DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1892 str. 22 <-- 22 --> PDF |
— 396 — pri procjeni pomažu, a osim toga i ciene robe bivaju dnevno stalnije, pače što je glavno, jer se već i šumari više na tržištne ciene osvrću. Trgovci tjeraju empiričnim putem šumske procjene kao svoj specialitet, a šumari zaboravljaju, da jim je procjena jedna od najvažnijih zadaća, pak s toga i nadkriljuju u toj zadaći prvi potonje, što se na našu sramotu priznati mora. Za dokaz toga netreba nam inih dokazala, nego iztaknuti ono, što spomenuh — naime da, neima nijednaga trgovca, koji bi iz šale svoju kožu na pazar nosio, nadcjenjujuć stabla. S druge strane mogu sa sjegurnošću uztvrditi, da neima empirika, koji bi bio kadar tako točno gromadu i cjenik ustanoviti, kao šumar, koji si postavi za zadaću, da procjene specialno obavljati ima s toga, što mu je šumarska nauka o procjenah pružila temelj teoretični, o kojem trgovci još niti pojma neimadu i pomoćju kojeg je mladi šumar kadar u jednoj godini praktično toliko za procjene stabalja naučiti, koliko empirik trgovac cieli svoj viek naučiti ne može. Kad je tomu tako, zašto onda i procjene specialitetom ne tjeramo, da te grdne ljage već jedanput nestane! Rekoh,, da´ smo procjene drvnih gromada u novije doba prilično istini dotjerali, ali još daleko ne onako, kako to Konig ili Pressler zahtieva, a mane takove procjene za hrastovinu jesu sliedeće: 1. Premjere za prodaju opredieljenih hrastova klupiraju lugari samo na jednoj strani, a naputkom šumari, koji misle, da se mjerenjem velikog broja stabala popriečno izmjere ipak zbiljni prsni promjeri, ali se ljuto varaju. Pravilo ovo može imati i ima vriednosti, ali samo u takovih porastlina, u kojih su stabla u deblovini pravilnih oblika, ali nikad kod hrašća, koje je nepravilnog oboda. Zato je nedvojbeno, da se prsni promjeri ili iz oboda sa vrpcom ili klupom iz najvećeg i najmanjeg promjera tražiti i kao srednji prsni promjeri ubilježiti moraju, i to za sva procienit se imajuća stabla. Mjeriti prve promjere, kako se to danas obavlja znamenita je pogrieška, jer je nemoguće i kod većeg broja hrastovih stabala doći do zbiljnih promjera. Eto zašto: U ravnici poraslo stablo ima obično prama južnoj strani izbočinu (trbuh), dočim ono na briegovih uzraslo ima trbuh prama briegu. Na strani trbuha visi stablo, pa s toga i jest na protivnoj strani žilje jače i razvijeno, a to je uzrok, da štipalac t. j . mjeritelj i nehotice iz doljne strane promjer hvata, te uslied toga rezultat manji nadje, nego li u istinu je,->t, a pošto štipalci, vazda njeki pravac da posao bude pregledniji uzeti moraju, nije jim moguće hvatati stabla štipaljkom sad ovamo sad onamo t. j . tako, da svršetkom posla promjeri raznih stabala sa raznih strana izmjereni budu, nego oni hvataju uvjek istim smjerom, pak je nemoguće, da će popriečno izići zbiljni prsni promjeri. Ovom dosadašnjom praksom čini se kod mjerenja promjera glavna pogrieška imenito kod mjerenja promjera u ravnica, a po brgžuljcih i briegovih još veća. 2. Iza pogriešnog klupiranja sliedi opet pogrieška kod ocjenjivanja duljina, jer će nesavjestan lugar (a ovakovih žalibože najviše ima), umoriv se neprestano |