DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 11/1892 str. 1 <-- 1 --> PDF |
Br. 11 u ZAGREBU, 1. studenoga 1892. God, XVL XV. redovita glavna skupština hrvai-slavon. šumarskog družtva^ obdržavana u gradu Varaždinu dne II. 112. rujna 1892. Prema programu, priobdenom u „Šum. listu** broj 8 na str. 329., sabralo se je 35 članoTa šumarskog družtva i hrv. đružtva za gojenje lov a i ribarstv a iz svijub krajeva naše domovine. 6laiiova_obijuh bratskib ^^,j ^\ družtva pozdravio je na varaždinskom kolodvoru prigodom dočeka na 10. rujna gradski načelnik g, Femenić uzhićenom dobrodošlicom. Drugi dan t j . 11. rujna u jutro priredilo je hrv. družtv o za gojenj e lov a i ribarstv a pod vodstvom družtvenoga predsjednika, presvietlog g. Julija pl. Jellachicha, te podpredsjednika Miroslava grofa Kulmera sa 19 družtvenib članova prvi izlet družtva u poznata lovišta presvietloga g. Marka grofa Bombellesa ml. u Opeki. Znajući, da će i ostale članove obijuh družtva zanimati uspjeb tog izleta, priobćiti ćemo ga u kratkih crticab. L Met H lovišta vlasteliHstva Zelendvor - Opeka. U zajednici sa članovi šumarskoga družtva odputili su se dne 11= rujna u 7 sati u jutro sakupljeni članovi hrvat, družtva za gojenje lova i ribarstva pred gostionom k „divjek čovjeku^, od kud u povorci od kojih 10 kola krenuše prema Vinici. Ostaviv iza kratke vožnje tik pred mjestom Majerje glavnu cestu, skrenuše na posjed presvietl g. grofa Bombella. Na međji pozdravi sakupljeno družtvo mjestni nadšumar i upravitelj vlastelinskih lovišta g. P. Witmann srdačnimi rieči. Zatim uputiše se članovi do susjednih kultura i poljana. Ondašnji vlastelinski posjed i lovište zapremaju površje oko 400 rali, te leže u poreznoj obćini. Petrijanec, a sačinjavaju posebno lovište. Jedva što je družtvo dalje krenulo, već ga pozdravi po njekoliko jata trčaka, kojih u ostalom mimogred budi rečeno., i ovdje ove godine razmjerno dosta malo ima, a to s toga, što se posljedice preklanjske oštre zime još sveudilj osjećaju. U koliko su pojeviini dielovi oedašnjili poljana dosta mršavi, te za težatbu slabo prikladni, to ih je vlastelinstvo u novije doba stalo zasa.djivati 31 |
ŠUMARSKI LIST 11/1892 str. 2 <-- 2 --> PDF |
^ 458 — žirom i borovimi biljkami, stvarajuć si tim divijaSi toli potrebita zakloništa. Tako je tim načinom za posliednjih 20 godina samo u. tom dielu gospoštije do 100 rali takvih zemljišta pošumljeno. Uzimajuć u obzir, da je tlo vrlo slabo, a podloga sam prudj, može se reći, da su te 3 do 6-godišaje kulture liepo nspjele, a i štete počinjene po divljači, akoprem je baš u tih kulturah za prošlih dvijuh strogih zima više od 300 zečeva prezimovalo, dosta su neznatne. Ovo se međjutim svakako u prvom redu toj okolnosti pripisati mora, da je posvuda oko polja i kultnra zasadjena u dovoljnoj množini t. z. metla žut- Ijika ili zečevac (Spartium scoparium LO njemački „Hasen- oder Rehkraut", koja je kao hrana divljači, osobito zecevom, od prevelike važnosti tako, da je nebi smjelo u nikojem lovištu manjkati. Biljka brzo raste, lako se umnaža, te je uz to i dugotrajna. Sjeme dobiva se u svakoj trgovini sjemenja, stoji pako kilogram kojih 50 nove., a nalazi se mjestimice u nas i po naravi. Prolazeć lovištem i kulturami,^ imalo je družtvo prilike vidjeti raznolike zamke i lovila, namještena diljem privatnih vlastelinskih puteva i prosjeka u srrhu lovljenja raznih kvaročinaca, a navlastito lasica i tvoraca. Osim toga vidjesmo i sprave za lovljenje živih gnjetela, hranilišta za gnjetele i srnađ, solane za srnad, željeza za hvatanje grabežljivih ptica itd. što nam jasno kazivaše, da smo u uzorno uredjenom lovištu. Razgledav ta zakloništa sa odnosnim! lovkami itd., vrati se družtvo opet do kola, te krene dalje put majura „Zelendvor." Tuj ga dočeka pod vodstvom domaćeg šumara četa hajkača, kojim bje zadaća, da pređju preko dvijuh kuruznih polja, da se tako tim provizornim pogonom ad oculos pokaže bogatstvo gnjetela po dotičnih lovištih. Akoprem su pogoni bili samo maleni,, to imasmo ipak i uzprkos toga, da je ta divljad baš sada još po raznih kukuruznih i heljdinih poljana vrlo razštrkana, prilike, da ih u svakom pogonu vidjesmo sto i više komada. I u „Zelenđvoru" imade znatnih kultura, nu ove su nastale većinom naravnim omladjenjem do 30 godina starih hrastika. Ovamo spada medju inim takodjer i šumište u površini od kojih 120 ralih, koje samo godimice lovinu od 800 do 1000 gnjetela daje, te bi se gledom na to moglo svakako označiti kao jedno od najizdašnijih lovišta te vrsti. Osobito je pako pri tom uz neznatnu površinu ovog revira iztaknuti još i to, da se tuj gnjetlevi samo u skroz divljem stanju uzgajaju, te da na čitavom tom prostoru neima vode ni vrela. Pošto je raedjutim bilo jur odmaklo vrieme, posjedosmo i opet na kola, pa krenusmo dalje put „Opeke" u sjelo presvietlog domaćine, gdje nas glasom programa po starom hrvatskom običaju čekaše ručak: ^ Dvorac „Opeka" leži na podnožju Ivančice nedaleko mjesta Ivanec Ha štajersko-hrvatskoj granici usred prekrasnog perivoja. Sagrađjen je u mođer^ nom stilu talijanskih vila, te se baš sada i opet znatnim! troškovi dogradjuje, 1 prenapravlja. Perivoj okružujući dvor prati je botanički vrt, te mezimče presvietle domaćice. U njemu imade prekrasnih eksemplara amerikanskih i |
ŠUMARSKI LIST 11/1892 str. 3 <-- 3 --> PDF |
