DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 8/1892 str. 3 <-- 3 --> PDF |
— 331 Kulturno-geografički opis hrvatsko-primorskoga .^Krasa´^ u području modruško-rsečke županije i njegovo pošumljenje iz autonomnoga budgeta. I Knlturuo-geograiiiki opis. Područje primorskoga Krasa od Novog do Rleke i Istre s njegovom širinom, koja se proteže od morske obale preko goljetina do samih od zapada prema iztoku vijajućib se, i rie6ki horizont prama sjeveru >;astirajueiu gorS, čini sa područjem grada Rieke do prieko Kastve jednu cielost za sebe, te se razlikuje bitno od svega, što dalje leži kako prema zapadu, tako i prema iztoku.* A. Plastika tia. Izpod šumom obraštenih ravanka ili viso5ina (Plateau) tih gora, koje predstavljaju sliku širokog ponešto svodnog sljemena o visini cd 900 mt., počimaju kraški obronci, koji padaju strmo, nu postepeno sve više goli i suhi do morske obale. U glavnom možemo razdieliti cieli ovaj kraški pojas na tri stupnjevine, koje se po plastici tia bitno razlikuju. 1. Prva ili gornja stupnjevina jest najstrmija. ter iina 350 mt. strmine na 1 klmtr. horizontalne daljine, dakle kut pada od 15^\ Ova stupnjevina proteže se uzduž sljemena do Gradišća, Trebe-^tina;. Pećj, Medvedjaka, Dažnika, Stojca i Rujnika, a sastoji iz kosa i brda, koja su kao prorasla iz južne strane planina, ter se otežu prama jugu, a medju njimi ima dosta prostranih i plitkih kotlina. Samo na zapadnom krilis od obronka Obruča i Fratra piTuiia „grobničkom polju" imade dubokih derina, koje su dalje prama iztokvi sve to blažije. 2. Druga ili srednja stupnjevina pokazuje znatnu plastičnu promjenu predjela, jer je pad odnosno strmina mnogo manja, nu´/M to je oblik pojedinih briegova mnogo divljiji, broj kotlina veći, a njihov oblik spođoban lievku (Trichter), te su poznate pod imenom ponikve, duplja i bezdaa. Takova je okolica poeam od Gradišća, ona ođ Grobnika. Čavlib, Oernika, Kukuljanova, Ponikva i Plaše; dalje ona od Drenovcp. i Lipove, kod Međvedjnka, Dažnika, Zebre, Stopice i Podstopice, Košutnjaka. Podduplje, Tikvine do sela Zagona. * Vidi j Bericht" iiber die Bediugugen der AaiForstung und Cultivirung des Kroatiscben Karstgebirges im Auftrage der k, u, k. Statthalterei, VOB Dr. Jos. E. Lorenz. Fiume, 10. Februar 1859. |
| ŠUMARSKI LIST 8/1892 str. 4 <-- 4 --> PDF |
— 332 — ^\a dolmoj granici ove stupnjevine dolaze bnliue u obliku dagih od zapada pranja iztoku Dagibajućili se sljemeiia, koja naglo prania juL.^u padaju, stvarajuć sa morskom obalom paralelne drage, kao što je: ^bakarska doliua, draga nad Martinčuicom i draga Vincdolska"- Sve što od tih sljemeDa prania jugu leži čini: 3, Treću ili dolnju stupisjevinu, m kojora se iiahode izmedju spomenutih draga i mora, brda kod Podvezice, Kostrensko nad Šmrikom, Sv. Jakova i Sv. Jelenom, zatim iza Crkvenice i Selcah do Novoga. Ova brda luče dragu nad Martincicom zaljev Bakarski, Bakarac, Dol, Križišće, zatim čitav Vinodol od mora. Plastične razlike tla spomenutih trijuh stupnjevina stoji u uzkom savezu sa geognosticnimi odnošajima. U tom pogledu iztaknuti je slieđeće: Kraški je kamen u Primorju osim pojedine male okružke sam vapnenac iz raznih formacija dolnje triadne i kređne dobe. Sliedeće lučbeno iztraživanje od dr. Eeitlechnera (ugar. Altenburg) i u zadnje vrierae ono od dr. E. Kramera (Zagreb) pokazuje sastavinu istih. (Vidi skrižaljku).* Iz tih analiza može se uviditi, da se ti raznoliki vapnenci, pripadajući raznimi formacijama i raznimi predjelima, glede svojih kemijskih sastavina mnogo nerazlikoju; oni se sastoje ponajviše od ugljiko-kiseloga vapna, nješto iigljično kisele magnezije i od neznatne količine drugih substancija, tako: kremenite kiseline, željeznoga oksida i ilovače. B. Geologični odnosno geognostični odnošaji. Ad 1. Prva ili gornja stupnjevina sastoji u glavnom iz istih vrsti vapnenaca kao I kraške visočine (Phiteau) t. j . većim dielom iz starijeg triadnog vapnenca (Lias) bez pješćanog kamena. U pukotinah i šupljinah nalazi se svuda dosta obilna količina naplavljene crveno-hrdjaste gline (t z. terra rossa). Slojevi vapnenca padaju u cieloj duljini i širini stupnjevine prama jugo iztoku, jugu ili jugo-zapadu, dukle pretežno južno. Od tud sliedi, da prama jugu nagibajuće se strane imaju pravostavne strmine (rechtsinige Abhange), dočim su one prama sjeveru protustavne (wiedersinig), a pošto se ti slojevi na površini Iako lupe i drobe, ostaju uvjek poveći krupni dielovi kao podloga, ter je prva vrst tih strmina većim dielom pokrivena sa 30—60 cm. dubokom naslagom sitnoga gruha, pomiešanog sa crljenicom, dočim je druga vrst strmina više grebenasta i gromačasta; šupljine i pukotine grebena i gromača izpunjene su pako veoma često sa po više metara dubokimi naplavinami od spomenute crljenice. Dolnja gratiica ove fomnicije jest dosta vidljivo označena kroz tri uzka pojasu sliedećih vapnenaca: uz sivi va{)nenac sliedi uzki pojas nešto svjetlijeg ^ VtJi znniinivii nizpravfi Or. V\ Kranu-ra, objelodanjenu n „.R-idu jugoslavenske akivitMnije znan. i umjet.* knjiga XC´/, god. IS^O, |
| ŠUMARSKI LIST 8/1892 str. 5 <-- 5 --> PDF |
333 .!" " " ´ ´ ´´ — "" ´ ´-" ´ -."´.-—´-—?_^J. ´´ " I - "—´´—7 Poblize oznake vapnenca 1 Čvrsti, žutkasti, ponešto dolomitieni kozinski vapnenac 2. Bleli nnmiilznski vapnenac 8. Isto iako 4, Bieli uumulinski vapnenac ............. 5. Ponešto doloinifcski žuto-bjeli prelazeći trijaski vapnenac- -- 6. Obični sivi, krko, trijaski vapnenac uz male žice gline 7. Trijaski vapnenac sa mnogim crvenim žicama ilovaee 8. Jasni kretni vapnenac bez žioa ´ 9. Vrlo željezašti kredui vapnenac .- Naznaef^nj© predjela, od kuda je anaiizovan vapnenac iz područja grada Rieke Novi (Vinodol) Novi (Vinodol) Novi CL4 ^^ I o*^ ´l^g ^ .^ § ^ j ^ r^ ^q^ 0-82 0 3G 0-40 0-39 0-37 0-57 18 2i O´Oi) 7-05 Eaatopivo n OIH i foakle n lool NOaH d jelova o t o ^ I ^ SS § \ss «2 0 32 9-73 0-50 96-63 97-13 1-87 0-13 0-29 0-20 99-02 99-22 0-78 0-14 .0-32 0-42 98-71 99-13 0-87 0-19 0-39 trag 99-03 99-03 0-97 0 20 0-57 2-14 0198-15 1-14 0-42 0*90 trag 97-58 97-18 1-86 1-05 3 41 74 "05 74-05 23-77 m 5´26 1-57 91-23 92-80 S-22 0 45 5-84 trag 3(> 86-SH 13-34 |
