DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1892 str. 76 <-- 76 --> PDF |
— 450 — to se na svedi ugrije zelenog voska (Grunwachs) i kapne kroz luknju na kurje oko. Poslie 14-đnevnog opetovanja vele da nestane kurjeg oka sasvim. Tko se hoće osvjedoSit, neka kuša! — Smrt miševom! U bakteoroložkom institutu za bakteorologiju u Greifswalđu bilo je njekoliko bielih miševa, koji su naglo počeli pogibati od nekakve bolesti. Profesoru F. Loeffieru pošlo je za rukom konstatirati, da su svi miševi pocrkali od jedne te iste bolesti, koja se razširuje bacilli. On pokuša odmah umjetnim načinom te bacille uzgajati i ucjepljivati ih poljskim miševom. Uspjeh je bio povoljan, jer su miševi pokrepali za 2—4 dana. Na to je metnuo spomenuti profesor liešine tih mrtvih miševa n veliku posudu i pustio njekoliko živih poljskih miševa u nutra. Po svom običaju počeli su ovi grizti Iješine svojih drugova, ali na svoju nesredu — jer su svi do jednoga poginuli. Svi pokusi uspjeli su za rukom, te je tim profes. Loeffler dokazao, da bacillus, koji smrt miševah prouzročava, prelazi iz liešinah na žive miševe. Bacillus je prozvan imenom: Bacillus typhi murium. Dalnji pokusi su pokazali, da inim životinjam taj bacillus nahuditi nemože. Početkom ove godine dokazao je profes. Loeffler, da to sredstvo za tamanjenje miševah sbilja uspješno djeluje, čuvši naime grčka vlada za taj izum, pozove odmah Loeflfiera, da svoje sredstvo upotrebi na poljanah Thessalije, gdje je žito rodilo, ali se i miševi silno nakotili. Sva sredstva naplava, otrov itđ. nisu ništa pomogli. Professor Loeffler ođazva se pozivu, te je dao tekudinom, u kojoj su se nalazili bacilli, namočiti komadide kruha. Seljaci su mrmljali proti upotrebi toga sredstva, jer su se bojali, da bi ovce ili druge domade životinje mogle kruh pojesti i od njega uginuti. Zato je on đavao pred seljacima svim vrstim životinjam za jesti toga kruha te se na nijednoj bolest pokazala nije. U svaku mišju luknju metnut je po komadid kruha. Uspjeh je bio neočekivan. Ved nakon 7 dana prestalo je odgrizanje vlatova, mrtvih miševa bilo je silesija, a polumrtvih takodjer. 26. svibnja o. g, dobi Loeffler iz Larisse telegram: ,Uspjeh izvanredan, zemlja vam je zahvalna." Po tom bio bi uspjeh toga sredstva podpuno zasvjedočen, te bi sad imali napokon najbolje sredstvo za tamanjenje naših velikih neprijatelja. Hrvatskim šumarom. Od velevriednog dopisnika našega „Šumarskoga lista" dobili smo ovaj poziv na hrvatske šumare, te ga ovdje priobdujemo, akoprem strogo uzeto samo pitanje na nas šumare nespada. * Poziv ! Dvie bolesti vinove loze, peronospora i filoxera, koje su u zadnje vrieme ne samo naše vinograde, nego i vinograde ciele Evrope proriedile, a na njekojih mjestih posve uništile, mogu se izliečiti jedino djelovanjem i iztraživanjem gospođarah i šumarah. Pošto gospodarom, kojih se vinogradi najviše tiču, do sada za rukom pošlo nije pronaći sredstvo, kojim bi se propasti naših vinograda doskočiti moglo, držim, da bi se šumari, koji i onako indirektno korist od vinogradah crpe prodavanjem dužicah, mogli latiti iztraživanja, da nam vinogradi nepropadnu. Da iztraživanje šumarom olahkodeno bude, sastavio sam sliededa pitanja: 1. U kojih pređjelih su dvie spomenute bolesti najprije opažene, u kojem đesetgođištu, kako su se dalje širile i koji predjeli Europe još zaraženi nisu? 2. Kakvo je bilo zdravlje iz sjemena uzgojene vinove loze naprama zdravlju na drugi način uzgojenih čokotah ? Kakovo je bilo stanje tih čokotah, ako su isti a) godimice okresivani bili do panja; b) ako su virnice ostavljene bile uz kuću i plot t. j ako su samo djelomično pri kraćeni bili; c) ako nisu okresivani bili? * Sve listove i novine, koje ovoga poziva dobile nisu, a stalo im je za spas vinograda, umoljavamo, da bi ovaj poziv otisnuli. |