-^ 459´ -"..-, inih prekomorskih vrsti četinjača i listača, a uredjen je u eBglezkom stilu,, Kako se baš sada u gradu na sve strane ^idje, to je pi-esvietli đomaćlBa na br^ia ruku, u čast đoSeka družtva, dao provizorno urediti veliku dvoranu, pretvoriv ju rek bi u pravi mn^ej raznih lovačkih trofeja iz bogate svoje sbirke, od koje su međjutim njeki predmeti i uašim čitateljem jur poznati sa prošlogodišnje zagrebačke lovačke izložbe, gdje su baš lovački izložci presvietlog gospodina grofa Bombella obće priznanje svakog lovca i šumara stekli, Pozdraviv presvietlu domaćicu, uzesmo pod vodstvom domaćine na brzo razviditi riedkosti perivoja, kao i mnogobrojne lovačke trofeje u dvorcu. Kao osobitost pako iztaknuti nam je osim mnogobrojnih po poznatom preparatoru Hodeku nakljukanih ptica, prekrasne i dragocjene kolekcije lovačkih slika u bakrorezu od F, Pauzingera, te slike iz orienta slikara Hildebranda, zatim van- ređnom vjernošću i finoćom izradjene željezne odljevke raznih jelenjih i srnečjih parožaka iz ljevaonice kneza Salma u Češkoj. Jelenji rogovi potiču većinom sa grofove gospoštije „Sylvaš" n Magjarskoj, srneći su parožci pako sa domaćih lovišta^ Svi se pako odlikuju vanrednom jakošću i ljepotom ikra. Udaljili bismo se ipak od samog predmeta nazočne razprave, kad bismo se htjeli ma i površno upustiti u potanji opis svih tom prilikom predočenih nam riedkosti i znamenitosti dvora, kao što nam f^ druge strane ni razmjerno kratko odmjereno vrieme ondašnjeg boravka nije dopustilo uz svu volju upuštati se u potankosti ili studija. Nakon što nas presvietli domaćina i domaćica pravom hrvatskom gostoIjubivošću podvoriše lovačkim doručkom, bilo nam je nastaviti program i put. Ovdje nam je ipak još iztaknuti, da je prigodom nazdravice izrečene u čast Njegovoj c. i kr. visosti nadvojvodi Franji Ferdinanda, kao đružtvenomu pokrovitelju, na Njegovu Visost ođposlana sliedeća brzojavka: „Hrvatsko družtvo za gojenje lova i ribarstva na svom prvom izletu u Opeki kliče uzvišenomu svome pokrovitelju najsrdačniji živio!", te da je na ovu brzojavku na predsjedničtvo družtva stigao sliedeći brzojavni ,^odgovor: „Aus Trebitsch eingelangt, Ihnen und denx, Vereine "^^meinen verbindlichsten Dank» Erzlierzog Franz." Oprostiv se sa presvietlom domaćicom, zahvaljujući joj najljepše na .liepoj podvorbi, krenusmo. prije svega u perivoj, i to prema onoj strani, gdje se netom površje od kojih 60 rali izlučuje za novi „zvjerinjak", gradnjom ograde iz žica tvornice Schranzhofer et Comp. Ograda pričvršćena je na 2*5 m. visokih hrastovih stupovih, a biti će 2 m. visoka, te zatvorena sa 12 redova žica. Posao ogradjenja ide brzo, a troškovi su razmjerno dosta maleni; izkostvo pako dokazalo je, da su takove ograde u te svrhe vrlo sgodne, jer ih divjač nemože tako Jako preskakivati, kako to osobito zimi kod zidanih ograda ili taraba često biva. U zvierinjak smjestiti će se za sada 15 komada lanjaca i 5 komada jelena. Položaj istoga u svakom je pogleda svrsi shodan. Osim toga pako posjeduje vlastelinstvo već i od prije oveći takov zverinjak napućen lanjci. Raz |
ŠUMARSKI LIST 11/1892 str. 4 <-- 4 --> PDF |
^ ´ — 460 — ´ gleđav uz put još i vlastelinsku konjušnicuj marof kao i tor lovačkih pasa, posjedasmo i opet na kola, da se preko ubavog mjestanca „Vinica" odvezemo put vlastelinskog revira „Gaj." Izvidiv tuj ponajprije stariju borovu kultura, te više smrekovih nasada, izvedenih u poljih međju kukuruzom, da se tako po spješi prirast biljka, upozoriše nas još i na način, kojim se ovdje mlađe smre kove i borove kulture um zaštićuju od oštećivanja po đivljačinij a naročito od kunića; ovaj se sastoji pako u tom, da se još nedorasle t. j . 3 do 7 godina stare biljke jeseni omažu tekućinom priredjenom iz vapna, volovske krvi i gnojnice, ili pako da se stabalca zamataju u kukuružinu. Jedan i drugi način podpuno odgovara svrsi, a nestoji baš mnogo truda. Zaštita ta pako bezuvjetno je potrebita, obzirom na u tom reviru u sil nom množtvu aakotjene kuniće, koji su tamo danas prava nevolja. Ovi su ku nići tuj prije kojih 30 godina udomljeni, i to ponajprije u reviru „Komor." Za prvih se godina samo neznatno umnažahu, nu za poslieđnjih šest godina narasao im je broj, uzprkos toga, da se oko utamanjivanja istih svimi niogućimi sredstvi uznastoji tako, da se na posvemašnje uništenje njihovo već ni pomisliti nemože. Najviše štete nanašaju šumi po zimi, kako nam to jasno kazivahu mnogobrojni suharci izdanaka graba i hrasta, kao i štete počinjene na četinjača, obgrizavanjem mladih izboja i glodanjem kore. Stoga se sve mladje sastojine četinjača za uzdržati ih, moraju jeseni na napred spomenuti način ili zamatati ili pako omazati. Ostaviv „Gaj" krenusmo u remizu „Komor," Ovdje bje opet izveden mali pogon, kroz dva kukuruzna polja, kojom se prilikom ponovno o bogatstvu tamošnjih revira na gnjetelih osvjedočiti mogosmo, u svakom bo pogonu diglo ih se pred nama na stotine komada, Iduć dalje šumištem „Šibje" prema dravskoj obali, da vidimo radnje, što ih vlastelinstvo tamo pođuzimlje u svrhu zaštićivanja obale polaganjem fašina itd. imali smo i opet dovoljno sgode, po tragovih i jama, os\geđočiti se o velikom množtvu kunića, koji i taj dio vlastelinskih lovišta napučuju. Mnogobrojne zamke, lovke i hranilišta pako, dokazaše nam i ovdje, da smo u lovištu uredjenom i bogatom na svakovrstnoj divljaci, a naročito i sniami napučenom. Vrativ se zatim na veliku sjeaokošu kod marofa stari „Kozr.ar^´ bili smo ugodno iznenadjeni prostrtim stolom, na kome nas uz zalogaj čekaše i čašica rujnog vinca za rastanak. Oprostiv se ovdje još jednom od presvietlog domaćine, kao i nadšumara mu Pavla Wittmana. tog neu?nornog radnika na polju lovstva 1 šumarstva, komu je uz moralnu i materijalnu pripomoć gospodara mu, kako se imasmo netom dovoljno sgode osvjedočiti, pošlo za rukom, da u kratkom razdobju od ko,|ih 20 godina u Hrvatskoj stvori lovište, koje se gledom na bogatstvo divljači i pribod, slobodno može mjeriti, ma bi!o s kojim lovištem Inih, inače 1 naprednijih zemalja u ovoj državi. ^ Vratismo se pako zadovoljni, što nam se eno posredovnnjem družtva pružila sgoda, da se upoznamo sa iiigurno riedkim lovištons, koje na površini |
