DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11/1892 str. 45 <-- 45 --> PDF |
-^-^ 501 ™ Hociet.8 d´ Imp. de Ohenes za 12.470 for., uapram proej. vneduoati o<^ 10.62^ for.: u šumi „Slavi V" tlostalcu Veseiinoviću za 4506 for. iiapraiiu procjenj. vrledsiOsti. od 3861 tor.; v. šumi „Boljkovo´´ dostalcu Socictt; d´ Imp- de Cheues^´za o7.800 for, napram proej. vriednosti od 35.95G for.; u §-ami „Sveno" dost-alcu Societč d´ la^p. de Chenes za. 34.780 foi\ iiapram proej. vriednosti od 20.130 for.; u .šumi „Rast ovo* dostalcu VukovJm sinovom ti Budapešti 2;a 10.107 for., napram proej. vriednosti od 8i9S) for. : u ši;n3i „TjM´sfcovi" dosfalcu Takovim sinovom za 15.903 for. aapram proej, vriednoeti od 12,842 for. ; u g\imi „E a d j e n o v e e^* dostalcu Ciu Hermariu za 11.448 for. napram proej. vrieduosti od 9470 for,; u sumi jjladiš.evo " dostalcu Vukovim sinovom za 19.312 for., napram procjenj. vrieduosti od 14.070 for.; u šumi „Orijak " dostalcu TTuionbank za 14,402 napram proej. vriednoati od 14.034 for. i napokoE u šumi „Kusarc´* dostaieu Aut, Feteisn h Du.fiseldorfa za 32.130 for. napram proej. vriednosti od 21.630 for. Ukupno 530,360 for. ili popne(5no 37^´(? nad procjenom. Neprodana su stabla u šumi „M i g a n o v e e^ u procjenb. vriednosti od 3992 for. Sitnice. Državni izpit za samostalno vođjenj© šumskog gospodarenja u jesenskom roku god. 1892. obdržavan je 24,, 26., 2G. i 27. listopada t. g. pod predsjedanjem g. kr, šumarskog nadzornika zemalj. vlade Mije Vrbanica u prisutcu povjerenika gg. kr. umir. prof. šumarstva Dragutina Klave i kr. nadšumara Ivana Koilara. koji ic potonji fungirao i kao perovodja. Dne 24. listopada dobiše kandidati sliedeća pitanja : 1. Gdje Je zgodno gojiti kestenike Čiste i u smjesi sa hrastom? Da li je unosiiije gojiti nizke ili vi&oke keetenike i koja da se obhodnja daje niakim i vteokim kestenovim šumam? 2. Njeka u SO-godišnjoj dobi stojeća šuma daje od 40 do 90 god. svakih 10 god, medjutimni prihod od 75 for.^ koja je sadanja vriednost svih tih prihoda uz kamatnu dobit od 3´5^/y ? 3. Sto vam je poznato o pokusnih plohah j na kol.ko na<5ina može se ustanoviti čitava drvna groraada pomoćju tih ploha ? Dne 25, listopada imadoše kandidati sliededa dalnja tri pitanja pismeno izraditi i to: 1. Što nam je potrebito učiniti prije, nego li počmemo kojim mjeraCkim strojem u praksi vani u polju ili u šumi operirati? Taj postupak valja kod mjeračkog stola i kod šumske busole pobliže navesti. 2. Njeka u 80-godJšnjoj obhodnji stojeća suma sastoji se iz dvijuh parcela; na prvoj 60 hekt. velikoj nalazi se 60-godiš. sastojina, a driiga 36 hckt. velika obrasla je 50-godiš. šumom. Taksiranjem pronašlo se, je, da ima na GO-godiš, sastojim 324m^., a na 50-godiš. 235m´^. po ha. Neka se ustanovi lO-godiš. etat zo, drugu lO-godiš. poriodu po Hundeshagenu, ako je normalna zaliha te sume i6250m^ a normalni etat 480in´^ i ako ima ^a 5-godiš. sastojini 5´5m^, na 65-godiš. 3S0m´´, a na 70-godiž, 420m´"^ po ha. Oejemte opredieljivanjc etata po užitnom postotku. 3. Što vam je poznato o dugotrajnosti drva u obde i kako se dade isto povećati ? Prema uspjehu pismcsiog i ustmenog izpita položiše sliedeći kandidati izpit^ jjdobrim uspjehom" i to: Kudolf Ei´n7, C^jorgje Stojanović, Josip Borjanec i Gjorgje Gjurid: a „dovoljnim Uispjehom*^ : Ladisiav Adamck, Slavko Sarlic, Gezo Giganović, VJenceslav |
| ŠUMARSKI LIST 11/1892 str. 46 <-- 46 --> PDF |
