DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 9-10/1892 str. 16 <-- 16 --> PDF |
— 390 — glavnije odredbe pukovnijskih naloga; inšpicirao je njemu podredjeno šumarsko osoblje; podučavao je isto i bio je odgovoran glede šumskog gospodarstva i šumskog redarstva u cielom šumskom okružju skupa sa svimi u šum. predjelih namještenimi lugari. Napokon je izdan ministarskom okružnicom od 7. veljače 1860., odjel 16., broj 474. šumski zakon za c. kr. vojnu Krajinu, zatim propis za mjerenje i procjenjivanje erarskih šuma, ter reglement za šumarsku službu u c. i" kr. vojnoj Krajini. Akoprem se tajiti ne može, da se je timi novimi inštitucijami znatno na bolje pokrenulo, nije se ipak u Krajini šumarstvo moglo podići na onaj stupanj, na koji se je u drugih pokrajinah Austro-Ugarske jur podiglo bilo. Uslied šumskog naputka od 18. studenoga 1839. podčinjena je bila šumska uprava zapovjedničtvu pukovnija i podredjenim satnijam (pa ni prije toga nije bilo u tom pogledu drugačije). Tako je to ostalo sve do god. 1872. Pod uplivom tih zapovjedničtva, u kojih se je sva moć koncentrirala, bijaše šumarskim činovnikom oduzeta potrebita jim samostalnost. Oni se niesu mogli u svom radu i poslovanju slobodno kretati, a osim toga stavljale su jim se svakojake zaprieke po pukovnijskih zapovjedničtvih, koja nisu bila kadra prosudjivati važnost i svrhu šumsko-tehničke struke, niti se je to od njih zahtjevati moglo. S toga je lako pojmljivo, zašto je mnoga za unapredjenje šumarstva koristna namjera, zasnovana po kojem šumarskom činovniku, bez obzira na šumarske odnošaje netragom propala, dočim su se baš protivna i posve kriva sredstva poprimala i izvadjala To je bila rak-rana, na kojoj je cielo šumarstvo u Krajini trpilo. Da nisu takova zapovjedničtva na razvoj šumarstva uplivala, danas bi i u Krajini šumarstvo zaista drugačije cvalo, nego što to vidimo. Osim toga bile su šume u Krajini pod silnim pritiskom servituta. Gruntovnim zakonom od god. 1850. bijahu sve krajiške šume kao državno dobro proglašene, — samo što su bile sa raznimi servitutima obterećene, a ti se servituti sastajaše iz shedećega: aj u obvezi krajiških oblasti, da nabavljaju za sve erarske sgrade u krajiškom području potrebitu gradju od svake vrsti u postojećih šumah, u koliko bi zato prikladnog i sposobnog drveća bilo; b) imale su pravo krajiške, mjestne i crkvene, zatim školske obćine dobivati svakovrstno gradjevno drvo za sve crkvene i obćinske sgrade; c) imale su se krajiške oblasti pobrinuti za pokriće sveukupne erarske i obćinske potreboće na ogrievnih drvih i napokon d) imale su krajiške obitelji pravo na bezplatno gradjevno i ogrievno drvo za kućne potreboće, zatim na bezplatnu pašu i žirenje svoje stoke izvan branjevina po predhodno obavljenom popisu iste, a osim toga mogle su krajiške obitelji sakupljati ležikovinu, a imale su pravo na pobiranje žira, bukvice i kestena u toliko, u kohko je za njihovu stoku potrebito bilo, te jim je dozvoljeno bilo rabiti bujad izvan branjevina i stelju od lišća ili od granja. |