ŠUMARSKI LIST 11/1892 str. 5 <-- 5 --> PDF |
— 461 — od i 1000 rali, godimice daje loviira gnjetelja, trčka i zečeva u vrieđnosti od 10—12000 lor. i više, pouesuv sobom Tiajugodniju uspemenu na taj prvi. skupni izlet nat^ega družtva,. Pod veeer odputilo se je cielo družtvo u susjedni slovenski gradić Ormuž, gdje je bilo srdačno dočekano od slovenskog „pevskog" družtva, te je u bratskoj slogi i ugodnoj ;žabavi sprovelo cielo večer, IL glavna skiipštiiia šumarskoga, đrnžtva. Učestnici sak´apiše se 12„ rujiia u 9 satih prije podne u velikoj dvorani županije varaždinske u svrhu obdržavanja skupne glavne skupštine, koja je na taj dan po programu urečena bila, Pozdraviv predsjednik, velemožui gosp, kr. šumarski ravnatelj Milan pL Durst , prisutne (preko 30 članova družl.va), proglasi skupštinu otvorenom, te un^^oli g. Antuna Marka, da zauzme rnjesto perovođje skupštine. Predstaviv podjedno prisutnog zastupnika poglavarstva grada Varaždina, tajnika Artura Femena, kao političkog izaslanika, jvM skupštini, daje slavno kranjsko-primorsko šumarsko družtvo dopisom svojim od 3. rujna t. g. javilo, da će isto biti na skupštini zastupano po družtvenom članu profesoru Dragutinu Hlavi^ koji medjutim stigao nije, pozove družtvenog tajnika g. R Kesterčanka, da skupštini pročita izvješće o djelovanju upravnog odbora tečajem minulog godišta 1891—92. uz istodobno priobćenje ukupnog stanja družtvene imovine. Podnašajući izvješće o radu upravljajućeg odbora družtva tečajem minule godine 1891—92. iztaknuti je prije svega? da se je rad taj kretao u prvom redu oko riešavanja raznih administrativnih predmeta interne družtvene uprave, dovršenja poslova oko prošlogodišnje družtvene izložbe, kao i oko priprema za ovogodišnju glavnu skupštinu. Vriedno je pako svakako da i ovdje spomenemo, da je upravni odbor, iividjajući, da je valjano lugarsko i obranbeno šumarsko osoblje temelj svakoj valjanoj šumskoj upravi i gospodarstvu, te da bez svrhi shodno uzgojenog i osposobljenog lugarskog osoblja u obće danas nemože biti ni pravoga napredka u šumarstvu, prema svojedobnom zaključku na dne 10. prosinca pr. g. upravio bio na ime družtva na visoku kralj, zemaljsku vladu obrazloženo predstavku i molbu, da ista u interesu stvari uznastoji, da se i kod nas što prije ustroji lugarska ih t. zv. nižja šumarska škola po primjeru tomu sličnih zavoda te vrsti u susjednih nam zemalja ove monarkije. Akoprem družtvu na oto do danas još nikoje riešenje stiglo nije, to se je ipak nadati, da spomenuta predstavka odbora gledom na veliku važnost tog pitanja po naše domaće šumarstvo, kao i predstojeće uređjenje gumarske uprave u obće, neće ostati bez uspjeha, već da će prije ili kasnije ipak uroditi željenim plodom. Poznato jej da se je upravni odbor bio još na dne 24. travnja 1890. godine obratio bio obradožbenom predstavkom na visoku kn zemaljsku vladu, da naredbu od 26= veljače 1877« godine^ sadržavajuću propise glede ovlaštenja ci |
ŠUMARSKI LIST 11/1892 str. 6 <-- 6 --> PDF |
— 4 82 — vilnih ^niernika za izvršivaBJ8 oijerni&tva dads u interesu šumarsko-upravnog osoblja a toliko nadopunili, da se osposobljeaim šuoiarskim tehnikom ex offo prizna pravo obavljanja mjennčkih poslova u onom obsegis, koji spomenuta naredba t. ZV, civilnim injernikom dopltiije, u koliko bo gledoin na zahtjeve, koji se aa stručnu naobrazbu stavljaju ua osposobljenog šujiiara, nemože biti dvojbe, da se isti i u pogledu mjerniSke naobrazbe i sposobnosti po smislu listanova gori reSene naredbe svakako moraju priziiati ravnim t. zv. ovlašteium civilnim injernikoni, kao što neima dvojbe, da šumar, koji želi zadobiti osposobljenie za vodjenje samostalne šumarske uprave, niora dokazati više znanja stručnog u mjeračini i graditeljstvu., nego li ga naredba od 26. veljače 1877. br. 156G0 predmjeva u onoga, koji traži pravo vodjenja naslova t. zv. ovlaštenog civilnog mjernika u Hrvatskoj i Slavoniji. "Nu iizprkos te jasnosti i opravdanosti našeg zahtjeva žalibože visoka kr, zemaljska vlada glasom odpisa od 20. prosinca 1791. br. 15.771 ipak ga uvažila nije, akoprem je inače u. konkretnih slučajevih riešavajući takove po pojedinih šainarih podnesene molbe takove doista i uvažila, kako nam to medju iaiffl dokazuje imenovanje sliedeće p. n, gg, šumarskih strukovnjaka civilnimi mjeniici, naime gg, Y. Benaka, H, rtirsta, J, Honike, 0, Kleraenčića, 0- Navratila, J, Piistera, M. Puka, L. Riemera, D. Trotzera, M, Starćevića, J. Šugha i J. Vraničara. S toga upravni odbor drži, da bi u interesu stvari bilo, da se možda i od strane same te glavne skupštine stvori zaključak u pogledu podnešenja nove predstavke u tom predvnetu na visoku vladu, jer nemože biti dvojbe, da je napred rečeno negativno riešenje molbe upravnog odbora moglo uzsiiediti jedino usljed nesporazumljenja. Odpisom visoke vlade od 18. svibnja t, god. br. 51564. pako riešena je predstavka upravnoga odbora od IL studena 1889. br. 45., kojom bje visoka vlada umoljena, da se obzirom na to, što bi izaslaiije kojega šumarskoga vještaka ka konačnim izpitom na kr. gospodarsko-šumarskom učilištu u Križevcih u svrhu kontrole, da li obseg i način predavanja