DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 12/1892 str. 11     <-- 11 -->        PDF

alpinske ruže. Na lišću alpinske ruže pravi ova gljivica smeđje mrlje, iz kojih


isto tako iiarančastocr?0oe spore izilaze«


Me je važnostima bor jeđaa druga u familiju U red i n ea spadajuća
gljivica t. ZV. C o 1 e osp or i um Senecionis, koja se isto tako razvija
na dvije razne biline, kao i Chrjsomisa rhodođendri. U ovome slućaju jo za
nas najvažniji stadium opet Aeciđium , koji ima kod ove gljivice neki osobiti
izgled. Nalazi se kako na stablu, tako i na liš6u bora (Fohre), i to na stablu
u obliku velikih, poluokruglastih ili dugoljastih, sa crvenožutim prahom na
sporama napunjenim mjehurima; na Ušću pak kao mnogo manje, u ostalom ali
sličnim mjehurima.


Ove nisu štetne za drvo, već Mycelie, koje probušuju stablo, drvo raztvaraju
i obično podpuno uništavaju i usmrćavaju drvo, Usljed ove posljednje
promjene upotrebljuju često seljaci grane od bora, koje su usmrćene od Coleosporium
Senecionisa kao dobar materijal za gorivo.


Borovi, koje ova gljivica napadne, suše se najpre na vrhovima, a odavde
se spušta i suši sve do podnožja. Nedogadja se tako rjedko, da drvo i prekuži
bolest, a onda izraste novi vrh drveta iznad usmrćenoga, a ovaj ostane pcstranicno.


Spore Coleosporium Senecionis-a razvijaju se dalje na raznim vrstima
roda badeljčae a (Kreuzkraut, Senecio); na donjoj strani lišća pravi gljivica
u žutim ili narančasto-žutim korastim prevlakama ;,Uredo i Telentospore"*.


Nije nam moguće da ovdje nabrojimo i pobliže opišemo sve u razred
Uredinea spadajuće drvne parasite, s toga ćemo još ovdje da spomenemo ležište:
Teleutospora od Gjmnosporangium Sabinae, clavariaeforme i iuriperinum
prouzrokujuću bolest borovice, na lišću jele nalaze se Aecidie od Melamp^ora
Goepertiana, čije Teleutospore stablike (Preiseibeere) izobličavaju, Melarapsora
populina napada sa Uređo i Teleutosporama topole, dočim Aecidie proazrokuju
bolesti na boru (Gaeoma pinitorquum) i na arišu (C. Laricls) i t. d.


U gornjim redcima trudili smo se, da nekoje najvažnije bilinskim parasitima
prouzrokovane bolesti, našeg šumskog drveća u kratko skiciramo i njihove
pobude opišemo; kakova obširnost i podpunoća niti se je mislila polučiti, niti
se je polučila.* Tako smo spomenuli samo nekoliko slučajeva, koji pažljiva posmatrača
i ljubitelja prirode vrlo često susretaju.


Što se tiče sredstava, koja bi mogli protivu ovih gljivica upotrebitit, oua
su mala i slabahna, a da bi se s uspjehom upotrebiti mogla. Ta sredstva vrlo
rjedko izbave oboljelo drvo od propasti, no u najpovoljnijim slučajevima amanji
štetno djelovanje iste. Ta su sredstva: odstranjenje i vađenje odaosno uništenje
napadnutog drveća; isoliranje tog drveća grabama i jarcima, da bi tako dalje
razprostiranje te bolesti prepriečili; mješanjem raznih vrsti drveća; odstranjenje


* Mnogo bi Bam milije bilo, da je g. pisac manje bolesti nabrojio, ali ih zato
nješto obšimije opisao, jer ruku na srce: malo 6e koji šumar n ovome članku sto god
nova na<^i. Dobro bi bilo takodjer, da g. pisac nekuje sam riedl, nego da ik potraži
a rječniku, UredaiStvo.