DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11/1892 str. 37 <-- 37 --> PDF |
— 493 — latinski i grčki, a reuika risanje, discriptivnu geometriju, kemiju i koji moderni jezik. Dan danas je izpravo nemoguće kazati koji od ovih predmeta više vriede za obeu siaobrazbu tim vi:^e, što i definicija pojma „obća naobrazba" ovisi 0 subjektivnom mruenju pojedinca. Pakat je taj, da obje škole teoreti(ina predavanja imadu, da su na istom stepenu i da je razlika u predavanju nedvojbeno samo stoga nastala, što je jednomu Čovjeku nemoguće sve predmete, koji su za o b (i u naobrazbu potrebiti, proučiti/* Realka se dakle nesmije smatrati kao nješto posebnoga od gimnazije, niti obratno, nego se obe imaju smatrati tako ka(j njeka cielost, kao jedna duša u dva tiela. One su obje današnjem kulturnom ljudstvu potrebite kao za hodanje obje noge čovjeku« Ako dakle realka ništa drugo nije, nego prama zahtjevom velikog diela pučanstva modificirana gimnazija- i obratno, onda bi se i učenici reaike morali pustiti k stuđijam na sveučilišta, a gimnazijalci na tehničkim školam, pa makar se oni služili tim pravom ili ne. — Kada smo ovako riešili pitanje o srednjih školah, biti ćemo brzo gotovi sa visokimi školam!; univerzom i tehnikom. Sveučilište = u n i v e r s i t a t. Postanak univerza pada u 9. stoljeće. Kako u ono doba nije bilo mnogo učenjaka, skupljali su se stranci iz svijuh zemaljg samo na njekojih mjestih da uče. Ti stranci — schoiares forenses — nisu imali u tudjih zemljah nikakovih prava, ali su si s vremenom izvojstiji privilegija, na temelju kojih su dobili ista prava kao gradjani. Na njekojih mjestih odlučivali su slušatelji sami o svih pitanjih kao na dr. na glasovitom njegda sveučilištu u Bologni, dočim su opet na drugih univerzah imali veliki upliv crkvene ili svjetovne vlasti. Dandanas su stara prava univerze jako okrnjena, samo je još ostala samostalnost u nutarnjoj upravi. — Svaka univerza dieli se na četiri fakulteta: filozofijski, juridički, teoložki i medicinski. Tehnika . Kada se je počela industrija i promet dizati, pokazala se je potreba za takovimi visokirni zavodi, koji bi naobražavali više za praktični život. God, 1795. utemelji, se u Parizu Eeole polrtechuique, koja bi bila imala gornjoj svrsi udovoljiti, a dielilo se je u više. Sva predavanja imala su s početka praktični smier, ali kašnje kada je material skupljeni 1 sistematično poredan bio, dobila su predavanja znanstveni karakter. II to bje izumljena i diskriptivna geometrija — stup današnje tehnike. Naravoslovne i matematične znanosti dotjerala je tehnika doskora na takov stupanj savršenosti, da je i nehoteć nastalo pitanje, koji je zavod viši : tehnika ili univerza? ´^´- Da jft ova moja tvrdnja podpuno opravdana, vidi se i iz toga^ što u novije doba — od kada je joS veća naobrazba iz pojedinih pvedmeta potrebita — mnogi zahtjevaju trostruko dleljenje srednjih škola i to na odjel starih jezika, odjel novlK je/.ika i odjel matematično-iiaravoalovr.i. glavni predmeti odjela predavali bi ee obsežiiije, nego do sada, doČim bi se ostali predmeti ograničili. -— |