DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 9-10/1892 str. 28     <-- 28 -->        PDF

— 402 —


gubiti dapače ona nam služe za revizije i za ogled trgovcem, a ovima bi se
morao i način procjene na uzor-stablah pokazati, da tim sigurnije nudjati mogu.


Prodavaocu mora biti zadaća, da točno procieni, a osim toga dužnost mu
je, da kupca o valjanosti same prociene uvjeri. Prodaje narodnog imetka nesmiju
se dakle obavljati izpod ruke, a niti trgovcem nuditi mačka u vreći!


7. Uzor-stabala mora se čim veći broj uzeti, a imenito zato, da se po
istih provadja prava podloga za sortimente. Metar do 2 metra iznad žilja
stabla jest najglavniji dio vrstnoće drva, a iznad toga mogu još 3 razreda postojati,
te bi prema tomu morali imati ukupno 5 razreda za procjene na rezanu
gradju.
U I. razred spadala bi čista deblovina bez mane 1—2 metra iznad žilja
u duljinah od 3—8 met., ako je gornji promjer inad 65 cm., a to bi bila
gradja za polutke (Wagenscliussholz).


U II. razred spada sva nemanjičava čista deblovina od 45—65 cm.
U III. razred spada perač (oguzina, Barenschnitt) t, j . 1—2 m. iznad
žilja, a isto tako i onaj dio deblovinž, koji ima od metra do metra ili sliepicu
ili doživotnu granu, a sve nečistije, te i onaj dio, koji leži izmedju grana do
30 cm. gornjeg promjera spadao bi u IV. razred.
Ciene polutka dadu se lagano ustanoviti t. j . za I. razred, a ciena IV.
razreda jest danas ona, koja se na proizvodnju dužica reducirati ima, dakle je
opet točno ustanovljena, dočim ciena za II. i III. razred leži u cienah izmedju


I.
i IV. razreda.
Da je držav. šumska uprava zbilja prema ovakovim sortimentom kockovine
uzor - stabalah tražila, nebi zaista nikada na veleprodajnoj dražbi 1 m´ sa
lr 5 for. procienila bila, nego znatno više.
Za šumarsku procjenu manjkaju upute o sortiranju deblovine, s toga ne
mogu niti procjene o tehničkih kockovina bez toga nikad točne biti, a pošto se
niti cienici tomu ne prilagođjuju, ne može niti proračuna na vriednost istinita biti.
Mi smo vidili iz javnih razprava glede veleprodaje, kako se natječe dužičar
sa njemačkom bačvarskom gradjom i sa rezanom gradjom.
Njemačka gradja nije doduše za ustanovljenje ciena odlučujuća, ali bi
zato kod francezke duge i rezane gradje, koja potonjoj svaki dan sve više mah
preotima, morali bi tražiti propise za sortiranje i za uzpostavu temeljnih cienika.


8. Izmedju svih metoda za procienu drvne gromade, razvrstane ili u sve
vrsti gradje, gdje se proračunavanje uzimlje kao podloga njeki broj uzor-stabala,
nije niti jedna tako prikladna za hrastovinu, kao ona od Draudta.
Po njegovoj metodi opredieljuje se broj uzor-stabala po množini stabala
za svaki pojedini razred debljina, a time se upravo i velika različitost uvažiti
dade i jer je njegova tvrdnja matematički osnovana naime: da se površine
temeljnica uzor-stabala (o) sadržavaju prema površini temeljnica svih stabala na
sječini, za koje se račun traži (0), upravo toliko puta, koliko se put sadržava