| ŠUMARSKI LIST 8/1892 str. 6 <-- 6 --> PDF |
— 334 -vapnenca sa množinom petrefakta (cesto olitickn); onda jedan pojas bieiožutkastoga ponešco dolomitskog vapnenca (sa 2.43G7o Mg. CO,) i konačno posebna jedna vrst mraiaora (Breeien-Marinov) sa znatnioii žLcaini tamno-crvene gliue. Ovi ograničujud pojasi prve i druge forJ!)acije osobito se jasno vide kod Kamenjaka, Zlobina, na Stojaćii i kod Eavna, Opustošenje ove gornje stupajevine najmladje je dobe, zato tlo nije ovdje tako golo, kako u doinjih dvijiih stupnjevina; mjestimice najme nalazimo ovdje okrajak ftanalian bus) one skiipociene crnice (humus), kojoj u obće kraški predjeli obrašćenib visoclna zahvaliti imaju, da se zelene. Taj je bus postao od nebrojenih generacija bilja, koje se je od lišnja počamši, pa sve do stasite krupnogorice tuj nekako uvriežio. Odpadci toga bilja naslagaše se tečajem stotina i hiljadu godina pod zaštitom šumskoga sklopa u naslagu crno-smedje mekote, koja je u obraštenih visočinah na više mjesta do 1 m. duboka. Pošto su odpadci i hlad šume uvjetom postanku i obdržavanju te crnice, to je posve naravno, da iste sve to više nestaje nestašicom šum_e, jer ju sunčana žega razprši, a kisuica i bura raznese. Ad 2. i 3. Početkom druge ili srednje kraške stupajevine počimlje i druga formacija t, j . miadje kredno vapno, koje u glavnom sačinjava i treću ili doinju stupnjevinu. Kredno vapno razlikuje se od starijeg triadnoga vapna gornje stupnjevine po svietloj, bielkasto-suroj, bieloj. kadkad i po ružičavo-crvenoj boji, osobito jako po množini žila od dvrste (Kaikspatb) i po znatnih naslaga istog. Dolnji slojevi toga vapnenca su tamniji, nu isti riedko gdje proviruju na površinu tla. Mjestimice ležu poveče partije numulinskoga vapnenca na kredi. Ove su petrograiično veoma slične rnladjem krednom vapnu i gdje neima uloženih, numuiita, skoro se nedaju razlikovati. Svi vapnenci ove formacije neraztroše se niti se ne razprhavaju pod uplivom atmosferillja, dakle oe pretvaraju se u sitni gruh kao vapnenci gornje stupnjevine. Znatne i ogromne gromače, koje nalazimo nagomilane po površini, kao i mnogobrojni grebeni nastali su poremećenjem u naslagah, kao što tomu sveobćemu poremećenju u obče pripisati moramo sadašnju toli karakteričnu plastiku tla cielog ovog kraja. Na drugoj i trećoj stupnjevini skoro je jedina kulturna zemlja (tlo) tako zvana „terra rossa*´, koju spomenusmo već na gornjoj stupnjevini. Tako imademo u kotlinaii i ponikvah, koje osobito karakterišu srednju i doinju stupnjevinu, po više metara duboke brusničave naplavice i crljenice, koja je od r.eizmjerne važnosti, pošto prija kako vapnenim, tako i kremenitira biljkam, nu treba obilne željezne hrdje, koja iz zraka privlači amonijak, to bitno hranivo biljka. Žali bože, da je ta crljcnica vrlo gruđasta i da se na suši skrkajuje u čvrstu razsjeditu gromadu, te svojom suhoćom, i gustinorn i svojimi pukotinami često nahudi na njoj poraslim biljkam. |
| ŠUMARSKI LIST 8/1892 str. 7 <-- 7 --> PDF |
~~ 335 — Po Sućbenon~i iztraživaiija dr. KeiUechiiiera cva- crijeaica iina: vođe o´OGO postot, organičkog porietla ....... . G-18 ,, nera:it?orivih tvari .,..,. . 48.11 kremene kiselirte . . „ l-]5 Fe 0;j i ponešto gline i fosforne kiseline 20´950 ,, vapnena ugljaua ,„...„... 18´05 ^ Ugljana gorčike ......... 0*04 ., Neznatnu iznimku čini područje „eoceaaskoga pješčenjaka" dukoke doline Riečine, Drage i Vinodola. 0 postanku te „terre rosse" geolozi se a svojih aazorih prilično razilaze; osobito bavili su se tim pitaDJem: Zippe, Lipold, Tietze, Bone, Staobe^ Fotterle, Fucbs, Neumajer i Dr. I^orenza, a za stalno to pitanje nije još. konačno rieseno. Od svib teorija o postaaku „terre rosse" najviše pristaša je steklo mnienje NeuTDajera i dr, Lorenza. Neumajer umije, da „terra rossa´´ postaje na taj način, da kod raztvaraaja kraškin vapnenaca ponioćju atniosferilija ilovaste česticej koje se u njima u neznatnoj količini nalaze kao ostatak preostaju, dočini dr. Lorenz drži, da je „terra rossa" samo produkt Izpiranja vapnenaca, koji sadržavaju u sebi crvene ilovaste žile. Oba ova mnienja naš vrli domaći geolog dr. E. Kramer u Zagrebu veoma zanimivom razpravom* oprovrgnuo je, ter obširno i temeljito dokazao, da jj terra rossa" nije ništa drugo, nego u pukotinah, špiljah, lijevcih i koritih meteornoin vođom nakupljeni i po svoj prilici više puta pretvoreni glineni ili ilovasti preostatak u naulj tereijarnili ilovača, glina i lapora, koji se oz to, jer uvjek više manje sadržavaju u sebi željeznih slučaka, može tim laglje okisiti u željezni oksid, pošto je Kras tako stvoren, da je uzđuh u svib slojevit vrlo pristupan. Posve drugu sliku pružaju nam prostrane duboke doline, nalazefe se na drugoj i trećoj stupnjevini t j . u području pješćanjaka (Eocena). Na dnu prostranib tih dubokih dolina, koje se steru u daljinu od 44 kilom., leže znatne naslage numulinskog pješčenjaka (t. z. Tasello, moleka) i to na većoj površini doline .Riečine, Bakarske doline, Bakaračkog dola i cielog Vinodola. Strme i grebenaste strane tih dolina sastoje iz čistog i suhog krednog vapna, dočim podnožje istih" kao i cielu dolinu pokrivaju golemi slojevi numu- Unskoga pješčenjaka, koji se po svojem složaju razlikuje kao krupni ili kao sitnozrnast, pravi pješćanac ili kao sivi i žatkasto glina vi škriljevac (Thoniger Sehiefer) ili pako kao zatvrdjeni lapornik (llergelstein). Pod timi slojevi eoceanske pješćine, ilovače i lapora nalaze se mjestimice naslažine drvenasta ugljevlja (osobito južno od Bribira) sa fosilnimi ostanci tercijalnih biljoždera od Mastodona augustiđensa Cuv., Tapira prisca kaup. (Cervus ,Nanby)** i t. đ. * IztražlTasije o postanku t. z. „terre rosse", razprava đr. E. Kramera, vidi j,Ead jugoslav. akademije znan, i umjeti kujlga XCY. Mat. prirod, rasr. X. g. 18B9." ^* Homes, okamenjeni sisavci Bribirski n Haidingerovom izvješću j^Prijatelj prirodoslovja" Be |
