DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 12/1892 str. 1     <-- 1 -->        PDF

Br. 12. u ZAGREBU, 1. prosinca 1892. God. XVL


Nekoliko najvažnijih bilinsklh neprijatelja naših šuma.*


Piše Milaa Obradović-Li^aniiSj prof. šumarstva..
. ´ . -
\ ^ Poznajmo naše neprijatelje,


jer nam prijatelji dodijati nećel
Nar. pDsl.
Prije više stotina godina podigla se je šuma sama od sebe po prirodnim
zakonima, a bez ikakove ljudske pomoći; ona ojača i naraste, unatoč tadanjoj
maloj produktivnoj snazi zemljinoj,^´* i uzprkos nepromišljenom gazdovanju i
hajdučkom napadanju zlosretne ljudske ruke.


Dovoljna mo6 i snaga prirode mnogo je malaksala, 1 svoda na svietu predobiva,
ljudsko umjeće sve više maha, da nadoknadi ovaj nedostatak: čuvanjem
i gajenjem kao i direktnim podpomaganjem malaksane produktivne snage prirodne.


Tim je šuma kao i njiva našega težaka postala kulturni-objekat; njen
obstanak i napredak je većim dielom nemoguć bez šumarskog znanja i rada,
kad još i dan danas postojeće borbe za njen obstanak i život kod tako već
promjenitih kulturnih odnošaja raznih zemalja i kod današnje potrebe šumske
vegetacije.


Ljudskom je radu đaklem time vrlo velika dužnost narasla, koju šumarsko
gazdinstvo gleda da izvrši podizanjem šume i gajenjem drveća — dužnost, koja
se u tom sastoji, da se šuma na za nju ođredjenom prostora u takovu stanju
drži i trajno podiže, kako bi ono uz postojeća sredstva što bolje svrsi čovječanstva
odgovarala.


Šumu- ćemo pako najbolje uzdržati i podići, ako ju budemo čuvali od
njenih neprijatelja.


Prvi tragovi o čuvanju šuma nalaze se već kod starih Grka i Germana.
Grci i. Eimljani zamišljahu si šumo naseljenu bogovima; te su u njoj n t. zv.


* Ovaj članak tiskamo nepromienjea po naroSitoj želji pisca,
** Ovo nam je nerazumljivoj jer ako nije semlja bila produktivna, kako je na
Djoj mogla liepa suma uzrasti? Mnienje pigdevo protivi se takodjer zakonom agrikult.
kemije o raztrošlvauja kameoja. UredniStvo.


3^