DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1892 str. 73 <-- 73 --> PDF |
- 447 — spojena. Tako demo se razlučiti ođ srednjoškolaca velikim nepremostivim jazom, koga nede ni jedan srednjoškolac prekoračiti modi, ma se on hvatao sa stotinu izpitnih povjerenstva u koštac. Naglasujemo pako i opet ono: „od koga se zahtieva druga kvalifikacija, nekaimaiđrugaprava!" M. O.-Ličanin. Prijateljstvo životinja. Kod ljudi nalazimo tri vrsti prijateljstva: praktično, koje nastaje iz koristoljublja s jedne i druge strane; moralno, koje nastaje uslied toga, što ljudi uvidjaju, da su svi stvoreni, da rade za jednu te istu ciel, i napokon takovo prijateljstvo, koje nastaje iz nagnuća čovjeka prama čovjeku. Svaka vrst prijateljstva može kadkada biti trajna i čvrsta, a onda ju običajemo zvati „pravo prijateljstvo". Osobito cienjeno je ono pravo prijateljstvo, u kom su vrstnode svih trijuh vrsti prijateljstva sjedinjene. Ali ne samo međju ljudima, nego i medju životinjami nalaze se sve tri vrsti prijateljstva, koje prijateljstvo u pojedinih slučajevih upravo iskrenim nazvati možemo. Najviše je pako kod životinja razvijeno prijateljstvo iz koristoljublja, kako se iz aliededeg primjera vidi: Junghuhn pripovjeda naime, da tigar i paun u obde u velikom prijateljstvu živu. Paun prati tigra ođ jednog razboj išta na drugo, iz doline na vrhunce gora, iz polja u Sumu i u obde posvuda. Ako se uvaži činjenica, da tigar mnogu i mnogu nedužnu životinju razdere, te jedva okusiv joj meso, ostavi ju da trune, onda de biti svakomu jasno, da ne tigra radi, nego sebe radi paun sa tigrom prijateljstvo sklapa. Žrtva tigrova počne trunuti, iz nje se izlegu crvi, a paun, koji je velik ljubitelj crvi, vuče na taj način korist iz toga prijateljstva. Sličan je odnošaj međju nojem i zebrom, samo što ovdje obje stranke ođ prijateljstva korist crpe. Zebra naime neima dobrog vida, koji je opet u noja osobito oštar. Čim se noj pusti u bieg, eto odmah za njim i zebra, jer ona dobro zna, da je noj mnogo oprezniji i da bolje vidi, kako i kuda de pogibelji izbjeći. Ali ni noj nede se sjegurno iz gizđanja pridružiti zebri. Kao na svakoj marvi, tako i na zebri zadržaju se milijuni muha i drugih kukaca, koji su noju osobita poslastica, dakle i nagrada za njegovo stražarenje. U Moravskoj je njeki posjednik htjeo odgojiti posebnu vrst kunida, te je u tu svrhu ogradio prostor zidom. Da očuva kuniće od tatova, postavio je slugu na stražu. Jednoga dana dodje sluga i reče, da je unatoč pažnji jedan zec ukraden. Sutradan opet zec ukraden. Tredega dana zamoli sluga ođpust, jer da on nikoga neviđi, a ipak da je ved po treći put zeca nestalo. Gospodaru se pričini stvar čudnovata i reče slugi, neka čuva do 11 sati, a on de sam od 11 sati dalje. Upravo je bilo iztuklo na selskom tornju 12 sati, kad gospodar, koji je obilazio oko ograde, opazi, đa iz susjedne šume trče dva druga, jedan dostojanstveno, a drugi brzo. Bio je to pas „ptičar" i jedan „jazavćar". Gospodar se čudom začudi tomu nenadanomu posjetu, a još više čudnovatom družtvu. Kako ga je stvar zanimala, sakrije se da vidi, što de ti gosti. Kad su došli psi do zida, nasloni se „ptičar" prednjimi nogama na nj, a „jazavčar", pošto se je malo zaletio, djikne po „ptičaru" u obor; ptičar zatim skoči za njim. Za njekoliko minuta eto skoči „jazavčar" na isti način van, nosed u zubih zeca, a ptičar za njim. Drugu noć opetovao se je točno u isto vrieme isti prizor, samo prijatelji gosti ostali su mrtvi kraj obora, jer su sluga i gospodar dobro iz puške nišanili. Dočulo se je napokon, da su psi bili iz susjednog mjesta jedan od njekog šumara, a drugi od njekog drugog žitelja. Oba psa sjedinila su se, te je sbilja nepojmljivo, kako su na tu ideju došli, da iz drugoga sela zečeve kradu, pa još k tomu na taj način, i da ih onda u šumi pođiele. Poznata su prijateljstva medju psi takodjer što se lova tiče. Ne rieđko dogodi se, da dva psa kasno u zoru bez svoga gospodara lov obave. T)k, znadu se psi raznih gospodara takodjer složiti, da love bez gospodara. Pri tomu sjedne jedan u zasjedu — |