| ŠUMARSKI LIST 8/1892 str. 8 <-- 8 --> PDF |
~ 336 — U svakoj hvnn odlikuje se ovaj pješiienjak titn, da se lako raztro^i i razprhiie, preivanijuc se lako -^ br^o u situu plodovltu :ieinlju ilovaču, od koje biva sgobita duboka (gromačon:! i grebenjeni ne izprekidaua) ležatnica, dočim je gore vise spoiuenata crljenica samo u šapijiuah grebenja u obte i u pukotinah vapneoih sioj?va od vođe nanesena. Po lučberiOiu istraživanju di\ Seitlecbnera sastoji a) Pjelćauac doline Riećine iz anorganičkih ueraztvorivih tvari 79*00 postot. Si O2 , . , 1´53H ,, Fe^ O3 uz priiiijesa glrae (AI2 O.i . . . T´GOO „ ugljiČRO kisela vapna 11´06*^ „ magnezije samo neznatni znakovi. b) zemlja iz ovog pješćanca sadržaje vlage . 11´050 „ organičkog porietla 2-059 „ neraztvorivih tvari 65´850 „ ugljena vapna 0.98 Feis O3 i primjese gline i neznatni tragovi H3 Ph O-j ^ . 19-879 „ c) lapomik iz drage Eiečine: vode. . . . 0´840 „ organičkog porietla . 2´022 „ neraztvorivih tvari 38*455 „ Si 0:^ , : 0-850 „ Fes O3 uz priiiijesu glime 29^504 ,. ugljena vapna .,.,...... 28*123 „ ugljeTse magne´/iije ...,,.. . 0-315 „ đ) đrobeda se škriljavasta glina iz Drage : vode 2´?69 ,. organičkog porietla 1830 „ neraztvorivih tvari 64-916 „ krenaenitih kiselina (Si (h) 1´933 „ gnjedovke i gline (Fe^ (h) 14*666 „ ugljena vapna 13121 „ ugljene gorčike tragovi. Ali ne samo iučbena, nego i fisikalna svojstva tla od pješčana mnogo je povoljnije za vegetaciju, jer ono usiše vbigu više u se i zadrži dulje, nego crljenica (terra rossa), posto je jasnije boje, n^anje se ugrije na SUDCU i manje osuži na žegi; nije žilavo i grudasto, nego manje više kršljivo, te s toga se takovo tlo ne razsjeda ni malo ili puno manje, nego crljenica. Pošto pješćanac ne propušta prociedjujuću se vodu kao vapnenci, to nm je okolica svježa i vrelovita, a s toga je svuda na pješćancu primorskoga Krasa vegetacija mnogo bujnija. |
| ŠUMARSKI LIST 8/1892 str. 9 <-- 9 --> PDF |
^ 337 -~ G. Podoebje. Podnobje primorskog kratkog obronka nije vrlo različito, kako bi se obzirom na zaatiie razlike visina nusliti uioglo. Ta nnjeniea dade se rastumačiti tim, što je cieli ovaj kraški predjel okreivut prama jugu; svuda je i^ta vrst kamena^ ista goljetina. I na vise leže(Mh točka uije inače, nego što je i na obali, a tekar na rubu sljemena i na podnožju opaža se neki prelaz u visokociosko podnebje. Gole stiene ugrija se na suncu kad nije bure, ter su za 8—10*´ tOj/lije od uzdaha, a za 12- 14" toplije od tratine; ljeti se popne toplina do 40´´ IL, a pošto neiina rosotvorzjih livada i žuraa, to se i u uoći zaaUio aeohiadjuja kao ondje, gdje se je sve a zelenilo zaodjelo. Uz takove okolnosti izhiapijuje dakako vlaga tla brzo, a i uzJiih je u velike suh. Ovaj upliv goljetina ostaje isti ljeti i zimi, jer ugrijane pećine raztope jos i na vlsočinah od 700 mt. brzo padsi saieg, Tekar u blizini kraSkih visočina oćuti se prava zima 4—5 mjeseca. Cielokupni ovaj kraški obronak razdieliti se inože na tri klimaticka pojasa, 1. Prvi ili dol nj i klimatički pojas. Ovdje iznimno tećajem cićc zime pada po koji put suieg, r.m to traje samo nekoliko ?ati; kiulkad dovitla bura leptiriće sniega s gorskoga sljemena do obale, gdje se dakako odinab raztope. Eazlika je noćne temperature veoma neznatna; riedke sii obilne ki5e i to jedino u jeseni i proljeću. Proljeće počimlje već u di-ngo] polovici veljače, a ]jeto najkašnje u, polovici svibnja; jesen početkom .studenoga, a zima početkom prosinca tako, da ljetna doba zaprema polovicu ciele godine. Ovi klimati6ki odnošaji protežu se od morske obale do nešto izpod dolnjih prama jugu visećih strana druge ili srednje kraške stupnjevine. Dakle dolaji klimatički pojas skorom se druži sa dolnjim geografickim. 2. Drugi ili srednji klimat, pojas. Od sjevernih strana početkom druge stupnjevine poćimlje nješto oštrije podnebje. Zimi često pada snieg, kad kada do mjeseca ožujka, nu ne leži nego nekoliko dana, a samo mjestimice neprekidno zastre tlo, i to više usljed zameta bui-e. Ohladjivanje zraka po noći i ovdje Je još neznatno; kiša pada nešto češće, nego USL obali," dočim su magloviti dani veoma rieđki. Proljeće poćimlje popriečno oko polovice mjeseca ožujka; ljeto koncem svibnja; jesen koncem rajna, a zima koncem listopada. Usiied izparivanja ugrijanih pećina ljetna žega je i ovdje ista kao i na obali. Drugi ovaj klim. pojas diže se do podnožja visoćina tako, da trećem pojasu nepreostane, nego malena površina. 3o Treći klimat, pojas. Bez izrićne dolnje orografiSke medje, koja samo mjestimice označuju k sjeveru padajući sljemeni, proteže se ovaj prelazni uzki klimat, pojas do ruba visočina. U področjii ovoga pojasa često snieži po više dana neprestance, ter je tlo tri mjeseca pokriveno sniegom. Nagla je promjena temperature u večer i ijefei, te su česte magle i kiše. |
| ŠUMARSKI LIST 8/1892 str. 10 <-- 10 --> PDF |
r>^q — ooo ^^ Prem da se ovdje već osjeća upliv susjedne ožtrije klime obraštenih visočina, ipak je Ijetim io-plim velika, a uzrok toniu će biti sigurno sa Bižjeg pojaca uzpinjajući se znatno ugrijani uzdah. Pravo proljeće osjeća se tek u svibnju; ljeto početkoBi lipnja; jesen početkom listopada, a zima već početkom prvih dana studenoga. Sva tri klimatička pojasa iztiču se ranim početkom i velikom toplinom ljeta, velikom sušom i brzim agrijaiijem iizđuha ii svako doba godine, čim nastane vedrina. Znatna razlika zimske temperature izmedju obraštenih visocina i kraškog obronka prouzročnje upravo onu silnu buru, koja je kršnom Primorju u zimi tako nesnosna i to kroz prirodno nastojanje izjednačenja uzduba, gornjeg hladnog sa dolnjim toplim nzđuhom. Konfiguracija tla upliva pako znatno na jakost bure tako, da je ista najžešća na izlazu draga i dolini, koje su prema moru otvorene. Kad bi dakle goljetine kraškog obronka bile