeg, a joS u tako kratkom razdobju. Stari taj stolac je sUepljen iz tankih bukovih šibka, a naš današnji je savijen iz dva prsta debele šibke. Stari oblik je nespretan za sjedenje, a danas imamo stotinu vrsti na izbor« Njcke vrsti se malo po malo gube — tjera jih moda — a nove dolaze, đa se poslie desetak godina opet drugim s puta maknu. Čudnovato je, da moda i ovdje zahtieva promjenjivanje boja : sada mora stolae da izgleda kao da je iz orahovitie, drugi put kao palisander, treći put kao iz hrastovine itd. Ove promjene dadu se mnogo lakSe izvesti na bukovini, nego na drugom drvetu : preko staro boje naliči se nova, u drvo se utisne struktura dotičnoga drva, koje oponašati želimo i promjena je gotova. Za to i je bukovo pokuctvo jeftino. Ks, Dopisnica urednictva. Opetovano molimo p, n, gg. pisce, da nezaborave na ,,Šumarski Hst". Uredu, Uredničlvo i naklada hrv.-Hlav. Šumartikoira tivuUvn. — Tiaak 0. Albreclita. |