DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1892 str. 24 <-- 24 --> PDF |
— 398 — drtine nanesene obaranjem susjednih stabala ili sjekirom ili nastavše lošim uzgojem šume. Osobito mogu uzgojom učinjene pogrieške biti tako ^znatne, da vriednost ciele šume za 30 postot. smanju. Meni je primjerice poznata njeka šuma sa inače gustimi godovi, ali pošto je ista prije kojih 60 godina oštro progaljena bila, imadu stabla uslied toga samo oko 10 uzporednih godova, koji su preko 3 mm. debeli, te bi i ova šuma sbog tih bedaka (grosso) sigurno za 5 postotaka manje vriedila, kad bi se htjela upotrebiti za pravljenje dužica; dočim nebi pogriešili, ako bi se upotriebila ta šuma za rezanu gradju. Poznam opet drugu šumu, koja je slična gornjoj, ali koja je još oštrije progaljena bila. I kod ove je vanjski red godova na 20 cm. uzduž cielog debla pun zaraslih grančica, te ta manja obaljuje vriednost ove šume za 50 postot., prem se ta mana izvana po kori stabala opaziti nemože. Ima jedna slična mladja šuma, koja je uslied neurednog proredjivanja postala u deblovini toli neupravna, da sbog te pogrieške sigurno 20 postotaka manje vriedi. Skupimo tu silesiju svakovrstnih pogriešaka, pa se pitamo, može li empirik, bio to poslovodja ili lugar, sve te pogrieške kod procjene uvažiti? To može temeljito shvatiti samo šumar, vješt u uzgoju šuma, vješt u šumarskoj matematici odnosno u procjeni kao i u drvarskom obrtu. Lugari, kao naši pomoćnici kod procjene, imali bi samo takove predradnje izvadjati, koje oni brzo i sigurno pojmiti mogu te bi o tom imali voditi što jednostavnije izkaze, jer ako bi i bile spomenute bolesti ma kako neznatne, ipak se sbog istih radjaju grdne razlike kod konačnog preračunavanja. Da se pogrieške pod 2. i 3. po pomoćnicih u predradnji za procienu po uzor-stabhh neuvuku, imao bi lugar, nakon što je točno za svako stablo aritmetični prsni promjer štipaljkom pronašao i upisao, upisati još u opazki onu duljinu kod svakog stabla, koja odpada na crvenu ili bielu trulež ili na prljadinu ili šupljinu (kora i trbuh uz tutanj izpod sjekire siguran su znak), nadalje imao bi ubilježiti za svako stablo, da bi ono imalo ´/*—´/2 ili ´/* krošnje, a tako neka si zabilježi i dvojnaša, trojnaša ili više granaša. Sva stabla neka upisiva razvrstano na 1. zdravo, 2. suhare za domaću tehničku porabu sposobne, kao što su: kolje, tarabe, stupovi, drvo za burad, za šljive i tesano drvo za kućni lies dapače i za podvaljak, te 3. suhare za gorivo sposobne. Medju zdrave hrastove neka pribraja svako onakovo stablo, koje ima još zadnji trag života, što mu i malen dio živih grančica nedvojbeno pokazuje, a isto tako i bjelika. Sve ostalo iz predradnja ima biti posao šumarev. Šumar će iz pregledno vodjeno obrazca lugareva sam sebi sastaviti preglavak, iz kojega će imati: 1. Zdrave hrastove sa V« krošnje poredanimi razredi prsnih promjera uz duljine za crvenu, bielu trulež, prhljadovinu i šupljine, a tako i broj 2—3., te grana. |