zaštićene sa vegetacijom, ntbi se stiene tako lako znatno ugrijale i tim prestala bi ta silna razlika u temperaturi, a tim i djelatnost bure. ^ D. Hidrografićni odnošaji. TJ primorskom Krasu, kao u obće u cidom kraškom području, vlada velika oskudica vode i to s toga, što je kraško tlo vrlo razpucano i što su po njemu one čudne kotline i ponikve, te se prociedjuje krozanj kišnica i sniežeica na brzu ruku u vrlo razgranjenu mrežu podzemnih žljebina, u kojih se te vođe većim dielom posve gube. Samo onaj dio tih atropsf. vođa, koji dopire do naslaga pješčenjaka, prodire ondje iz zemlje, kao što je to u „Biečkoj dolini", ponešto ii „Dragi", vrlo jako u „Bakarskom zaljevu", a mnogo na više mjesta „Vinodola". Oskudica vode je najveća nevolja na primorskom Krasu. U mnogih pređjelih neimaju žitelji po dva tri mjeseca druge vođe, osim vode kišnice, koju sakupljaju u ilovače jame. Kad nastane potrajna suša, onda se osušu i te vode, a tada žiteljstvo ide više sati daleko po vodu i stoka do 20 kilom, na napojišta, 0 stabilnih tekućih vodah spomenuti je: „Eiečinu", koja izvire u Grobništini, ter dieli Istra i područje grada Eieke od Hrvatske; nadalje „Dubravčina potok", koja izvire izpod Drvenika; „Suha riečina" kraj Novoga, ter »Hladan potok" kraj Martinčice. No u jesensko doba imademo raznih ponornica na pr,: „Čičavka" pod Kamenjakom, „Žala« nad Podkilavcem, „Dužka" nad Zoretići, „Lužac* u Kilavcu, „Sušica" na Grobničkom polju, „Zeleni potok" kraj Grižanih i L d. E. Vegetacija. Kako divlja, tako i pitoma vegetacija na ovih trijuh stupujevinah stoji u uzkom savezu sa njihovimi klimatičkimi i hiđrografičkimi osebujnosti. Nu glavni |
| ŠUMARSKI LIST 8/1892 str. 11 <-- 11 --> PDF |
~ 3:^9 — karakter vegetacije ua doJnjoj i srednjoj stupDJevini ostaje skoro isti tako, da počam od morske obale do skoro 700 raetara (dakle do tveie stupnjovirie) slika vegetacije ostaje vSa nialeniml iznlmkami jedna te ista. Ova neobična jedaoiifinost na tako znatmoj vertikalnoj daljini stoji bez dvojbe u savezu sa skoro jednakim klimatitkim odnošajem spomenutih dvijuh stupjijevina. Premda se ove đvie stupnjevine razdielLti mogu na dva kUir^atička pojasa, kako je to gore spoii^enuto, ipak te neznatne klimatičke razlike izjednačuju se usiied prostraiiih i od sunca ugrijanih goljetina, a tim savezno sliedi i izjednačenje vegetacije. Iznimku čini samo treća ili gornja stiipnjevina, na kojoj je razlika podnebja znatnija. Obzirom na rečene okolnosti može se u glavnom cieli kraški obronak (područje svih trijiah stupnjevina) razdieliti samo na dva pojasa vegetacijOj nu pogledom na naravnu razprostranost nekojih važnijih vrsti šumskoga drveća, koja nam mora biti kao njeko ravnalo kod šumsko ogojnih radnja, razlućujemo tri pojasa i to: 1. dolnji pojas ili »pojas nljike´´, tako nazvan ne za to, nto je možda ova vrst pitomoga drveća ovdje najviše razprostranjena, nego za to, što bi se ista na ovom pojasu morala u većoj količini uzgajati, jer je najvažnija i najkoristnija, a osim toga, što ova vrst drveća neuspieva dalje, nego do 160 met. vertikalne visine; 2. srednji pojas ili ^jpojas hrasta i jasena", koje vrsti drveća ovdje najbolje uspievaju, ter zapremaju već sada znatne površine i konačno 3. gornji pojas ili „pojas bukve, jelve i smreke*Flora primorskog obronka je veoma zanimiva; ona bo spada po dru. Eichardu vitezu Kerneru u područje četiri carstva (Pflanzenreiclie) 1 to u mediteransku^ pontičku, baltičku i alpinsku floru, zaprema dakle na uzkom prostoru toliko carstva, koliko ciela Austro-Ugarska monarkija.* Najznačajna je flora mediteranska i sredozemna, koja prelazi u hrvatsko Primorje iz Istre, steruć se morskom obalom do Dalmacije. Šumska vegetacija, izuzimajuć uzki pojas treće ili gornje stupnjevine (gdje počimlje bukva i jela stvarati sklopljenu visoku šumu), sastoji većim dielom iz mješovite sitnogorice, koja je porasla iz žila i korienja ptijašnje vegetacije, ter se razlikuje osobitom raznovrstnosti drvlja^ koje je medju sobom uštrkano. Iznimku prave nekoji gajići od hrasta lužnjaka, cerova i medunca u dolini Riečine, u Dragi, na obroncih Vinodola i u području grada Bakra, ter visoka šuma crnoga bora u predjelu „Borovica** (obć. Grobnik), gdje ova vrst ^ Vidi veoma zanimivu razprava Drag. Hirca: ,,Pogled u flora, hrvatskoga PH- Eiorja 8 osobitim obzirom na šumsko drvetSe i grmlje" objelodiv^jeaa u br. 3,, 4. i 5 „Šum. lista« 1891. |
| ŠUMARSKI LIST 8/1892 str. 12 <-- 12 --> PDF |
— ,340 — drveća zaprema površje od J9 jut, ter je to jedini primjer u cielom području kraškoga obronka, gdje ova vrst drveća uspieva kao samonik. Slieđeće su najvažnije vrsti drveća, grmlja i bilina, koje se nalaze naravno rasprostranjene na kraškom obronku našega Primorja: , Najglavniji zastupnik šumskoga drveća (osim jele i bukve na gornjoj stupnjevini) jest hrast-medunac (Q. lamiginosa) i cerovac (Q, cerris); od prvoga sa najzanimivije forme Q. Toramasinnii, Q Steirni v, flanatica, Q. stenobalana, Q. Croatica i Q. Bucearana, Q. crispula, Q. coriifolia i konačno Q. pinnafida v. dissecata. Nadalje u sitnogorici nalazimo: briest (Ulmus campestris v. suberosa), jasen (Fraxiinus ornas i Frax. rostrata v. emarginata), klen (Acer campestre v, eriocarpuiu i v. saniculaefolium), žestiij (Acer monospessulanum v. iilvricum), crni grab (Oštrija carpioifolia), grabrie ili bieli grab (Carpiaus duinensiv), jjpić (Tilja cordata), brušina ili šedrg (Prunus 5naha)eb), mukinja (Sorbus aria v. abtusifolia)> brekinja (Sorbas torminalis), koprivić ili glaguiić (Celtis australis), jad (Pistacia Terebintbus), crnika (Q. ilex}, šrarika (juniperus oxycedrus}. Manje važnije su siiedeće vrsti: Marijin pO:ito!