DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 9-10/1892 str. 18     <-- 18 -->        PDF

— 392 —


Od šumskih cesta nije bilo ovdje ni govora, jer jih nigdje ni ne bijaše, a
šumski putevi, nastavši od nužde, nalaziše se u najprimitivnijem stanju i to
samo u predjelih, u kojih se je prekomjerno drvo sjeklo, dočim su dublje ležeće
šume radi njihove nepristupnosti, akoprem za sječnju jur prezrele, netaknute
ostale. I tako kud se godjer okrenemo, posvud nas susretaju manjkavosti na
šumarskom polju u izobilju.


U to bude izdan zakon od 8. lipnja 1871. u svrhu provedbe izlučenja
servituta krajiških žitelja. Njegovo ces. i kr. apostolsko Veličanstvo odobrilo je
previšnjim riešenjem od 30. prosinca 1871. po odpisu c. kr. državnoga vojnoga
ministarstva od 7. siečnja 1872. naputak za provedbu izlučenja tih servituta.


Prema tomu zakonu imala se je krajiškim obćinam izlučiti i u podpuno
vlastničtvo predati polovica od onih državnih šumS,, u kojih su Krajišnici
do sada imali pravo drvarenja, dočim je druga polovica šumS, ostala vlastničtvo
države. Dioba sama pako imala se je obaviti izmedju države i skupnosti svake
pojedine pukovnijske obiiine.


Malo kasnije, kad se je to izlučivanje zasnovalo, t. j . pod konac 1871.
god. ustrojio se je samostalni odsjek za šumarstvo kod bivšeg c. kr. vojnog
zapovjedničtva, kao krajiške zemaljske upravne oblasti, pak eto nas sada ondje,
gdje se počimljemo opraštati sa starimi inštitucijami, dočim se nove uvadjaju.
Za šumarstvo nastaje nova era preobrazbe, koja se sukcesivno razvija na temelju
zdravih, po znanosti akceptiranih načelih.


I gle! koliki znameniti napredak opažamo već sada na polju te naše
važne struke. Razterećenje šuma od servituta postalo je činom glede svih
bivših krajiških pukovnija — do jedine ličke pukovnije. Razlog tomu je ta
okolnost, što se ni dan danas ne može lička imovna obćina radi nemogućnosti
uzdržavanja iz vlastitih svojih dohodaka ustrojiti, ter stoje za tu obćinu izlučeni
šumski predjeli još i sada pod upravom kr. šumskog ureda u Otočcu.


Nadalje vidimo sad priUčno dosta izgradjenih cesta i u onih šumskih
predjelih, koji su do sada za sječnju nepristupni bili, a izgraditi će se s vremenom
još i druge takove ceste, u koju svrhu su zato njekoji operati jur priredjeni.


Znajući, od kolike su važnosti šume za narodno-gospodarske ođnošaje, pak
uvažavajuć njihov znameniti upliv na higieničke, zdravstvene i klimatičke
okolnosti, svraća se sad sve to veća pozornost našim šumam, imenito glede
kultiviranja i njegovanja istih, ter se vide i s te strane prema sadašnjim okolnostima
takovi uspjesi, koji nas donjekle zadovoljiti mogu.


Medju najznamenitije momente u razvitku našega šumarstva spadaju i ona
sredstva, kojima se je u drugoj polovici 70 godina odredilo pošumljivanje primorskoga
Krasa, koji zaprema više četvornih milja onkraj Velebita u područjih
bivše oguhnske, otočke i ličke pukovnije, a za to pošumljenje doprinaša država
znamenite novčane žrtve.


U kratko reći ću: požrtvovnom voljom i neutrudivim marom pokročili
smo u ova zadnja dva decenija liepo napried. Još je ostalo po gdjekoje pitanje