i naučanja pojedinih šumarskih disciplina takodjer i današnjim zahtjevom pojedinih grana šumarske zna: nosti i umječa podpunoma odgovara, eventualno bilo od velike važnosti toli po" sam zavod, kao i njegove pitomce, odrediv, da u buduće uz vladinog povjerenika odjela za bogoštovje i nastavu, kojemu prinadleži rukovodstvo tih konačnih izpita, imade tim izpitom prisustvovati još i koji šumarski vještak, koga će vlada od slučaja do slučaja izniedju odličnih šumarskih činovnika u tu svrhu opredieliti. Što se pako zaključka prošle glavne skupštine tiče, idućeg za tim, da se Njegova Preuzvišenost gosp. ban posebnom predstavkom umoli, da blagoizvoli shodna odrediti, da se visokomu saboru predloži što prije: a) osnova novoga šumsko^^a zakona; b) osnova zakona o ustrojenju posebnog šunu^r^kog odsjeka kod kr. zemaljske vlade uz istodobno popunjenje mjesta šumarskoga savjetnika, i c) osnova zakona o uređjenju šumarske uprnve u zemlji, to upravni odbor gledom na još koncem prošle godine azsliedivše popnnjenje mjesta´ šumarskoga |
ŠUMARSKI LIST 11/1892 str. 7 <-- 7 --> PDF |
"""PtiinpiR ™- 463 ™ savjetnika napređ spomenutu predstavku, odnosno molbu, nije pođnesao, pošto je baš tim popunjenjem mjesta šumarskoga savjetnika čitavo pitanje o organizaciji šumarstva stupilo u skroz novi stadij, i to još više, što je i u samom reskriptu, kojim je medjuto i novosastavši se sabor otvoren, takodjer i opet naročito naglašeno, da će se organizacija šumarske struke svakako još za ovog saborskog zasjedanja imati u razpravu uzeti. ? Upravni se odbor s toga nada, đa će slavna ta skupština uvažajući te razloge taj postupak upravnoga odbora odobriti. Odpisom visoke kralj, zemaljske vlade od 15. siežnja t g. br. 678 pako dopitala je ista družtvu našemu i za ovu godinu dosad običajnu subvenciju iz zemaljskih sredstva u iznosu od 400 for., na što joj budi ovime na ime družtva izrečena topla zahvala. Od ostalog rada upravnog odbora u prošlom godištu preostalo bi nam tuj još iztaknuti, da je isti, nakon što se đružtveni podpredsjednik i bivši urednik družtvenog organa „Šumarski list" p. n. g. Mijo Vrbanić bio koncem prošle godine iz službenih obzira zahvalio na časti urednika, povjerio urednictvo družtvenog organa u svojoj na dne 23. studena pr. g. obdržavanoj redovitoj odborskoj sjednici kr. šumarskomu povjereniku, članu odbora i dotadanjem glavnom suradniku lista g. Vatroslavu Račkomu, koji ga i danas uredjuje. U savezu s tim pako ostaje nam jošte izvjestiti, đa je upr. odbor družtva, uvidjajući potrebu moralnu korist običaja, vlađajućeg kod inih srodnih družtva, odazivajući se prijateljskim pozivom susjednog kranjsko-primorskog, kao i češkog šumarskog družtva ka glavnim ovogodišnjim skupštinam i sastankom njihovim izaslao posebne svoje izaslanike i punomoćnike družtva, te su u to ime družtvo zastupali kod glavne skupštine češkog šumarskog družtva, obdržavane -na dne 8. do 10. kolovoza u mjestu Beroumu u Češkoj, p. n. gg. vlastelinski šumarnik Hinko Fiirst iz Čabra, te nadšumar Adolfo Herzl iz Novegradiške^ — sastanku kranjsko-primorskog šumarskog družtva, obdržavanom na dne 29. i 30. kolovoza u mjestu Zagoru u Kranjskoj pako prisustvovahu kao zastupnici naši đružtveni podpredsjednik presvietli g. Miroslav grof Kulmer sa družtvenim tajnikom. Doček i primitak tih naših zastupnika bio je glasom odnosnih izvještaja na jednoj kao i drugoj skupštini ne samo srdačan, nego i odličan, te bje sveobće izražena želja, da se netom nađovezane sveze prijateljskih odnošaja. naših i u buduće što čvršće svezu sponom zajedničkih interesa premile nam šumarske struke. Neupuštajući se pako u nabrajanje ostalog manje više administrativnog rada družtvene uprave i odbora tečajem prošlog godišta, izvjestit nam je samo prema događanjem običaju još sliedeće: Što se osobnih promjena u družtvu tiče, dužnost nam je u prvom redu, da se sjetimo onih naših članova, koje nam tečajem prošlog godišta nemili udes smrti opet ugrabi, a to jesu u prvom redu velezaslužni naš podupirajući člaUj Njegova Uzoritost bivši kardinal nadbiskup Josip Mihalović, zatim predsjednik prve banske imovne obćine Pavao Narančićj protustavnik ogulinske imovne ob |
ŠUMARSKI LIST 11/1892 str. 8 <-- 8 --> PDF |
~ 464 — ćine Josip Piben^ik, te šumari Antun Gurtler i Josip Bednjar, te lugar Lovro Varnica. — Slava iml Što se današnjeg broja dražtveijih članova tiče, to nam je iztaknuti, da se broj živućili zacastnih 5]aD0va ^ije i)rom;]dmo t j . družtvo ih broji i ove godine G, a pribrojimo U k tomu još i 6 jar uit^nm — ukapno IL Broj članova utemeijitelja liarasao je pristupom veletržca Jakova Sorgera u Osieku od 40 na 47, dočim se je broj podapirajućih članova žalibože stranom smrću, a stranom izstiiponi ove godine iinianjio od 36 na 23, a broj pravih članova prvoga razreda od 234 na 232, ali je nasuprot toir^e i opet i^arasao broj članova dragoga razreda od 491 na 534; unianjio se je broj predbrojnika i opet od 24 na 21, tako da ukupui broj dražtvenib. članova broji 842 člana ili za 32 više od lanjske godine, te 21 predbrojnika= Manji broj članova prvoga razreda potiče odatle, što je vise takovih nsljed mnogogodišnje dužne članarine, koja se obziron^ na oskudno stanje dotičnika nije mogia sudbeno utjerati, iz listine članova brisano. što se tiče izdavanja dražtvenog oxpina „Šumarski list", to se takov danas tišće u 930 primjeraka, od kojih se razpačavaju 3 primjerka u Dalmaciju, 2 u BosnUj 3 u Srbiju, 1 ii Maujarsku, 1 u Bugarsku, 8 u Austriju, 3 u Njemačku, 1 u liusiju, ostali pako po Hrvatskoj i Slavoniji, u