ćić (Evonvmus europaeus), lieska (Corvllus avelana), zimolez ili kalina (Ligastrurn v«!gare), kozja krv (Loniccra Caprifolium), drienak (Cornus nias), svib (C sanguiuea), božja hru^ćica (Aronia rotundiiblia), ruža plazava (Rosa repeus), ostriižica (Robus ulmifolian}s). pucalovina (Colutea arborescem), šibika žuta (Cororjilla emeroides). Jošter spomenuti je Ci-enistra tinctoria, silvestris i pube5(;en3, Cvtisus nigricaris v. mediterrancus, i ruj (Rhus Cotiaus). — Po rudinah Krasa i po pećinab spomenuti ću čičericu (Rhamnus intermedia, infecta i adriaticus), koziji jabučić (Eh, rapestris), koji izbija iz žive pećine; pasji drien (Rh. cartbartica v. leiophvlla): nadalje trnula (Prunus spinosa), glog (Crataegus monogvna v. leio i dasvcarpa) i rieska (Lonicra etrusca forma moiis) i divlja smokva, Najobičniji grm na cielom kraškom obronku jest diraka (Paliuras australis). Za grmlje, koje je, kako spomenusmo, obično posebice poraslo, značajne su 7jekoje biline, koje ga prate, kao: kotrljan (Erj´ngium amethjstinun)), stričak (Carliiui vuigaris i C. corymbosa), turčinak (Cardnus iitoralis) Cirsium lanceolatum, Onopordon illvricum, kentrophvlium lanatum; više vrsti zečina (Centaurea rupestris, splendens), brumbelj ili brumbeč (Scolvmus hispanicus), pusteni pelin (Artemisia camphoratn) napokon najobilnije bilje je smilje (Heiechrvsum angustifoliu), kaš (Saloia officinalis), bresina (Satureia variegata), ružmarin (Rosmarinus officinalis). konačno razno vrsti niža. Od trava spomenuti je: ugledno kovilje (Sfcipa grafiana), melica ciiiata v, Liunaei, Anđropogoii Ischaemon i Bromus crecrus. Od pitomog drveća, koje liepo uspieva osobito na dolnjoj stupnjevini i koje je za gajenje osobito prikladno sa narodno-gos[)odarstv(-nih obzira navesti ću uljiku (Oeia europaea), lovoriku (Laurus n´>bd:s)^ orah (Inglana uigra, regia), |
| ŠUMARSKI LIST 8/1892 str. 13 <-- 13 --> PDF |
~ 341 — murvu (Mornealba i nigra), kestenj (Castanea vesca, Čast, japonica), kao i sve ramovrdne voćke osobito: Amjgdalaceae, za gojenje kojih je kako podnebje, tako i tlo uz morsku obalu veoma prikladno. Glede drveća, koje se je tečajem vremena već udomilo u Primorju, ter koje je osobito važno za radnje oko pošumljenja nekojili kratkih predjela spomenuti ću bagrena (R. pseodaecacia) i pajasen (Ailanthus glandulosa). IL Pošumljenje primorskoga Krasa. Žalostno današnje narođno-gospodarstveno stanje našega Prinaorja poznato je dovoljno. Ovaj predjel domovine naše, koji bi po svom položaju mogao pretežno biti cvatućim vrtom, te jedan od najbogatijih krajeva Europe, pretvoren je bezumaim postupanjem sa šumom većim dielom u strasne goljeti. Pogubne posljedice tih pustih goljeti uzrok su nevolji, koja Fad tišti siromašno to pućanstvo, te ga sili, da sinove svoje šalje u daleki vanjski sviet, da rade ili da prosjače! Šume bile su i biti će glavni izvor narodnog blagostanja, jer one nplivaju na shodno razdieljenje oborina, na plodnost njiva i livada, jednom rieeju: one stvaraju i uzdržavaju vrela. Fošumijenje primorskoga Krasa je dakle zaista životno pitanje ovog nesretnog kraja otacbine naše, jer kako je sa šumom uništeno bivše blagostanje ovog predjela, tako će se isto samo s odgajanjem šum^ opet moći. podići. Fošumijenje tih vsilnih pustoši ne leži samo u interesu tamošnjeg pućanstva, nego je i u interesu čitave države, jer ova niti iz narodno-gospodarstvenog, a još manje iz narodno-političkog obzira ne može dopustiti, da se njezin najvažniji dio, iz kojeg crpi veliku važnost sbog položaja uz more, posve opustoši. Nu šumsko-tehničke i kulturne radnje u Primorja neograničuju se samo na pošumljenje kraških predjela, nego se mora dapače što brže ozbiljno prihvatiti posla oko uredjenja vodotečina i znatnih urvina u području obć. Grižane, koje priete jednomu dielu rečene obćiee, a može biti i cielom na.sem krasnom „Vinodolu". Podgorski predjel obćine Grižane-Belgrad, koji se proteže kroz dobar dio navedene obćine, ter se spušta u obćinu Crkvenicu, sastoji od pitome zemlje, naime od mekote pješćenjaka, koja je po svojoj naravi osobito plođovita. Njeki dio rečenog predjela marljivo je obradjen ; plodna zemljišta ogradjena su suhozidom, te posijana sa žitom ili pako posadjena sa lozom, smokvami, trešnjami i t. d., ali veći dio zapušten je be;^ ikakove zaštite elementarnim nepogodam. Ondašnje do 15 i više metara duboke, te više od 20 metara široke vododerine i urvine, koje se svakim danom očevidno povećavaju, razkiđale su taj predjel; silne vode, koje se poslie dugotrajnih južnih kiša iz gorskih predjela slievaju u doline, podrovale su cielu tu plodnu stranu tako, da njeki dielovi iste očevidno godimice do 2 i više metara propadaju, vinograde, te druga zemljišta sobom odvuku. |
| ŠUMARSKI LIST 8/1892 str. 14 <-- 14 --> PDF |
™ 342 — Samo mjesto Belgrad đoaekle i GrižaiDe već je sa gorske strane do samih kuća posve zasuto golim kamenjem. Brižljivim pošumljenjeni nastojajo se je toj grozoti na put stati, nu žali bože sve uzalaci, jer cieli taj predjel piazi, te sobom i šumske biljke nosi. Od prieke potrebe biti će, da se čim prije i što ozbiljnije tomu kraju Primorja u pomoć priteče, jer se stalno predviditi može, da će se tečajem vremena ciela strana srušiti, te kuće i zemljišta sobom povući, a tim će zasuti struge vodotečine — i eto nevolje i zatora niže ležećim liepo obradjenim dolinam obćine ("Irkvenice, a m-ožebit i ostalom Vinodolu. Da se zaprieči užasna nesreća neobhodno je potrebito, da se glavne vodotečine i urvine urede položenjein sbodae mreže odvodnih kanala, da se strane tih groznih vododerina najprije sa naslagami od šibača podzida iii inim načinom povezu, te tekar posije pošume. Takav rS.d, buduć je zbilja vitalno pitanje onog predjela, zahtjeva doduše veliki trošak, te se isti dosadašnjim! u svrhu pošumljenja Krasa opređieljenimi novčanim! sredstvi ne može niti započeti. Dočim je za pošumljenje „krajiškog primorskog Krasa" n smislu previšnjeg odpisa Njegova c. i kr. Veličanst,va cara od 8, lipnja 1871. prigodom ukinuća vojničkog sustava u hrvatsko-slavonskoj krajini ustrojeno posebno „kr, nadzorničtvo za pošumljenje Krasa" u Senju, te su u tu svrhu osigurana bogata sredstva iz krajiško-investicionaJne zaklade, to je za pošumljenje