DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 9-10/1892 str. 9 <-- 9 --> PDF |
383 — Munja je udarila: god. 1879., 1880., 1884., 1885., 1890. na vapnenini . . 1.0 1.(1 1.0 1.0 1.0 na šarun laporu. 1.66 1.60 1.0 1.0 1.0 na glinenom tlu . 4..´´)4 5..´52 2.41 3.00 — na ilovini . . . 31.66 22.81 14.92 8.3.5 17.45 Ako sad promotrimo množinu udaraca munje na ilovini, odnosno na pjeskulji, te ako onu množinu udaraca sravnimo sa množinom udaraca munje na lapornom tlu, onda ćemo odtud razabrati, da munja udara na ilovatom tlu odnosno na pjeskulji mnogo više, dapače 30 put više, nego la lapornom tlu. Ali odtud nesmijemo izvoditi, da udarci munje zavise od vrsti tla t. j . da vrst tla možebit privlači munju, jer ako je po gornjem izkazu udaraca munje više bilo na ilovini, nego na svakom drugom tlu, to može biti samo odtud, što takovo tlo osobito prija hrastu ili smreki, u koje munja najrađje udara. Bukva je uspievala u području motrilišta na kneževskom dobru kako na ilovini, tako i na vapnenovini, a zapremala je 70 postotaka ciele površine. Ako bi česti udarci od munje zavisili od vrsti tla, onda bi morala munja često i u bukve udarati, ali tomu nije tako, kako je to gore više dokazano. Mi vidimo dakle, da se eksperimentalni posljedci i teoretička razmišljavanja podpuno podudaraju sa statističkim motrenjem, a to nas kriepi u vjeri, da ćemo i glede mnogih prirodnih tajna jednoč posve na čistac doći. IY.=^ Šume i šumarstvo u bivšoj vojnoj Krajini prije i sada. Piše Ivan Kolar, kralj, nadšumar. U davninipo svoj prilici obilovala je bivša vojna Krajina na šumah, kojih ima danas na tom teritoriju 1,154.672 jut. Osobito gornja Krajina mora da je bila skoro sva šumovita, jer pretežni dio površina bivše ogulinske i otočke pukovnije zapremaju i dan danas manje više dobro sačuvane šume, kojih je ponestalo samo u ravnicah i u svih onih predjelih, koji bijahu iole sposobni za poljodjelstvo. Da je šumš, u obilju bilo, svjedoče nam i te činjenice, što su morali Krajišnici pod prietnjom tjelesne kazne šumom obraštena zemljišta u manjem obsegu na pr. po 2, 3, 7, 10 i t. d. rali primati u tu svrhu, da jih izkrče i u drugu vrst težitbe pretvore. Mnogi se oprieše takovomu preuzimanju pod moraš, ali to sve nije ništa koristilo, jer nalozi gospodara onog absolutističkog vremena moradoše se bezuvjetno vršiti. Da li su se tako pojedinim zadrugam opredieljene šumske čestice dragovoljno ili pod moraš krčiti morale, nezna se; nu ako se uzme u obzir to, da u ono doba nije drvo tako rekuć nikakove ciene imalo, onda je sva prilika, da se je to krčenje prisilnim načinom i to * "Vidi opazku uređničtva na strani 24. broja I. |