koju svrhu družtvo godimice ukupno više nego 2400 for,, dakle preko dvie trećine prihoda troži. Kako se je u cielosti pomnožao broj članova đružtva, isto tako, dapače u još većoj Tnjeri umnožala se je i sama družtvena imovina dosta znatno. Jer negledeć na to, da smo priredjenjem prošlogodišnje družtvene izložbe — kako je to sveobće priznato — postigli baš sjajan moralni uspjeh, no i u materijalnom pogledu uspjeli smo isto tako, u koliko je bo predsjedničtvu družtva pošlo za rukom tom pi´ilikom u korist družtvene imovine prišteđitl liepu glavnicu od preko 5000 for., o čemu će medjatim kod razpra?e točke 3. dnevnoga reda biti priliko još i koju obširniju spomei:!uti, Iztalniuti nam je ovdje još i to, da se je i ove godine broj knjiga kuo i vriednost naše družtvene knjižnice stranom novom nabavom i zamjenom za družtveni organ, stranom i pokloni za čitavih 107 for. pomnožala tako, da nam družtvena knjižnica sa pokućtvom. kao i inimi inventarnimi predmeti representira vriednost od bar 1700 for. Utemelj iteljna družtvena zaklada, koja je glasom prošlogodišnjeg izvješća iznosila 5555 for. 49 novč., i?:nasa danas 4944 t´or. G6 nč. u gotovom novca, te 1088 for. u papiiih ili ukupno 5992 for. CG novč. t j . za 437 for. 17 nove. više od lani. Glavnica družtvene pri po moćne zaklade, koja je lanjske godine brojila 2952 for, 11 nč., posjeduje danas 2853 for. 50 novč, u papirih i 552 f. 74 nove. u gotovom i;i ukupno 340G for. 24 novo. t j . ona je tečajem ove godine narasla za 454 for. 13 novo. Ovaj višak medjutim nije toliko nastao pristupom novih članova toj zadruzi, jer je broj ovih i ove godine uzprkos plemenite svrhe te zaklade jedva od |
ŠUMARSKI LIST 11/1892 str. 9 <-- 9 --> PDF |
mmmmmmmmmmmmm ™ 4G5 —. 70 poskočio na 72 člana, već n prvom reda samo pribrojenjem kamata glavnici, a zatim dobi´ovoljnimi lirinosi^ a navlastito i prihodom zabave, koju je u korist te imše pripoiBoćne zaklade ua due 24. ožujka t. g. priredilo sjavno šumarsko cinovoičtvo područja modraško-riečke županije ponukom kr. žup. rsadšumara Marijana Coute Bouete, kojom je prilikom u korist te zaklade unišla blizu 300 for. Ugledali se i ostali liaši sudrugovi \i taj primjer, jer žalibože broj sirotčadi i udova potrebnih pripomoći raste i u nas od dana na dan, pa s toga ne možemo na ino, nego da i ovom prilikom i opet velekoristnii tu zakladu što toplije preporučimo drugovovn uz povAv, da nečase, da uplatom neznatnog prinosa od 5 &r. što prije postanu ne samo članovi i podupiratelji zaklade, nego pođjedno i dionici blagodatib iste., u koliko bo glasom ustanove §§. 24. do 32. družtvenih pravila samo one udove ili sirote moga iz prihoda te zaklade zadobiti podporu, kojih je suprug, odnosno otac, počam od prvoga pristupa u šumarsko družtvo stalno i barem 5 godina bio ma koje vrsti član družtva, ali kao takav ne samo udovoljavao svojim članskim dužnostima, nego osim toga još i u tu zakladu jednom za sve puta uplatio najmanje i^nos od 5 for. na ime pristupnine. Svoje doba osnovana 2;aklada literarna , koja po svojoj naravi imade služiti u svrhe izdanja hrvatskih šumarskih djela, te koja je lanjske godine brojila 151 for. 39 novč., narasla, je do danas već na ukupno 223 fr. 88 n.č,, a to ponajprije tim, što je upravni odbor prigodom zaključka družtvenih računa od god. 1891. istoj na račun stavke 18. družtvenog proračuna za istu godinu pod naslovom „razni troškovi za promicanje struke" pripojio iznos od 70 for, 12 nč. — I tako se je nadati, da će upravni odbor i bez vanrednih prinosa k toj zakladi možda već i do godine biti n stanju podnieti predlog glede dalnjeg svrhi shodnog razpoloženja sa gotovinom te naklade, dakako u predmjevi, da će ista do onda ipak već bar iznos od 300 for. dosegnuti. Napokon nam sad preostaje ovdje spomenuti još i godine 1890. utemeljenu družtvenu zakladu, namienjenu za diono namaknuće sredstva, potrebitih nam za svojedobno oživotvorenje naumliens gradnje „dražtvenoga doma" u Zagrebu. Ova zaklada, koja je lanjske godine iznašala 210 for. 19 iiovč., iznaša danas, hvala gospodi, koji se vaznmi prigodami sjetiše, osim onih prigodooj osječke skupštine učinjenih nu još neuplaćenih zapisa u iznosu od kojih 1700 f., takodjer već ukupno 281 for. 33 nč. a gotovom, A nadajmo se, da će se spomenuti zapisi takodjer već skorim počet ođplaćivati, te da će tako i ova zaklada uz pripomoć i svih ostalih članova uružtva s vremenom narasti do onakove svote, koja će nam uz ostalu družtvenu imovinu omogućiti, da nam naum 0 gradnji „hrvatskoga šumarskoga dorna^ bude i doista mogao što prije postati činom. Sbrojimo li pako iznofie svih napred spomenutih zaklada, to vidimo, da nam ukupna novčana imovina družt^^a danas representira (bez vriedaosti družtvene knjižnice i ostalog inventara) glavnicu od ukupno 15.0G3 for. 8G nove,, stanje, koje se odgovarajući postojećim odoošajem li^ora ^.vakako vrlo povoljnim |
ŠUMARSKI LIST 11/1892 str. 10 <-- 10 --> PDF |