provincialnog primorskog Krasa u području modruško-riečke županije kr. zemaljska vlada blagohorno opredielila iz autonomneg proračuna godišnju podporu od 2000 for * za rukovanje i nadzor kulturnih radnja, koje su radnje povjerene kr. županijskomu nadšumaru, ko;i je u ostalom i onako već sada odviše obterećen sa inim poslom. Navedena dotacija ne stoji doduše u nikakovom razmjeru s ogromnom krševito n površinom cd 80.000 i više ralib, te i sa spomenutim radom oko uredjenja vododerina, nu novčane prilike naše zemlje ne dopuštaju, da se za sad u tu svrhu vi^e žrtvuje. Izvje:stno i nedvojbeno je, da svaku ovakovu kulturnu radnju zasnovati, zavesti, rukovoditi i nadgledati ima u obće vještak i da su te radnje same po sebi vrlo skupe, pa upravo zato od malene dotacije ne dolazi do valjana i trajna u.?pjeha, jer porazmjerno puno prolazi na troškove, a malo se može efektivno investirati, Ovakove radnje moraju se već po svojoj naravi uz znatnu dotaciju zasnovati i izvoditi u većoj mjeri, jer samo onda će se postići razmjerje medju uspjehom i troškom. Obzirom na iztaknute okolnosti držim, da bi se šumsko-tehničke radnje oko poHumljenja Krasa u Primorju iz zajedničkih državnih sredstva izvadjati imale i morale, u koju svrhu ustrojiti bi se morao posebni strukovno-nadzorni ured sa potrebitim brojem lugari — valjda onako, kako postoji za krašku ličko-krbuvsku županija. * God. 189 L povJaena j« T:ia 4.000 for. |
| ŠUMARSKI LIST 8/1892 str. 15 <-- 15 --> PDF |
— 343 — Konažno neobhodao je potrebito, da se stvori posebni zakou „o pošum- Ijenju Krasa" analogno onomu, koji je stvoren a Francuzkoj od 4. travnja 1882. „0 obnavljanju i čuvanju gorskih terena^^. III Dosađanje radnje oko pošiimljenja Krasa u Primorjn. U svrhu pošuinljema primorskoga Krasa podruSja mođruško-riečke županije stavljeno je na temelju § 19. šum. zak. pod oblastnu zabranu 16.886 rali gricovitih obc. pašnjaka, ZB. koje Je izliodjen 40-godišnii oprost poreza, čim su se zabranjeni predjeli poaešto oporavili i zazelenili, započelo &e je sa umjetnini pošumljenjeni lazina (čistina) nasadom mladikovine. Strogim čuvanjem tih predjela postigao se je nevjerojatni uspjeh, jer prijašnjim brstenjem i sječojom kržljavo grmlje pretvorilo se je u dosta dobru sitnogoricu. Osobito nekoje kraške branjevine, koje prije malo godina bijahu puste golieti, započele su se već sada liepo zeleniti. Danas je već vidjeti ondje liepih gajića, kojim se čovjek upravo diviti mora. Osobito u kraških branjevinah, ležećih u području upravne obćicie Novi, Hreijim, Crkvenica, Grobnik i Grižane, opaža se. kako se vegetacija, koja je porasla iz žilja i korieDJa, reć bi u samoga kamena diže tako bujno, da će tamo razmjerno maio trebati popravka umjetnom gojitbom. Žalibože slaba novčana sredstva, koja su doznačena u svrhu pošumljenja Krasa, ni s daleka no dosižu, da se zabranjeni predjeli ograde sa suhozidom, kako bi to neobhodno potrebito bilo i kako je to viadnim odpisom od 14. ož. 1877. broj 4.623 zaista ođredjeno. Poznato siromaštvo primorskih obćiitia takodjer ne dopušta namjestenje posebnih lugara za čuvanje tih branjevina i nasada^ ter je nadzor istih većim dielom povjeren „poljaren:!", kojim je to sigurni, ako baš ne najzadnji, svakako samo nuzgređni posao. Iznimka toga je samo obćina Novij Hreljin, Crkvenica, Grobnik i Grižane, u kojih je obćina u zadnjih pet godina namješten po jedan lugar na trošak autonomnoga proračuna. Od kolike neizmjerne važnosti jest namještenje takovih lugara, svjedoči najbolje stanje dotičnih branjevina i nasada, kako je to jar gore spomenuto. Dakle stroga zabrana kraških predjela jest najjednostavniji i najuspješniji način pošumljenja Krasa, jer je najprije potrebito, da se spasi QX\Q^ što se još spasiti dade. Umjetne gojitbe sa za sad obzirom na malena razpoloživa sredstva samo nuzgređne, ter se izvadjaju samo ondje, gdje su ostanci prijašnje vegetacije posve uništeni palenjem vapnenica i kopanjem žila. Za uzgoj potrebitih razsadnica priredjena su pet poveća razsadojakaj jedan u obć. Grobnik ,Jjjubišine", dva u obćini Novi „Drenova´´ i jedan u obćini Krasica, te je tim prestala potreba nabavljanja dotičnih šumskih biljk-l. iz stranih krajeva. Eučnini ili umjetnim načinom pošamljeno je do sad oko 400 rali i to najviše nasadom crnoga bora i hrastovoga žira, koji nasadi veoma ]iepo napreduju. Izvanredna suša od god, 1890, koja je uništila znatan broj starijih |
| ŠUMARSKI LIST 8/1892 str. 16 <-- 16 --> PDF |
— 344 ~ voćaka, osobito smokava i trešanja, kao i neobiŽBa zima, mnogo je nahudila mladim nasadam osobito u podružju obćine Novi i lireljin, gdje je i više hiljada već starijih (4—5 god) borića poginulo. Na dolojoj kraškoj stupnjevini najprikladaije je jesenska doba za izvađjanje umjetnih gojitba, jer nježne biljke imadu dovoljno vremena, da se nbokore i tim laglje pretrpe proljetnu sušu, dočim se na srednjoj stupnjevini izvadjaju te radnje rano n proljeće. Izkustvom dokazano je, da nasadi bieloga i t. z. morskoga bora (P. Pinaster, Stranđkiefer) slabo uspievaju na našem Krasu, jer jih prije ili kašnje suša uništi. S toga napuštena je posve gojitba tin vrstih drveća,* Nasuprot n^pieva na Krasu vrlo dobro hrast (osobito sve primorske vrsti) kao i crni bor. Ovaj potonji uspieva osobito na drugoj ili srednje kraškoj stupnjevini. Svuda, gdje imad^ ponešto više zemlje, koja je pomješana sa grubom, sadi se hrastov žir i to tim više, što su te kulturne radnje najjeftinije; nu šteta je, što se svake godine ne može dobiti potrebita količina žira. Pa i sama priroda daje nam u tom pogledu najbolji kažiput, a nedvojbeno je zaista, da je prijašnja vegetacija, koja je bila prije ogoljenja Krasa, sastojala većim dielom iz hrastovih šum^. Gdje god se koji prostor zabrani od paše, odmah se pojavi hrast, ter je on u svih kraških branjevinah vladajuća vrst đrveća. Nasađi crnoga bora su mnogo skuplji, jer se prije svega moraju prirediti potrebite jame, a to je obzirom na