DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1892 str. 67 <-- 67 --> PDF |
— 441 — od kore oguliti. Mogli bi metnuti koru i u stajadu vođu, ali ovakovo liko prije trune i zaudara. Akacija, briest, jablan i jalša daju takođjer dobro liko. Velika riedkost. Kraj Badena u Dolnjoj austriji ima neobigno velika lieska, kakova će se malo gdje naći. Ta lieska je 10 m. visosa, a u promjeru ima 87 cm. te je k tomu podpuno ravno izrasla. Zaista velika riedkost u današnje vrieme! Opet nova uporaba drveta. Dan na dan ođkriva nam znanost tajne prirode u svrhu, da se njima čovječanstvo okoristi. Nedavno smo objelodanili izum Mitscherlitcha o uporabi drveta za pravljenje vlakanaca odnosno za pravljenje odiela, a danas evo javljamo, da je ravnatelju učione za slagare „Ecole Guttenberg" Desormesu uz sudjelovanje kemičara E. Bironarđe i tiskara L. Lenoira pošlo za rukom drvo stopiti — sjegurno našaš(Se, kojemu se nitko ni nadao nebi. Kako god se je stvar sama po sebi nevjerojatnom činila ipak nije bila nemoguća, jer po kemiji moraju zaostatci, koje dobivamo poslie izpiranja drva alkoholon, biti topivi. Ti zaostatci jesu: organske kiseline, ter voda, silikati, sulphati, magnesia, matron. ugljičina kiselina i t. d. Ko što je obično u Životu da se svatko najviše za sebe brine odnosno, da se od onoga, što načini najprije sam okoristi tako su i ovi izumitelji, članovi spomenute škole upotrebili svoje iznašašće u slagarske svrhe. Prof. Dormes ima već godinu dana kod sebe na iztraživanju komadić takovog stopljenog drveta, te kaže, da će isto upotrebljeno u slagarstvu mnogo bolje svrsi odgovarati, nego do sad uporabljivani materijal kositar, antimon i olovo. Dapače i proti vatri je uprav tako sjegurno, kao što navedene materialije. Pokusi sa bojađisanjem i pranjem uspjeli su posve povoljno za novi izum, je se stopljeno drvo pranjem nemienja, a boju posve lagano prima. Izumitelji misle najprije sve slagarske stvari, što su jih do sada iz običnog drva pravili, načiniti iz stopljenog drveta, a istom onda, kad jim podje za rukom izmisliti način, na koji će iz stopljene tvari načiniti židku tekućinu, koja se brzo oblađniti dade, praviti će pokuse sa Ijevaujem tiskarskih pismena (slovaj. Desormes javlja, da vrst drva nije odlučujuća, jer svako drvo postane jednako, kad se stopi. U koliko je u tom istine neznamo, te nam nepreostaje ništa drugo, nego čekati nove viesti, koje je ravnatelj Desormes objelodaniti obećao ili jednostavno cielu viest đementirati. Uporaba kestenovine za pražnice (podvaljke). Nepobitna je istina, da su željezničke pražnice izvržene svim mogućim štetnim uplivom atmosphere, i još k tomu vrlo mnogo trpe od čavala, kojima su tračnice na njih pribite. Iz navedenoga slieđi, da se prigodom biranja drveća za pražnice takovo drvo izabrati mora, koje će najviše tim štetnim uplivom odoljevati moći. Od dosada upotrebljivanih vrsti drveća pokazala se je hrastovina najsposobnijom za željezničke pražnice, pak se s toga najviše i upotrebljava. Čudnovato je ipak, da se kesteuovina u tu svrhu neupotrebljava, a pogled samo na drvo iste i na ono hrastovine osvedočit će svakoga, da bi jedno drvo drugo dostojno zamjeniti moglo. Uzrok tomu neupotrebljavanju ležati će svakako u tom, što je kestenovina većini nepoznata; dapače i samim kapacitetom šumarstva. Kestenovina raste naime u južnih pređjelih Italije, Grčkoj, Španjolskoj, u južnoj Francezkoj, južnoj Ugarskoj a da je kod nas u Hrvatskoj i susjednoj nam Kranjskoj u izobilju imade netreba mi ni spominjati, jer gdje raste vinova loza, tamo raste i pitomi kesten, a mi hvala Bogu imamo — ako nam je trsna uš neutamani — dosta vinove loze. Spomenuti predjeli odaljeni su pako od glasovitih šumarskih škola Njemačke i Francezke, te se s toga na liepo drvo kestenovo nikakov ili vrlo malen obzir uzima. Po iztraživanju ingenieura Birka upotrebljuje se do sad, za pražnice 60 postot. hrastovine, koja traje do 8 godina, borovine 20 postot., koja traje 6 godina, a kestenovine samo 5 postot., a traje joj drvo 7´5 godina. Nadalje se vidi iz Norđlingerovih iztraživanja, da hrastovina ima spec. težinu 0´75, čvrstoću proti tlaku na kg./cm* 511, a čvrstoću proti prevoju 10´23, dočim kestenovina ima spec. težinu 0*55, odpor 30 |