DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 9-10/1892 str. 31 <-- 31 --> PDF |
— 405 — c) crvene, biele truleži te prhladovine *k krošnje 17 štab. 58 m. duljine 31-9 m* crvene, biele truleži te prhladovine Va krošnje 28 štab. 81 ra. duljine 46-7 m´ crvene, biele truleži te prhladovine ^jt krošnje 1 štab. 10 m. duljine 7´9 m´ \ = 149-3 m´ d) šupljinah za hrastje od */* krošnje 9 stabala / ili228post. 26 met. duljine 12-5 m* šupljinah za hrastje od ´/^ krošnje 20 stabala 70 m. duljine 42-1 m´ šupljinah za hrastje od "/* krošnje 5 stabala 21 m. duljine 8-2 m´´ Crvenu i bielu trulež ili prhladovinu kao i šupljinu može lugar, kako već rekoh, lako upoznati, ali nije to tako lako upoznati kružljivost i ostale bolesti. Okružljivost se može brzo upoznati po nepravilno razpucanoj kori, a ako je pucina oko godova veća, onda nastaje i trbuh. Bezdvojbeno nastaje iz okružljivosti, čim pučine oko godova jednoč izpod žilja prodru, te sa zrakom i vlagom u tlu u dodir dodju, tako zvana crvena i biela trulež i prhljadovina (to ću prigodice još posebice pokazati), a leže vazda u najdolnjem, te najboljem dielu deblovine. Pošto su dakle te bolesti jedna od druge zavisne, te stoje u njekom razmierju, s toga ne možemo znatno pogriešiti, ako poprečno uzmemo, da imade u šumi onoliko okružljivih stabala, kokiko ima i crveno-bielo trulih i prladovih stabala. Nu okružljivost je poznata, imade oko pučina zdravo, ali raztrešeno drvo i po tom se mora i na nju barem ^/s odpadaka računati. Zato sam se 7325 odlučio, da za okružljivost za naš slučaj odbijem u I. odsjeku —5^ = 244-18 m^ 149´3 a u II. odsjeku —^— 49-76 m", a te pogrieške moramo odbiti u najboljoj o đeblovini t. j . u polutkah (a) te zato mora takovo računanje obaviti sam šumar. 10. Sada još dolaze sve ostale bolesti, a ove može ustanoviti samo šumar uz pomoć zato uvježbanih lugara. Ovaj posao obavljao sam ja posebice ovako: Za pronaći obično u malom broju zastupane bolesti moraju već upućeni lugari proći kroz pruge ili kroz pojedine šumske plohe, koje za cielu sječu popriečnost sačinjavaju, te moraju redom sva živuća stabla potanko glede zdravlja izpitati a suhare, okružljive, crveno-bielo trule, prhladive i šupe hrastove mimoići, jer su ti već upisani, te tražiti samo žuljave, u gornjoj đeblovini natrule i crvotočne hrastove. Žuljavost je onakova razkolina, koja od srdca prama kori po srčanicah puca, te može nastati tik razkolina toliko, da je deblo podpuno razviezdano (Strahlenriss). Ta bolest nastaje uslied zavijanja deblovine i dolazi vaz(M u najboljem trupcu, al se odozdol gore nikad dalje ne proteže, već do prvog zakreta (Wechsel) ili do prve životne grane, a razpoznaje se dok je još mladja nedvojbeno po kori, dočim ju onda, kad je starija i izvana obraštena, karakteriše nabrekiina. |