kraško tlo i skupoću radne sile u Primorju sa znatnim troškom spojeno. Čim se potrebite jame izkopaju, odmah se započima sa sadnjom dvogodišnjih biljka, koje su uzgojene u razsadniku.. Za popuojivanjo nasada, a to traje po više godina, upotrebljivaju se nešto starije biljke, po mogućnosti one, koje su već jednoć presadjene u sjemeništu. Na kršovitih predjelih, na kojih niti bor uspievati ne može, sadi se pajasen i to sa dosta dobrim uspjehom, osobito onda," ako su.dotični predjeli zaklonjeni od bure (Sv. Jelena). ´ -. Sbilja je nevjerojatno, kako se ova vrst drveća, koja se je kod nas. već udomila, (pajasenu je prava domovina iztočna Azija i to Kitaj, Japan, Amboina" i Malabar, gdje ga nazivaju „bolvani-fe" t. j . sveto drvo, od kuda ga je učeni francezki misionar otac d\ learville poslao prvi godine 1751. znanstvenom družtvu u London, a god. 1771. dodje u parižko biljurište, Jardin de plantes, odkud se je malo po malo razplodio po južnoj i srednjoj Europi) zadovoljava sa najslabijim tlom, dapače on raste i u samom suhom kamenu, Pajasen pruža svoje korienje 5—6 hvati daleko, a iz korienja niču mnogobrojni izdanci, koji se opet na isti naČin razgranjuju i pomladjuju. Ova je vrst drveća od neizmjerne važnosti osobito za nekoje posve puste kamenite predjele našega Krasa dolnje stupnjeviue. * Ulede gojitbe Pinus Pinaster uSinUi oe se ponovni pokus obzirom aa liepi uspjeh, postignut la Dalmaciji. |
| ŠUMARSKI LIST 8/1892 str. 17 <-- 17 --> PDF |
— 345 — Nadalje je važna akacija (bagren), gledićija i topola. Ove vrsti osobito dobro uspievaju na vododerinah u području obćine Grižane. (Vidi bkrižaljkuA, Izkaz svih ogojnib radnja od nastupa uredovanja kr. županijske oblasti u Ogulinu do konca mjeseca travnja i 892.) Iz do sad navedenoga proizlazi, da je glavna svrha dosadašnjeg posamljenja Krasa u Primorju bila ta, da se po mogućnosti spasi ono malo vegetacije, što je jošt preostalo i time da se osigura donjekle zaštita tla tako, da se prema većim novčanim sredstvam započeti može s umjetnim zagajivanjem, nasadom mladikovine od koristnije vrsti drveća, Sto je osobito važno na kraških predjelib dolnje stupnjevine. Iz istih razloga nije se do sad mogao uzeti potrebiti obzir na razne vrsti drveća, koje bi se u tu svrliu uspješno upotrebiti dale, već su se morale izabrati a prvom redu samo one vrati nasada i gojitba, koje su najjeftinije na pr. sadjenje hrastovoga žira i crnog bora. Od osobite važnosti za našu primorsku obalu bili bi pokusi sa gojenjem raznih koristnih vrsti bora, koje bi sigurno kod nas isto tako liepo uspievale, kao i u susjednoj Istri i Dalmaciji, kao na pr. Pinus Pinac, Pinus halepensis, Pinus paroliniana. Osim toga morale bi se bez obzira na trošak uzgajati onakove vrsti drveća, koje medju inimi koristninii svojsivi takodjer poijepšavaju i okolicu, a to su u prvom redu „vazda zelena drveća". Osobito uspješne dale bi se uzgajati šumice od lovorike (Laurus nobiiis). Ovo krasno vazda zeleno drveće, kojemu sigurno u prvom redu zahvaliti ima „Opatija" svjetski svoj glas, vrlo dobro uspieva na našem Primorju. Uzgoj tog krasnog drveća ne samo da se preporuča radi svog estetičnog svojstva, nego i sbog koristi, koju nam pruža njegovo iišee i njegov plod. Nu uzgoj lovorike nije tako lahak posao. Prije svega neimamo u tom pogledu mnogo izkustva, jer je uzgoj te vrsti drveća u obće još veoma malo poznatj dapače neima nijedne knjige, u kojoj bi se mogao kakav naputak naći. S bog malene sadašnje dotacije, opredieljene u svrhu pošamijenja primorskoga Krasa, moralo se je pokušati sa najjeftinijim načinom gojitbe, a to je sijanje sjemena (u području obćine Novi, Crkvenice i Kraljevicej. Nu ako se uvaži okolnost, da posijano sjeme niče tek druge, dapače i treće godine, nadalje da mlada biljka prvih godina, dok se neučvrsti u tlu, treba mnogo zaštite i sjene, onda će se uviditi. da se taj način gojitbe neda uspješno upotrebiti kod pošumljenja kraških predjela. Nuždno je dakle bez obzira na veći trud i trošak, da se odabere druga vrst gojitbe, a to je nasad mladikovine. Nu uzgoj i presada mladih biljka je skopčana sa velikim troškom, jer se u tu svrhu prirediti ima poveći jedan razsadnik, koji obzirom na potežkoće odgoja mladih, za presada prikladnih biljka, zahtieva posebnji manipulaciju. Isto tako uspješno dalo bi se upoirebiti maslinovo drvo (Yela europea), koje se je u zabrani .,Stošće" i „Kotorski bok"" obćine Crkvenice dobrim uspjehom pokušalo uzgajati. Nu i ova gojitba je sa znatnim troškom i "rudom spojena, ali ipak se obilno izplati, jer vremenom svako drvo daje 6—8 for, dohouka. 24 |
| ŠUMARSKI LIST 8/1892 str. 18 <-- 18 --> PDF |
— 346 ~ Dosadašnji pokusi veoma su dobro uspjeli. Evo kako se je postupalo kod. dotiCnog razploda : Maslina tjera iz korienja po više mladica (živica). Kad ovakova mladica naraste do metra visoka, onda se odsječe sa.komadom korienja.od matice, pak se izkopa i zajedno sa hljebom presadi. Da drvo ne oslabi, uesmije mu se teSajeia godine uzeti više od jedne mladice; nu u tu svrhu mogu se upotrebiti uspješno i stari panjevi, kakovih imade po Primorju u dovoljnom broju. Dotične mladice sadjene su u redove do dva metra razmakaj a jame kopane su do pol metra duboko, te su starim gnojem pognojene. Već prve ^ godine tjeraju iz korienja mnogobrojni i čvrsti izbojci, nu isti se moraju odrezati, jer je dovoljno ostaviti samo dva najčvršća. Dotične jame moraju´se u mjesecu veljači svake godine prekopati, a svake treće ponešto pognojiti. Isto tako uspješno dala bi se upotriebiti gojitba „maginje" (Arbutus unedo), ovog krasnog vazda zelenog drveta, .od kojega lišće i plod dosta znatnu korist daje; nadalje nekoje vazda zelene vrsti hrastovine na.pn Quecusilexi Q, suber,´ nu gojitba svih tih vrstih drveća je znatnim troškom spojena tako, da se sa. današnjimi novčanimi sredstvi niti započeti ne može, Nadalje ne smijemo zaboraviti na to, što u početku rekosmo — naime, da je treći pojas primorskoga