DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1892 str. 19 <-- 19 --> PDF |
— 393 — neriešeno, nu valja nam priznati, da se sve na jedan dušak ni učiniti dalo nebi, ali dosta je, da imamo čvrste nade, da nećemo na pol puta stati, jer je šumska uprava povjerena prokušanim muževom šumarstva, koji će doista brižljivo nastojati na usavršenje šumarske struke sebi na čast, domovini na uhar, a šumarstvu na slavu. U takovoj kobi i u tom izgledu možemo mirnom dušom gledati u dalnju budućnost naših šuma. Šumska procjena hrastovine za prodaju."^ Još kao djaci učili smo, da su na oko (okularno) izvedene procjene cielih porastlina nevaljane, ako pogrieška prekoračuje 10 postot. i da sa strojevi i odnosnimi matematičkim! formulami izvedene procjene 1 postot. differencije pokazivati nesmiju. Mnogo je mučnije procieniti deblovinu praktično, nego teoretično, osobito za onu vrst građje, koja se u velike promiće, kao što je to dužica, podvaljci i rezana gradja. Da je tomu tako, vidi se to najbolje od tud, što ciena udarena po trgovcih za 10, 20, dapače kadkada i za 50 postot. po šumarih naznačenu cienu nadmaši. Povod ovim redcima dala mi je posljednja prodaja u državnih šumah: Sočiva, Zib, Desićevo. Naši drugovi kod državne šumske uprave procienili su te šume na 3,342^531 for. a prodane su za 4,520.000 for., dakle za 26-1 postot. vrh procjene t. j . 26 postot. više, nego što su procienili stručari, a ipak su u školi učili, da niti okularna procjena za 10 postot. diferirati nesmije. Po mojem sudu je to žalostna činjenica. Priznajem, da su proizvađjanje, izradba i izvoz robe tečajem decenija podvrženi promjenam i da ciene robi rastu i padaju. Tako je na pr. meni poznato, da je od god. 1882.— 1890. obrtnik tako daleko proizvađjanje dužica usavršio, da je absolutno nemoguće više ih od iste kolikoće materijala načiniti; dapače mogli bi reći, da obrtnik upravo iz danog mu materijala 100 postot. dužica izkala. Prije toga, naime u razdobju od g. 1874. —1882., proizvadjao je obrtnik iz iste količine tek 68 postot., god. 1866.—1874. 46 postot., a god. 1820.—1866. samo 27 postot. * Mi ovu razpravu štovanoga pisca po narožitoj njegovoj želji priobćujemo bez stilističke ili druge kakove promjene ovako, kako ju je sam pisac zamislio i napisao. Moramo u ostalom po duši kazati, da nam je nazočna razprava dosta nerazumljiva, a to ce biti odtuđ, što je slog i jezik u razpravi težak i što se g. pisac ne drži našega naputka, da treba pisati onako, kako bi se stvar, o kojoj se piše obično drugomu nanstice pripo vj ed ala. U ostalom rado ćemo primiti stvarn u kritiku na ovu razpravu, jer želimo, da se takav važan predmet do kraja izcrpi i razbistri. 27 |