— 502 — Poloeajak, Vjekodav Bauer i Biaž IštakoTić, dočim je Jedan kandidat na 6 mjeseciii reprobiran. Borba za obstansk. U prošlom broju Šum. lista iztaknuli smo prijateljstvo medju pojedinimi vrstmi životmja, a gada ćemo pokušati da prijateljstvo i neprijateljstvo jnedju životinjami i bilinami opišemo, Ye6 odavna opazili su Ijudi^ da se ptice hrane bilinskimi tvarmi, dakle da na njeki na5in bilinama škode, ali zato da one takodjer sjeme raznašaju i na taj naSin počinjenu gtetu obilato nadoknade razsadjivaisjem bilina. Da bi biline imale posla samo sa pticami, lako njima, ali one se moraju boriti proti stotinam mnogo gorjih neprijatelja. Komu nije poznata gusjenica kupusara-leptira; ona je malenu, ali kada ih se skupi na hiljade, onda će nestati i kupusa iz vrta. U Africi živi druga izjelica; šaš ka ^ koja se u tako velikih jata pokaže, da sunce potamni. Nepomažu tada ni vatre, ni mlatenje, ni ništa; sto je u polju ili u Sumi za pojestij sve bude pobršteno, a onda se nepozvani gosti dignu i odlete na druge krajeve. Amerika je opet nadarena mravom-krojačom, koji valjda iz dugog vremena iz lig<5a izrezava okrugle pločice u veličini od ^j^ novčića. Kako su mravi mnogobrojni, nede trebati dugo, da se izrezivanjem takovih pločica ciele šnme utamaue. Da se posvelaaSnje utamanjenjs pojedinih bilina preprieči, pobrinula se je majka priroda za obranu njihovu. Pogledajmo samo čim je narav obdarila drveće južne Amerike, da je može obraniti proti napadajem mrava-krojača. Jedna vrst drveća ima gladku, vošćanu korn, da se mravi na stablo penjati nemogu; iz druge opet euri sluz, koja neda mravima ni blizu, dočim ei je treda našla saveznika u aztekskom mravu, kojemu daje stan i hranu, ali ju on zato od mrava krojača braniti mora. Stabljika naime toga drveta imade pregradke, u kojih se aztekski mravi ugnjezde, a iza dlačica na peteljkah lisda zriju svaki dan jajašcem slični izrasti, puni ulja i bjelančevine, koji slui^e aztekskom mravu za hranu. Svaki dan zriju ta tjelešca na drugom mjestu, a mravi dakle moraju cielo stablo pretražiti samo da ih nadju. Mravi azteki su dakle na tom đrvedu kod kude, jaki su, pak zato i mogu odoljevati napadajim mrava-krojaČa. Druge vzsti drveda brane se na sličan način od svojih neprijatelja. Ovu obranu dakako da nisu izmislile ni biline, ni mravi, nego je to rezultat borbe kroz hiljade godina. I ove vrsti prijateljstva, sto smo ih netom opisali, slične su donjekle prijateljstvom, što smo ih u prošlom broju „Šum, lista" naveli, naime ili jedna stranka ima probitak ili druga. Kod bilina je obostrana korist ponajviše razširena, i onda se biline proti životinjam nebrane, dočim se brane na sve moguće načine, ako životinje samo sa svoje strane korist crpsti žele, Liep primjer o potonjem pružaju nam izjelice puževi. Biline doduše ih hrane, ali jim nedaju premoć. Puževa ima 2 vrsti; sveždera i specialista. Svežderi jedis svaku bilinsku hranu, a specialisti samo od njekojib vrsti, bilina. Specialisti su se prilagodili i takovim bilinam, koje inače druge životinje bježe, kao što su otrovne pomoćnice (solanocea) i koprive (uztlca). Sa specialistima lako je bilju obračunati. Ako se oni umnože, nestat de jim hrane, napasti de jih kakova bolest i normalno stanje je povradeno. Drugačije je sa puževi svežderi, jer ovi od gladi poginuti nede, ako jedne vrsti bilina nestane. Proti ovima moraju se dakle biljke svom snagom boriti, a one se u istinu i bore. Da vidimo kako? Specielno proti puževom brane se biljke mehaničkimi i kemijskimi srodstvi. Mekanička sredstva su igle, četinje, dlačice itd., koje otežčavaju penjanje pužu; nadalje ovspnenenje iii okremenjenje stanica, usliod Česa jih puzi jesti nemogu, te napokon služenje, da flc puževi na drvo penjati nemogn. Kako vidimo, fco su mnogobrojna sredstva, ali ipak nepomažu toliko, koliko kemijska, kojima je takodjer biljka oboružana, a ta jesu: oksalna kiselina i mnoga druga gorka sredstva. Poznata je stvar, da rotkvu puži Trio rado jedu. Ako ju polijemo sa razredjencm stopinom tamna, onda neće ju puži |
| ŠUMARSKI LIST 11/1892 str. 47 <-- 47 --> PDF |
