DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 12/1892 str. 2     <-- 2 -->        PDF

— oOO —


^svetim gajevima´^^ zabranjivali sjeii m sarao stabla, nego i grane, čuvati
stoku i t. d.
Čuvanje šurae nastoji se u očuvanju i osiguranju njenom proti svim vanjskim
oapadajeffi, kako organske, t>iko i ueorgauske prirode. Tađo^i napadaji
moga biti od: čovjeka, životinju, biline, nepogodna vremena i od vanrednih
prirodBih zgoda.
Sredstva, koja bi se proti takovim Dapadajem upotrebiti dala, jesu: 1. preprecujuća
(vorbeugeude) 1 2. odstranjujuća (abstellende). Prva treba
da po niogućnosti odstranjuju od šume štetne i uništujuće uticaje, a draga su
odredjena za to, da odstranjuju uzroke i djelovanja neuklonivih i po rast drveća
štetoih kalamiteta, ili bar da ili umanje i oslabe^ da bi se tako očuvati mogli
svi uslovi, koji su nužđni za rast i razvoj šume, koliko oni u obće podpadaju
ljudskoj djelatnosti.
Okruženi od tolikih neprijatelja, kako iz životinjskoga, tako i iz Mlinskoga
carstva, treba da ih se sjećamo od vremena do vremena, da ih nezaboravimo,
nebi li time do što boljih i praktičnijih načina došli, kako da ovim zakletim
neprijateljima šuma i šumara na put stanemo, kad već ne možemo sasvim da ih
iztriebimo, jer je opasnost, sa kojom se boriti imamo, svakim danom sve to
veća, a posljedice sve to težje.
Te neprijatelje, od kojih nam opasnost svakim danom sve to više prieti,´
treba u prvom redu da ih u glavu sve dobro poznajemo, ako zbiljski
hoćemo, da se s njima borimo, đa ih pobiedimo.
Naša nevina zelena šuma, koja niti žaliti, niti svoje nevolje kome kazivati
znade, a niti kakova sredstva imade, da bi si sama pomoći mogla, ako joj mi
šumari —koji se njenim imenom ponosimo, njenim zelenilom kitimo i oduševljavamo,
i u njoj uživamo — ne pomognemo, jer . ,
Brata nema, đa mu jade kaže.
Nit sestrice, đa joj se potuži! , „
već samo prirodu i u njoj jedinog stvora, kaji o njenu boljku račun vođi,
šumara, koji je u prvom redu pozvan, đa pomoću naklonjenih joj prirodnih sila
lieka i sredstva nadjemo, pak da joj — šumi -~~ koliko toliko zadate rane
olakšamo!
Gdje god se naime drveće u nepovoljnim prilikama nalazi, tamo je obično
i pravo leglo napadaja raznih neprijatelja njihovih iz bilinskoga i iz životinjskoga
carstva. Poznato je, a i lako pojmljivo, da se zdravo drveće mnogo lakše
odupre nasrtaju parasita i drugih raznih neprijatelja, nego bolestno i slabunjavo
drveće, i s toga možemo s punim pravom da tvrdimo, da zapuštene šume,
ostavljene samo svojim životnim prilikama i odnošajima prama raznim kulturnim
i klimatskim nezgodama - gdje čovjek ti đnižtvu sa sjekirom glavnu ulogu
Igra —^^ostavljene su na milost i nemiiost raznim životinjskim i biliuskim nepnjnt^]
jima, koji, sve onako mali i neznatni, postaju golemi gospodari, kako
gorostasnog hrasta, tako i tankovite jele, sokove im izsisavaju, životnu im snagu
podgrizajn i t.jko šume još dalje k propasti vode.