DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 9-10/1892 str. 26     <-- 26 -->        PDF

— 400 —


koje se računom rezultat traži. I zato je zadaća procjenitelja, da si sječinu raztavi
u pododsjeke a u koliko pododsjeka se sječina ili šumski predjel, koji se
procieniti namjerava, razstaviti imade, to odlučuje: dobrota tla, sklop šume,
doba, vrst drva i t. d. Čim su veće sekcije, tim se površnije razlučuje, a takove
rezultate možemo rabiti za manje važne poslove, dočim kod prodaja, gdje je
procjenitelju naloženo, da udari cienu niti veću niti manju, nego je predmet
vriedan i gdje se veli da se izpod procjene prodati neće, a neželi se niti se
smije želiti, da trgovac davši previše za objekt štetuje, ondje mora i procjenitelj
upotrebiti sva sredstva, da što točniji resultat postigne, te da stoga
što po-mnije izluči sekcije.


Taj postupak nije se rabio kod spomenute veleprodaje, akoprem bi se
svakako bio morao rabiti jer ako i stoje šume: Desićevo, Zib i Sočna u ravnici,
to je ipak u svakoj toj šumi velikih razlika. Iztičem ovdje Zib, koji ima
malih i velikih greda, gdje hrastovi stoje čas u razanici kao i susjedna dva
šumska predjela, a čas za 0´5 met. nižje na njekad po Savi izlizanih nizina, a
tako i uz grede po obroncih napram bivšim baram, pa zato će šumar i u prvi
mah upoznati, da je deblovina na uzkih gredah već poradi drugog propuha
vjetra i smrzi drugčija, nego što je na ovećih gredah, a uslied toga je ovdje
razmjerje sposobnosti, ter bolesti posve drugačije.


Šumar dakle mora prije nego odpočne za predradnju lugare namještati,
generalno dotični šumski predjel razstaviti na što više sekcija i to radje više
nego premalo.


Državna šumska uprava mimoišla je tu velevažnu okolnost, pa je time
otegotila znamenito i užji izbor uzor-stabala.


Upliv tla na oblik tehničke deblovine i njezine sposobnosti kao i upliv
miešanja vrsti drva i t. d. neću ovdje posebice niti dodirnuti jer je to u obće
svakomu poznato, nu želim se malko osvrnuti na sklop poraslina.


Što je šuma gušćje porasla, tim joj je i deblovina čišća i tim je manja
krošnja stabala, a dakako da je i deblo zato valjanije, a osim toga ima manje
odpadaka kod izradbe, i kalavost je bolja — riečju: sva su svojstva deblovine
eminentnija. Protivna svojstva nalazimo kod stabala u riedkom sklopu ili na
okrajcih šume. Popriečno naći ćemo u šumah, da kod sklopa 1 0 i duljina
krošnje zaprema 74 ciele duljine stabala, a kod sklopa 0 5 = ´/a i kod najredje
stojećih stabala = ^U-


Svatko će iz toga razumjeti, da je veličina krošnje vrlo odlučna za kolikoću
tehničke deblovine pa i za dobrotu njezinu, a pošto to nije uvažio u svojih
skrižaljkah o proizvodu duge iz surovine niti g. Danhelovsky niti g. Durst nemogu
se te skrižaljke niti upotrebljavati, osim za onaj malen dio šuma, za
koje su sastavljene.


S razloga, što je veličina krošnje njeko kazalo za sklop i kazalo za vriednost
deblovine, mora se istoj kod procjene i vrlo velika pozornost obratiti.