— 503 ~ m dodirnuti, pa$e prije ce od gladi nglmt´u Puževi ce one biljke, koje takoTib kemijskih tvari xr sebi sadržavaju, samo u toliko jesti, u koliko jim je potrebito, da ei Bkrajtii glad utaže. Ako osloboditao biljke tih kemijakili spojeva, ouda <5e jih puževi odmab pojesti. ^ Ako se pređnavedeno uvaži, onda mora se nebotice pomišljati, da su izjelice ži votinjstva upravo uzrokom, da su mnoge biljke — u svrbu da se nezataru — pro mieniie ne samo svoj oMik, nego takodjer i svoj kemijski sastav. I boja bilina aije samo onako naglo promjenljiva, nego i ta promjena ovisi o raznib faktorib. Protivne boje lakše u o5i padaju, nego slične boje, stoga će i biljke jedna prema drugoj svoju boju promieniti, samo da na taj naSiu pozornost kukaca, koji jim pelud raznose, te jih razplodjuju, na sebe svrate. S toga se i netrebamo Suditi, ako inače mođrobojni zvončec (campanula) uz crveno cviece najednoč biele cvjetove dobije. Uz zelenu boju nalazimo dakle na Uvađah najčešde po dvie i to: bielu i crvenu, modru i žutu, ljubičastu i narančastu itd. Kukcima za ljubav promienjuju takodjer biljke svoje cvjetove, jer n. pr. pČela najvoU modre cvjetove, zatim biele, svjetlocrvene, tamnoervenej onda Žute i napokon zelene. čuvanje mladih nasada proti ogrizanju, Nadšumar A. Penszl priob<5uje u „Oesterr. Forstzeitung" sliedeče i Naše kulture stradaju vrlo od ogrizanja po divljači. Jele ođgriza divljač posvema, ali malo. Štedi i smreka. Kada nam je ogrizanje dodijalo namazali smo prošle jeseni izbojke Hitzovim liepkom za gusjenice, a gdje to nije moguće bilo, namazali gmo kolči proljeće kada se je snieg otopio mazanje obnoviti. Samo se po sebi razumije, da smo toliko puta morali mazati, koliko put se je ljepilo osušilo. Dalnji pokus načinili smo stim ljepilom, upotriebiv ga kao sredstvo proti pipam (Uiisselkafer). Presađjene smreke namazali smo sasvim ili samo na doinjem dieiu tim ljepilom i gle Čuda, nijednu biljka, koja je ljepilom namazana bila^ nisu pipe nagrizle, docim su ostale biljke, koje namazane bile nisu, ogrizle. Neznamo još^ da li su kukci namazane smreke samo zato netaknute ostavili, što su imali dosta braniva na nenamazanih smrekah. Svakako je pojav spomena vriedan, a dalnji pokusi će dokazati istinitost ili neistinitost njegovu, Primjetiti mi je, da su biljke ostale snažne kao što su i bile i da liepo napreduju. Troškovi nisu veliki, a miris se dade podnositi. Boj sa gvjerokradicom. Lugari gospoštije virovitičke Antun Faček, Josip FaČovski i ToŠo Vojnović, Čekaju(5i pred nedavno vrieme u reviru „Eit krčevina** u zasjedi na zvjerokradice, koji se tamo viŠe no obično pokazivahu, uhvatiše pri samom poslu nekog Paunoyiča, žitelja iz Vraneševca, koji se, Čim opazi lugare, p^isti u bieg. Lugari ga uzeše progoniti, al u čas kad ga baš Vojnovič htio pograbiti, okrenu se Paunovih, te opali Vojnovit^u cieli hitae svoje puške u glavu, bježe(5 dalje. Mjestnim oružnikom podje medjutim joŠ iste večeri za rukom Paunoviča uhvatiti te predati sudu. Jedna o pogibeljnosti lasice po divljač. G-osp. Fr. Kreuszel iz Stupnika pripovieđa u ^^Vlestniku hrvatskoga družtva za gojenje lova i ribarstva" ovo; Daje lasica, toli velika koli mala, po sve vrsti koristne divljači pogibeljan neprijatelj, poznato je svakomu lovcu, da je ista pako baš. jedan najvećih razbojnika u lovačkom pogledu, neka nam siiedečl dogodjaj.opet potvrdi: Dne 11. srpnja po podne začu moja supruga u bližnjem zobištu ciku oko 14 dana starog zečica, pohitlv odmah onamo, aadje ga ved ugušena; ubila ga lasica. Pred zoru siiedečega dana odem na dotično mjeato na čekaj, gdje sam medjutim skoro tri ure zahman čekao. Napokon ipak začujem i opet u susjednoj,, jedno 150 koračaja odaljenoj, pirom obrasloj oranici, jecaj mladog zeca, |