— 466 — , po naše đružtvo i njegov obstaaak označiti, te stanje, kojemu se još prije njekoliko \TemeDa- ni najvatreniji pristaši družtva u razmjerno toli kratkom razdobju đružtvenog obstanka nadali nisu, pa koje podjedno jasno dokazuje, da je temelj i smjer današnje uprave družtva zdrav i koristonosan. A završajaći time to izvješće o radu našem tečajem prošlog godišta, molimo, da slavna ta skupština takovo uzme na blagohotno znanje. Obširno to izvješće primi skupština odobrenjem na znanje, zakljuSiv podjedno na predlog nadšamara g. Dragutina Laksara, da se od strane družtva imade na visoku vladu obzirom na razloge, spomenute već u izvješću odbora, pođnieti ponovna obrazložena predsta^vka glede izdanja naredbe, da se šumarom ex olfo prizna pravo izvršivanja mjernifikili poslova u obsegu onom, kakov inače civilnim mjernikom pripada. Prelazeći skupština na razpravu točke 3. dnevnoga reda, pozove predsjednik tajnika, da proglasi zaključni račun predsjedničtva družtva o prihodu i razhodu skupne izložbe družtva na prošlogodišnjoj jubilarnoj šumarsko-gospodarskoj izložbi u Zagrebu, glasom kojega jest ukupni prihod iznosio 14,738 f. 70 nč., razhod pako 9722 for. 18 nč. tako, đa je družtvu tom prilikom - hvala požrtvovnosti predsjeđničtva družtva — ostao dobitak u iznosu od 5016 for. 52 novč., odnosno pribrojiv tomu još i medjutonje kamate, 5154 for. 75 nove. Podjedno bude pročitano izvješće gg. odbornika R. Fischbacha i Ivana KoUara ob na dne 1. prosinca obavljenom preizpitanju odnosnih računa, glasom, kojega su isti pronadjeni u redu, podnašajuć prema tome skupštini predlog, da se računopoložiteljem u to ime podieli absolutorij. Primiv skupština to izvješće odobrenjem na znanje, bude predsjedničtvu družtva pođieljen absolutorij, a podjedno zaključi skupština na predlog uprav. odbora, đa se odnosni čisti ostatak tog poduzeća imade sa 1. siečnjem 1893= pripojiti utemeljiteljnoj glavnici družtva. Na točku četvrtu dnevnoga reda bude pročitano izvješće gg. Eduarđa Rosipala i Ivana Kollara, kojim je prošla glavna skupština bila povjerila preizpitanje đružtvenih računa od g. 1890. od 13. siečnja 1892., glasom kojega ista gospoda skupštini izvješćuju, da su sve račune odnosnih blagajničkih dnevnika u najboljem redu pronašli, pak da obzirom na to predlažu, da se računopoložitelju podieli absolutorium, koji predlog skupština, uzimajući to izvješće odobrenjem na znanje, jednoglasno prihvati. Prešav sa točku 5. dnevnoga reda izabra skupština za revizore đružtvenih računa od godine 1891. gospođu nadšumare Gustava Erausa i Drag. Trotzera, a za eventualnog zamjenika nadšumara g. G. Kuzmu, odobravajuć u ostalom skupštini povjerenom odboru predloženi zaključni ^račun te godine (vidi „Šum. list" br. IX. i X. strana 450 i 451) s ukupnim prihodom od 3322 f. 75 nć, a razhodom od 3078 fr. 55 nč,, dakle ostatkom od 244 fr. 20. nč., od kojega je iznos od 179 for. 20 nČ. pripojen utemeljiteljnoj glavnici, ostatak od 65 fr. pako u smislu §. 27. točke 4. đružtvenih pravila pridan družtvenoj pripomoćnoj glavnici, samo što je skupština na predlog nadšumara g. Dojko vica još zaklju |
ŠUMARSKI LIST 11/1892 str. 11 <-- 11 --> PDF |
— 4G7 — čita, da se u buduće u tih zakljueBih raSumh imade izkazivati va^da još stanje´ eventualnih pasiva i aktiva koncem odnosne godine. Kod sada sliedećeg ustanovljivanja đmžtvenog protaSuna za godinu 1893. prihvatila je skupština po upravnom odboru predloženi joj nacrt toga proračuna (Vidi br. IX, i X. „Šum. lista" strana 452. i 453.) sa izkazanim vjerojatnim ukupnim prihodom od 3333 for.; nu nije prihvatila pređlog odbora, da se uredništvu povisi nagrada od 300 na 400 for., već je priđržala dosadanji iznos od 300 for., povisiv ipak nasuprot toga stavku 20. proračuna „podpore" od 50 oa 150 for.j đo6im je kod stavke 8. proračuna nagrade suradnikom „Šum. lista" pređsjeđnictvo pozvano, da u buduće samo originalne radnje nagrađjuje, nipošto pako prevode, koji da imadu idi na račun nagrade, dopitane uredniku za uredništvo lista. Što se pako tiče točke 8. dnevnoga reda, bude nakon ođulje debate većinom glasova zaključeno, da družtvo prigodom obđržavanja dogođišnje glavne skupštine, odazivajući se pozivu slavne otočke imovne obćine, poduzme izlet u šume iste obćine putem preko plitvičkih jezera u Otočac, te je upravni odbor pozvan, da prema tome dalnja shodna udesi. Zatim predje skupština na razpravu raznih po pojedinih članovih đružtva u to ime predsjeđničtvu podnesenih predloga, te budu pročitani: 1. Predlog nađšumara druge banske imovne obćine g. Vinka Benaka , koji glasi: Prigodom dana 23. kolovoza 189L u Zagrebu obđržavane XIV, redovite glavne skupštine hrvatsko slavonskoga šumarskoga družtva, a pod predsjedničtvom družtvenoga predsjednika velero. g. Emila pl. Dursta razpravio se je i skupštini podneseni predlog moj, koji glasi: §. 21, cesar. i kralj, naredbe od 15, srpnja 1881. tičuće se sjedinjenja hrv.-slav. krajiškoga područja s kraljevinom Hrvatskom i Slavonijom ođredjuje: „Moja ugarska vlada imati će se postarati, da se ličkoj, slunjskoj i I. te II. banskoj imovnoj obćini pruži podpora, u koliko je doista potrebna njihovu obstanku." Buđuć se ova ustanova do sad ovršila nije, to kao predlagatelj molim, da skupština razpravi: . L Ima li nade, da će se ista ustanova ovršiti? 2. Ako je nade, što da se učini dotle po boljak pasivnih imovnih obćina? i S. Ako nije te nade, što da se učini u,,,tu svrhu, da se pasivne imovne obćine uzdrže? Nakon što je taj pređlog i šumar, procjenbeni pristav Hajek za Jmovnu obćinu L bansku shodno´ ilustrirao, izjavio je g, družtveni predsjednik, da mu je za stalno poznato, da se upravo sada o tom radi, da se napred spomenutom odredbom §. 21. car. i kr. naredbe što prije zadovolji ustrojenjem posebne toj svrsi namjenjene glavnice, koju će imati jar postojeća krajiška investicionalna zaklada namaknuti. Pošto je medju ostalim napomenuto, da će se tim naročito po boljak imovne obćine slunjske i I. banske uzraditi, a imovnoj obćini IL banskoj u iz |
ŠUMARSKI LIST 11/1892 str. 12 <-- 12 --> PDF |
