DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 12/1892 str. 1 <-- 1 --> PDF |
Br. 12. u ZAGREBU, 1. prosinca 1892. God. XVL Nekoliko najvažnijih bilinsklh neprijatelja naših šuma.* Piše Milaa Obradović-Li^aniiSj prof. šumarstva.. . ´ . - \ ^ Poznajmo naše neprijatelje, jer nam prijatelji dodijati nećel Nar. pDsl. Prije više stotina godina podigla se je šuma sama od sebe po prirodnim zakonima, a bez ikakove ljudske pomoći; ona ojača i naraste, unatoč tadanjoj maloj produktivnoj snazi zemljinoj,^´* i uzprkos nepromišljenom gazdovanju i hajdučkom napadanju zlosretne ljudske ruke. Dovoljna mo6 i snaga prirode mnogo je malaksala, 1 svoda na svietu predobiva, ljudsko umjeće sve više maha, da nadoknadi ovaj nedostatak: čuvanjem i gajenjem kao i direktnim podpomaganjem malaksane produktivne snage prirodne. Tim je šuma kao i njiva našega težaka postala kulturni-objekat; njen obstanak i napredak je većim dielom nemoguć bez šumarskog znanja i rada, kad još i dan danas postojeće borbe za njen obstanak i život kod tako već promjenitih kulturnih odnošaja raznih zemalja i kod današnje potrebe šumske vegetacije. Ljudskom je radu đaklem time vrlo velika dužnost narasla, koju šumarsko gazdinstvo gleda da izvrši podizanjem šume i gajenjem drveća — dužnost, koja se u tom sastoji, da se šuma na za nju ođredjenom prostora u takovu stanju drži i trajno podiže, kako bi ono uz postojeća sredstva što bolje svrsi čovječanstva odgovarala. Šumu- ćemo pako najbolje uzdržati i podići, ako ju budemo čuvali od njenih neprijatelja. Prvi tragovi o čuvanju šuma nalaze se već kod starih Grka i Germana. Grci i. Eimljani zamišljahu si šumo naseljenu bogovima; te su u njoj n t. zv. * Ovaj članak tiskamo nepromienjea po naroSitoj želji pisca, ** Ovo nam je nerazumljivoj jer ako nije semlja bila produktivna, kako je na Djoj mogla liepa suma uzrasti? Mnienje pigdevo protivi se takodjer zakonom agrikult. kemije o raztrošlvauja kameoja. UredniStvo. 3^ |