Krasa 2a voćarstvo vanređno prikladan. I u tom pogledu dalo bi se mnogo liepa sa koristnim spojiti. Spominjem samo ogoju „bradaša", koji bi se uspješno podignuti mogao uz mnogobrojne gromače, koje ogradjuju privatna zemljišta. Za rečenu vrst gojitbe. preporučuje se´osobito trešnja, menđula, breskva, te sve plemenitije vrsti jabuka i krušaka t. j . u obće takozvano „voće za stoP. Konačno spomenuti ću još jeđmi koristnu vrst drveća, koja bi možda mogla postati od neizmjerne važnosti za naše siromašno primorsko pučanstvo, a to je „japanski kesten" (Castanea japonica), od kojega je grančica izložena bila na našoj izložbi. Takova gojitba´ preporučena je uslieđ predstavke Emila viteza Majersbacha iz Volovske odpisom visoke kr. zemaljske vlade od 6. siečnja 1890= broj 40.164. Obzirom na iztaknute okolnosti´ može se dati cielokupnim današnjim umjetnim radnjam oko pošumljenja Krasa-u Primorju druga važnost, nego samo^ ta, da su takove ogoje maljušni pokusi, prem se priznati mora, da su ipak urodili liepim uspjehom, jer su ti pokusi bili od velikog moralnog upliva na narod, te su slomili prijašnje nepovjerenje i suprotnu ćud pučanstva, a osim toga oni su prokrčili put k boljoj budućnosti! |
| ŠUMARSKI LIST 8/1892 str. 19 <-- 19 --> PDF |
— 847 < N o ´u o -T80d tlp^S9.lđ ´ez a, p fl o o . cS Pl 2 O CD t4 o ! o i o 00 i 1 ! 1oo i o c1 o B o o co o o 8S O O 00 o o (M ^ -^ uci co 03 CM o ^ 1 to II I 18 S 1 II I o O o il i 1 [ o ^ 1 1 1 o <5« 59 1^ c3 o o co 1 11 1 1 1 o o co l 1i i 1 ! 1 1 1 OO T-i CM o o co GO O l-H 4 § 1 1 1 1 - Ć5l O . o C i 1 O o 1 o o o o co o Ot Of: 11 ) 0 00 ^ o o 00 00 CP U o 1 1 1 1 i 1 1 1 1 o o -fiS 90 O ´r-l 1 M ] o i i ^ S I 1 T-i co O S o o o o Ir- o o I l O 1 co o o o OOo O O O i C (M C^ o X^ " S o o 00 co s o to 2 =3 CD O 03 * o . ´ts . o . p. .^ ga I^ f-l Q ^ : 6 i o: : g p 1—( 0 ^ O P^ 0 OJ o t—´ CP 0Q rt C5 03 d5 |
| ŠUMARSKI LIST 8/1892 str. 20 <-- 20 --> PDF |
O p W" a> g3 0 O y3 «> ^ ^W o ^ ti o o o o I i I Oi 1 ^] i to 0 )^ 0 w on e ^ n^i B ^ 7 ^ -*c^ ^ OJ oti " "^ - 348. —´ o »- p, ^. h^ ^ g^E^r-^g^S pr o t^ §;> O ^Tj W W O H o 1^ 1^ f4^ o o CTi CO CP to o o O O O o* o ff<5 *~i Ud t3 go -4 O Cn gs 000 O CO Cn g ? cr« 55 O ^ ^ 2^0 O Ot O O I I e= 7 I I I I I »—1 03 Cl CTi t_A bO CD I-* 1 03. KJ 1 -J 02 Cn 14^ 0 to 1 H^ 0 OJ 03 to 0 0 0 CP 0 0 0 0 © C^ to o UQ »-^ (jD ta o o O Ci o o o 00 00 M «S2. o o t2.Hj cr aq ? O as (-i ff> o O OJ o -a o oB cr ":=; o o ^ co o rt p ci »^ P3 te-S BB |
| ŠUMARSKI LIST 8/1892 str. 21 <-- 21 --> PDF |
349 ´ 5§ (P ^ CD a> ´r—i O O ^ ´^ 0 ´ Sf. ?fl PHC 3 o : ^ OJ ™ 0 . rSJ^^ ; ^ 03 P 0 cg "* O´ >< ,_, ^ c <^ Kl f-i 0 a r^VCO´rO ´ ^ bD o o ® E>-id ^ bi) 1 1 1 1 |1 . i ´I 1 1 1 [ o <^ d 013 ZD o o to c§ . 1 S3 ´-I °&3 1 [ i j I O iH I i [ 1 1 1 0 s—I ´ \ L 1 1 0 Pl -T3 o t ^ « c3 c« t J ^.5:1 bL, l O G 1 r-l 11 1 i O l O ^ 1I coT-! oa 0 CC^ T—l I i 0 OD . CM T~{ j 00 0 i O 1 0. O ^ Cl tD o O i i 1 ^D C- ^ ^ o o ^M l o o o t GO O o-CL) 1—1 10 0 0l-Q ^ f ^ GO 0 0 ^ T—( cOy—; Tfl ^ 0 0 r—( 0 0 0 CO 1 ! 0 CO 0 t>* C i 00 ^t-* 0 0 ( o5 c3 a s^ 1 1- 1-1 1 L 11 [ 1 1 1 1 1 1 1 1 1 11 Mi ´1 i 11 ! I1 i i 11 0 ´^ "^ ] ^ ^ 1 1 -] 1 I 1 ! 1 1 I 1 0 0^ 0 !: o T-i ´ ´ 6S^ ^´ I—1 5« > 5-1 .^ ^ AVa &^:P . O ´ ^CO 1 1 1 t 1 i } 1 i . 1 I J i 11 1 I o L O .^ f 1 iJ[1 i ! 1 I r f 1 [ ^ 00 1 i 1 1 0 0 0 CO 1 ( 1 I. 0 00 0 0 0 »-( ^ -:rH T-t r-^ 0 . 0 0 C?5 ^ ^ « to PHC S 1—> i 1 1 -. 1 1 o \C> ZO III ,0 co ^ I ^ 1 r 0 r-1 tr- ´ r-l (=1 Oi . ^ 6JD 1 t1 1 11 11 11 o oi O M i1 1 1 0 0 ^-!i 1 ! 1 0 tL> t-^ rCl ,=^ CC ->< a ^^ 1 1 1 1 O ´X> Er^´ o o-:^ ^ O ´ o or00 1 ! 10 0 0LO ^ r-co <^ co-^ 1—! COr-´ 0 0 0 ^ T-^ i 1 1 i 0 0 0 ZD i C L>" T-1 XO o p-l r—» PQ " o 1—5l a^ CD M a ;S P4fa^ ´ O o 44 P3 w3 C3 ^ ´ 1—> O M 0^ OJ H5 ce LS3 53 >00 0 . . . cS . . . 0 ° : : V : : M ^ : -f t^ ´ ´ . ´ . ^ ´, 11: I J ce pi p 0 J2;a^^ bq 0 ´Ti 0 ^ 3 0 0 cž 1^ :´ >0 2 0 M C3 . -r—s ´d> T ´ CQ >o 0 ^ U o no ´ep .^ o 1-1 =3´> i ^ 0 1 3 CD 0 ft |
| ŠUMARSKI LIST 8/1892 str. 22 <-- 22 --> PDF |
50 Q ^m^ w ^ te) o ´ ^ O CD EO < ! o r«i- s » ti r-i P ^ ^ 3CO : o 1 I ^9 L3 8 os Ci O O H to tcJ I I I H-l I I I i 1 1 J I I I I "S ^ ^ o 1 i 1 1 1 ! 1 I I ! I -q os I OOO OO 03 cc o O O Ui O o bi) !-i OO o pC3 O O o CQ O O ! I I I I I Bo g >~t |
| ŠUMARSKI LIST 8/1892 str. 23 <-- 23 --> PDF |
— 351 — M ´^ hfl ´i´ 1 1 ^—1 ! 1 ^^ ´"H 1—^ i—" ´´´ t-mi —*( TJ r—( "^ !—1 (—-( ´1´ "—i <—H o" 0 0 00 0 0 d Os !=! 0 Ci. 0 0 00 000 CO M rt 0 ^ 0 0 0. 0 0 (´SSOttTŠlUI´B[ CO ilililiiii iiiiii CO 0 r-i 0 0 "—a IM III 1 M 1 Ili 1 1 , 0 i ^ 8´. 1 1^ III 1 r i 1 INIM ´ =« 0 000^ 0 00 0 to 0 000 0 00 0 8 ^ 0 ož 0 . p^ g 1 1 s 1 <" ^1 1 S i 1 s-* 1 ^ r—a i-H 0 0 ^ ´ 0 0 00 1 1 1 li 1, 1 M 1 I 1 1 1 1 ^ 0 000 0 , C5 CO 1 ° 1 1 1 1 1 1 1 1 i (i (I i 00 0 0000 0 c% i bog CO 0 2 <=^ CO ^~ 1 i 1 ^ 1 1 II i SS´^S 1 r-; 1-i CO 00 0 0 o i : : :^^a-5"§ ; ; d.s : : : S : J-t 1 0 a? OJ sa .w a ´^ oi´ ;::3 S A3 "S —" ´^ _<» 0 >-^ ^ " S S ´^ !=s s^ ca 0 ^ ´^ 0 ^ M ^ ^ |
| ŠUMARSKI LIST 8/1892 str. 24 <-- 24 --> PDF |
- 352 t^ t-f- Tekući broj 30 ^ PC (E> CD ^ ^e O C3 o 3 a a o. O Ov o O co .^2 SS Sg o O Crnogi bora Bieloga bora w Morskoga bora Bagrena Pajasena a. o OD ZO co INO »4^ , Topola p o hp^ o O O -O´ 00 o . o O M 00 . o. r wa »—´ l—i co hf^ >^Murve )I )! hf^ co -o o )-* cs 1 M [>» ´ bo Masline 03 OS crt. 1 co ax o o o Pitomoga 03 =3 kestenja Jasena 8 1 . f 1 ´ 1 G-lediČije o , g Raznih vr3 g 1 \ ´ \ 1 sti ii bora O kao- pokus OT i—* h-(—1 -J 00 l>0 c^ o~ q 1—1 ^3 ^ ro o Ukupno Cn - >p^ ´ 00 cn^ w cn to OJ CO CD ZO ZO CO. ZO 8 hf^ t_A 1—^ hrast, o 00 h^ i4^ cn o^O (_i Cli žira 05 o OO 5t 00 -q 1^ 00 Ci med o^ to o . o o 00 ^ 1 bi) to ´ M^ 1 ba O o grena o o 0 3 1 ) ->—i H-A «= lovoi Ot Cn i to-to O rike o , o o o CI. Za uzgoj potrebitih, presadnica li xB-zB!idmcih upoirebljeno je u na-O e znaeenom razdoblju: 85 klgr. crnoga bora, 15 klgr. morgskoga bora, 34k]gr. bagrena, 12 klg, o gleđicije, 12 klgr. pajasena a a o €Č3 |