— 468 — gled staviti podpora u iznosu bar porezne njezine dužnosti, to je odgovor vele iBožnoga gospođiBa dražtvenoga predsjednika Emila pL Darsta skupština na znanje uzela iza kratke debate, na što sam kao predlagatelj od svoga predloga zadovoljstvom odustao. Kukavno stanje šuma područja Banoyine u obće, a naročito I. banskog bivšeg krajiškog područja poznato je dovoljno, a i orisano u svib bojahuXlV. glavnoj skupštini hrv.-slav. šumarskog družtva, obdržavanoj dne 23. rujna 1890. u gradu Petrinji, na kojoj je skupštini stvoren zaključak, da se predstavka Njegovoj Preuzvišenosti svietlomu banu podnese glede podpunog izvadjanja napredspomenute Previšnje naredbe. Mnogo bolji ođnošaji, nego li su u bivšem I. banskom krajiškom području nisu niti u bivšem krajiškom sliinjskom području, dakle i imovna obćina slunjska za stalno danas samo vegetira još, ako ne i kuburi kao i imovna obćina I. banska. Do danas ustanova § 21. napred spomenute Previšnje naredbe se neovršuje, a stanje je imovnih obćina pasivnih kukavno, kako to jur napred iztakoh, jer mi je poznato, da kod L banske imovne obćine činovnici i službenici po više uzastopce sljedećih mjesecih niti svoje plaće nedobiše, to je tada dosti jasno u ovakovih okoinostih, kako je šumarskom osoblju i kakovim se uspjehom u ovakovih odnošajih kraj ostalih vrlo nepovoljnih, u Banovini zavladalih, na strukovnom polju šumarskomu uzraditi može. Napred spomenuh, da je u prošlogodišnjoj skupštini u izgled stavita podpora i II. banskoj kao pasivnoj imovnoj obćini u visini bar porezne dužnosti. Pošto radi loših trgovačkih konjuktura imovna obćina II. banska nemože svoje dospjele hrastove porastline unovčiti u svrhu ustrojenja si bar njeke ojače nuždne temeljne i nepotrošive glavnice/ to je i njezino stanje za sada dosti nepovoljno, i uztraju li dosadanji nepovoljni ođnošaji podulje, to niti imovna obćina II. banska neće moći dugo još svoje potrebe podmirivati, a još manje poreznoj dužnosti, kojoj i sada baš udovoljiti nemože, zadovoljavati. Tako je II. banska imovna obćina zaostala na dngu porezne dužnosti sada već, a imala je okapanja i sa zametnutim ovršnim postupkom usuprot naredbe visoke kr. zemaljske vlade, odjela za unutarnje poslove od 19. prosinca 1886. broj 54.056, koja obustavu zametnutog ovršnog postupka radi zaostatka porezne dužnosti kod pasivnih imovnih obćina naređjuje. Dugotrajaim uredskim postupkom u tomu pitanju ipak dospjela je imovna obćina I. i II. banska tako daleko, da joj je posjed nepokretni gruntovno uknjižen na korist vis. kr. ug. financijalnog erara. Sigurno bolje nestoji niti sa imovnom obćinom slunjskom. Dotle đospieše danas pasivne imovne obćine, a uztraje li tako, kako je počelo, to je tada na dlanu posljedak, kako će u skoro te imovne obćine proći, nepromjene li se ođnošaji po iste na bolje. Zato usudjujem [se moj prošlogodišnji smjerni predlog slavnoj skupštini .ponoviti zamolbom, da ga dobrostivo u pretres uzeti, a shodan zaključak stvoriti |
ŠUMARSKI LIST 11/1892 str. 13 <-- 13 --> PDF |
— 4G9 ~ i (.k tamo uzracii?:! blagoizvcii, da se pasivnim imovnim obćinam preina opravdanoj potrebi i pomogne. Skupština uvaživ, da je od strane đružtva jur na dne 17. siecnja iS9L pod br. 14. odposlana u toai predmetu posebna predstavka na Njegovu Pre uzvišenost g. bana, te nenadajuć se boljemu uspjeliu ni od ponovne predstavke, zaključi na predlog nadšumara g. D. Nanicinija, d a s e predlagatel j u p u t i, d a s h. 0 d ii a u č i u i. d a g e I. i IL b a n s k a i ni o v u a o b ć i n a same svojim putem toga radi obrate na sabor kralje vina Hrvatske i S ! a v o n i j e , kao jedini u ^t o m pogled u nadležni faktor. 2. Predlog nadšumara ogulinske imovne občine g. Mije Zobundjije, koji glasi: ff S k u p g t i n a zaključuje, da se vi s o k o j k r. z e m a i j. vladi imade pozivno na jur prije u tom predmetu stvorene zaključke i j) r e d s t a v k e d r u ž t v a b e z o d v 1 a č n o p o d- n i e t i molba, da ista u interesu stvari što prije s h. o d r. a odredi, da se k r. šumarsko učilište u K r i ž o v c i h pođi g n e na stupanj akademije, odnosno da se kao poseban 0 đ i e i pripoji k r, sveučilištu u Zagrebu.´´ Ovaj je predlog nakon obrazloženja od strane samog predlngatelja bez svake dalnje debate po skupštini jednoglasno prihvaćen, te bude upravni odbor đružtva upućen, da odnosnu predstavku što prije visokoj vladi podnese. 3. Predlog nadšumara županije varaždinske g. Vilima Dojkovića, idući zatim, da se družtYena pravila gledom na razne u istih se nalazeće nedostatke i manjkavosti, podvrgnu temeljitoj reviziji, pa da se onda prema potrebi prigodom sliedeće glavne skupštine družtvu podnese predlog 0 svrsi shodnoj preinaci i nadopunjen ju tih pravila, prihvati skupština, povjeriv posao izradbe preradjenih odnosno novih družtvenih pravila upravnom odboru. 4. Predlog šumarnika Mije Eadoševića, koji glasi: „Povjestno je dokazano, da je hrvatski trgovac do izgradnje željeznice iz Hrvatske u Trst i Rieku samostalno učinio otvarati prodaju svakovrstno] šum. robi u onoj mjeri, kako je tadanji odnošaj u svom domu iole dopustio, te da je uz svoju okretnost i poraslom glavnicom protegnuo svoje trgovačke poslove dapače i po cieloj Ugarskoj, Bosni, HercegoTini i dalje, te bio kadar u tih poslovih samostalan ostati, samo da poslie izgradnje željeznice oe nastupi način šumskih prodaja u prevelikih hrpah pod imenom: ^velikih prodaja". Te velike prodaje osnovane su na protuprirodnoj osnovi, što neunapredjuju racionalniju izradbu, niti nerazgranjuju promet, a jei- se ovima uzgaja moiiopol za inozemne trgovce uz velike glavnice (obično novčanih zavoda), to je hrvatski trgovac za ove vrsti veletrgovine još nepripravan, te iztisnut iz konkurencije i tako danas njih mnogo od Rieke do Zemuna posla ne imaj a kroz ovakove pojedine veletrgovce potiskisje se narodu zasluga na izvozu, izradbi i t. d. |
