DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 9-10/1892 str. 21 <-- 21 --> PDF |
— 395 — Šumarske procjene bijahu veoma pogrješne s toga, što neuki lugari nisu znali na oko cieniti, a dapače i od šumara je bio malo koji kadar kod svakog hrasta točno naznačiti visinu tehničko uporabive deblovine. Kod debelog hrašća morale su već sbog nepouzdanog oka takove pogrieške za srednje promjere znamenite biti. Ako i uzmemo, da su šumari znali izpravljati pogrješke za procjenjivanje neuvježbanog lugara, to im obično preobsežne ine zadaće nedozvoljavahu tomu poslu potrebitu brigu posvetiti. Pa makar da su šumari drvnu gromadu najtočnije opredieliU, ipak nije mogao rezultat procjena istinit biti sbog cienika, kojega je dotična vrhovna šumarska uprava za procienu vrjednote sastavljala. Po tom cieniku bio je na pr. za brodsko-petrovaradinske šume propis 1 m* ciepke gradje računati po 7 for. 60 nvč. bez razlike, da li šuma leži u barah bez izvozna puta ili na suhom tlu; di li je ona tik Save ili više milja od iste udaljena; da li je ona a popriečnih promjerih 50 ili 100 cm.; da li je deblovina granaša sa tehničkimi visinarai od 5 ili 20 m.; da li je crvotočna, zdrava ili crvenotrula ili ne i t. d. Već pomoću ovako bezsmislenog cienika mogla se je šuma po tri puta u svojoj vriednosti pogriešao procieniti i zato su imali trgovci podpuno pravo, što su šumarske procjene ruglu izvrgavali. Trgovačke procjene, osnivajuće se na okularnom ocienjivanju, jesu takodjer površne, buduć poznajem osobno mnoge tobožnje vještake iz drvarstva, koji će kod pojedinog hrasta broj dužica i za 50 postot. nadcieniti ili podcieniti, al ovi su ipak pouzdaniji u svoje procjene bili već s toga, što je isti znao točno proračunati trošak za izradbu i odvoz, te opredieliti cienu dužici unapried na temelju njemu poznatih ciena već prodane duge. Kupujuć trgovac na dražbi objekt, koji je 100—150 postot. po šumarih podcienjen bio^. mogao je po miloj svojoj voljici ponudu staviti. Istom odkad je naš Danhelovsky pronašao ključ iz surovine dugu ocieniti, i njega nasliedio ravnatelj držav. šuma Durst, počela se je šumarska procjena emancipirati. Već su sada trgovci prisiljeni točnije rezultate za svoje ponude tražiti, al žali bože još je daleko, daleko do efektivnih rezultata, a uzroci tomu nedostatku su razni. Šumarske procjene za drvne gromade približile su se poslie god. 1870. znatno zbiljnosti, ali još su uviek tako slabe, da naši šumarski matematičari Konig i Pressler za naš viek sa takovom procjenom hrastovine zadovoljni bili nebi, kad bi iz groba ustaU i te procjene viđili. Cienici su i dan danas vrlo površni, pa s toga trgovci šumarske procjene po vriednosti n»alo i uvažavaju. Od god. 1870. napredovale su, kako sam gore spomenuo, šumarske procjene drvne gromade prilično, pa se s toga već i mnogi trgovci danas oslanjaju na šums. procjene drvne gromade. Trgovci pako ostali su, što se procjene tiče, kod svojih šukundjeda, jer ih je i sada vrlo malo, koji bi jednostavnu kubikaciju stabla temeljito razumjeli. Oni ocjenjuju stabla kao i prije na oko, te se u svoje rezultate i sada bolje uzdaju, nego u šumarske, a to zato, jer mnogi, radeć od god. 1820. sa hrastovinom, imade iz sličnih šum§, rezultate, koji mu |