DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 8/1892 str. 4 <-- 4 --> PDF |
— 332 — ^\a dolmoj granici ove stupnjevine dolaze bnliue u obliku dagih od zapada pranja iztoku Dagibajućili se sljemeiia, koja naglo prania juL.^u padaju, stvarajuć sa morskom obalom paralelne drage, kao što je: ^bakarska doliua, draga nad Martinčuicom i draga Vincdolska"- Sve što od tih sljemeDa prania jugu leži čini: 3, Treću ili dolnju stupisjevinu, m kojora se iiahode izmedju spomenutih draga i mora, brda kod Podvezice, Kostrensko nad Šmrikom, Sv. Jakova i Sv. Jelenom, zatim iza Crkvenice i Selcah do Novoga. Ova brda luče dragu nad Martincicom zaljev Bakarski, Bakarac, Dol, Križišće, zatim čitav Vinodol od mora. Plastične razlike tla spomenutih trijuh stupnjevina stoji u uzkom savezu sa geognosticnimi odnošajima. U tom pogledu iztaknuti je slieđeće: Kraški je kamen u Primorju osim pojedine male okružke sam vapnenac iz raznih formacija dolnje triadne i kređne dobe. Sliedeće lučbeno iztraživanje od dr. Eeitlechnera (ugar. Altenburg) i u zadnje vrierae ono od dr. E. Kramera (Zagreb) pokazuje sastavinu istih. (Vidi skrižaljku).* Iz tih analiza može se uviditi, da se ti raznoliki vapnenci, pripadajući raznimi formacijama i raznimi predjelima, glede svojih kemijskih sastavina mnogo nerazlikoju; oni se sastoje ponajviše od ugljiko-kiseloga vapna, nješto iigljično kisele magnezije i od neznatne količine drugih substancija, tako: kremenite kiseline, željeznoga oksida i ilovače. B. Geologični odnosno geognostični odnošaji. Ad 1. Prva ili gornja stupnjevina sastoji u glavnom iz istih vrsti vapnenaca kao I kraške visočine (Phiteau) t. j . većim dielom iz starijeg triadnog vapnenca (Lias) bez pješćanog kamena. U pukotinah i šupljinah nalazi se svuda dosta obilna količina naplavljene crveno-hrdjaste gline (t z. terra rossa). Slojevi vapnenca padaju u cieloj duljini i širini stupnjevine prama jugo iztoku, jugu ili jugo-zapadu, dukle pretežno južno. Od tud sliedi, da prama jugu nagibajuće se strane imaju pravostavne strmine (rechtsinige Abhange), dočim su one prama sjeveru protustavne (wiedersinig), a pošto se ti slojevi na površini Iako lupe i drobe, ostaju uvjek poveći krupni dielovi kao podloga, ter je prva vrst tih strmina većim dielom pokrivena sa 30—60 cm. dubokom naslagom sitnoga gruha, pomiešanog sa crljenicom, dočim je druga vrst strmina više grebenasta i gromačasta; šupljine i pukotine grebena i gromača izpunjene su pako veoma često sa po više metara dubokimi naplavinami od spomenute crljenice. Dolnja gratiica ove fomnicije jest dosta vidljivo označena kroz tri uzka pojasu sliedećih vapnenaca: uz sivi va{)nenac sliedi uzki pojas nešto svjetlijeg ^ VtJi znniinivii nizpravfi Or. V\ Kranu-ra, objelodanjenu n „.R-idu jugoslavenske akivitMnije znan. i umjet.* knjiga XC´/, god. IS^O, |