ŠUMARSKI LIST 11/1892 str. 14 <-- 14 --> PDF |
; ´ — 470 ~ Na veleprodaje gorko se tuži već danas rj:.š rrgovac i narod, a jer se ovamo sve više useljiije franceski, Bjemački i inozemni trgovac, te što ovako mora nestati obstanak i zadnjeg hrv, trgovca i vrernonora će pojedini inozemni veletrgovci i diktatori postati I iiaproti, šumovlastnikii, s toga se đomiče neizbježivo i velika šteta po vlastnike državnih, imovnih i privatnih šuma, štetuje i štetovati de ovako obćenito ii Ugarskoj i Hrvatskoj. Ćuli smo B najnovije doba opravdane proteste hrv, trgovca proti veleprodaja Ba Neubergera i sina, a 6uli smo proteste Vuka i sina iz Budimpešte naproti veleprodaji pokrenutoj na francesku želju oko Vrbaoje i ovim su slične tužbe svestrane, ali i opravdane, jer brojevno dokazive. Stoji li to, kao što da, onda predlažem, da slavna šumarska * glavna skapština povede razpravu o tom, nebi li se prodajne hrpe šiim> predmeta preudesiti dale tako, da pripomognu uzgoju i napredku hrv. trgovaca, kojima niti znanja, a niti potrebitakapitala još nema nj ka, da bez ikakvog inozemca sve šum« etate prometnu, ali u veličini, k ak 0 ove razvoj naših trgovaca podnositi može, a to bi bile hrpe za hrastovinuu maksimalnoj vrieđnosti d 0 20.000 for. a kod crnogorice i bukovine hrpe u maksimalnoj vrieđnosti do 5000 for. Nakon živahne debate, pri kojoj sudjelovahu gg, M^ Durst, V. Dojković, M. Kadošević i M. Zobundjija, bude prihvaćen predlog g. M. Zobundjije, koji glasi: Skupština zaključuje „da se od stran e družtv a podnese visokoj zemaljskoj vladi predstavka, da ista u interesu stvari i domaćih drvotržaca uznastoji svojim putem uplivati, da se toli u obćinskih, koli i erarskih naših šuma budu prodaje drva vazda obavljale putem javne dražbe, te uz takove uvjete, da bude tim^i našim manjim domaćim drvotržcem i obrtnikom vazda pružena prilika kod tih dražba sudjelovati,, te potrebitu im grad j u nabavljati.´^ Pošto je međjutim bilo vrieme već u toliko .odmaklo, da se nije bilo više nadati uspješnom razpravljanju na dnevnom redu stojećih strukovnih razprava, zaključi skupština, da se odnosne razprave imadu po izvjestitelju gosp, nadšumara V. Dojkoviću objelodaniti dalnje eventualne razprave radi u „Šumarskomu listu". ´ Pošto bi time dnevni red skupštine izcrpljen, predloži predsjednik, da se ^ zapisnički izrazi od strane skupštine presvietlom g. grofu Marku Bombellesu ml na .preliepom doćeku prigodom jučerašnjeg izleta, poduzetog u njegovu lovištu, te bude podjedno prisutni g. pođpredsjeđnik družtva presvietli g. Mir. ^ grof Kulmer umoljen, da mu ta] zaključak skupštine ustmeno saobćiti izvoli, zatim slavnom poglavarstvu grada Varaždina na llepom dočeku i susretaju, presvietlom g. velikom županu županije varaždinske Radoslavu pl Rubidj |
ŠUMARSKI LIST 11/1892 str. 15 <-- 15 --> PDF |
— 471 "" .´ \ Ziszbjio, što jc družtvu ustupio žup. dvoranu 2a obdržavaDJe skupštine, te nadšumaru Vilima Dojkoviću kao mjestnana poslovodji na trudu uzetom oko predradnja ,na tu skupštinu kao igosp. A. Marku ^kao perovodji nazočne skupštine. Na predlog nadšumara Drag. Laksara pako zahvali se skupština još i družtvenome predsjedniku veleraožnome gospođinu Milanu Durstu, što uzprkos težko narušenog zdravlja nije propustio skupštini toj prisustvovati i rukovoditi ju. Napokon su pročitani još i brzojavni pozdravi stigavši skupštini od p. n. gg. družtvenih članova, podpredsjeđnika M. Vrbanića, šumarnika A. Soretića, prol J. Obradović-Ličanina, te šumara A- Šeringera, nakon što su još i gg. K. Fischbacb, te Dr. Nanicini po skupštini opunovlašteni, da zapisnik skupštine ovjerove, odpute se prisutni u gostionu „đivjem čovjeku" na urečeni zajednički oprostni objed, . - Kod objeda nazdravio je đružtveni predsjednik Nj. c. i kr< apostolskom Veličanstvu, a tajnik đružtva preuzviš. g- banu. Obje zdravice popraćene su bile burnim „Živio", Posije dovršenog objeda oprostili su se đružtveni članovi .^ izletnim pošlovodjom kr. žup. nadšumarom g. V. Dojkovićem, kojemu se zahvališe na trudu i muci, koju je uložio, da bude boravak prigodom skupštine u Varaždinu svakomu članu ugodan i liep. Prigodom reorganizacije. Studia B. Kosovića, ab. šum. Četvrti kolovoz 1892. — dan otvorenja hrvatskoga sabora za saborsku periodu od 1892. do 1897.— imao bi biti u dnevnika svakoga šumara i svakog šumarskog ureda zabilježen zlatnim! slovi. Hrvatski ban, preuzvišeni gosp. grof Drag. Khuen-Hedervary, pročita toga dana pred sakupljenimi veimožami i zastupnici naroda Previšnje pismo, u kojem Njegovo Veličanstvo car i kralj Franjo Josip I. želi, da se u nastavšoj saborskoj periodi organizacija cjelokupnoga šumarskoga zakonarstva u pretres uzeti ima. Organizacija uredaba u obče može se samo onda svrsi shodno urediti, ako su onomu, koji organizaciju sastavlja, odnosno onomu, koji ju odobrava, sve okolnosti t. j . prednosti i mane ne samo prvobitne organizacije, nego takođjer i provesti se imajuće, podpuno poznate. Poznavanje pako tih prednosti i mana moguće je samo onda, ako osobe^ kojih se organizacija tiče, živo oko toga uznastoje, da prednosti i nedostatke, što su do sad obstojale, na javu iznesu, te ujedno shodne predloge učine glede ukinuća obstojećih mana. Pošto će se po svoj prilici uz ostalu organizaciju šumarstva uzeti u pretres, tukodjer i organizacija šumarske nauke^ odlučili evo — pošto me taj predmet |