DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 12/1892 str. 2 <-- 2 --> PDF |
— oOO — ^svetim gajevima´^^ zabranjivali sjeii m sarao stabla, nego i grane, čuvati stoku i t. d. Čuvanje šurae nastoji se u očuvanju i osiguranju njenom proti svim vanjskim oapadajeffi, kako organske, t>iko i ueorgauske prirode. Tađo^i napadaji moga biti od: čovjeka, životinju, biline, nepogodna vremena i od vanrednih prirodBih zgoda. Sredstva, koja bi se proti takovim Dapadajem upotrebiti dala, jesu: 1. preprecujuća (vorbeugeude) 1 2. odstranjujuća (abstellende). Prva treba da po niogućnosti odstranjuju od šume štetne i uništujuće uticaje, a draga su odredjena za to, da odstranjuju uzroke i djelovanja neuklonivih i po rast drveća štetoih kalamiteta, ili bar da ili umanje i oslabe^ da bi se tako očuvati mogli svi uslovi, koji su nužđni za rast i razvoj šume, koliko oni u obće podpadaju ljudskoj djelatnosti. Okruženi od tolikih neprijatelja, kako iz životinjskoga, tako i iz Mlinskoga carstva, treba da ih se sjećamo od vremena do vremena, da ih nezaboravimo, nebi li time do što boljih i praktičnijih načina došli, kako da ovim zakletim neprijateljima šuma i šumara na put stanemo, kad već ne možemo sasvim da ih iztriebimo, jer je opasnost, sa kojom se boriti imamo, svakim danom sve to veća, a posljedice sve to težje. Te neprijatelje, od kojih nam opasnost svakim danom sve to više prieti,´ treba u prvom redu da ih u glavu sve dobro poznajemo, ako zbiljski hoćemo, da se s njima borimo, đa ih pobiedimo. Naša nevina zelena šuma, koja niti žaliti, niti svoje nevolje kome kazivati znade, a niti kakova sredstva imade, da bi si sama pomoći mogla, ako joj mi šumari —koji se njenim imenom ponosimo, njenim zelenilom kitimo i oduševljavamo, i u njoj uživamo — ne pomognemo, jer . , Brata nema, đa mu jade kaže. Nit sestrice, đa joj se potuži! , „ već samo prirodu i u njoj jedinog stvora, kaji o njenu boljku račun vođi, šumara, koji je u prvom redu pozvan, đa pomoću naklonjenih joj prirodnih sila lieka i sredstva nadjemo, pak da joj — šumi -~~ koliko toliko zadate rane olakšamo! Gdje god se naime drveće u nepovoljnim prilikama nalazi, tamo je obično i pravo leglo napadaja raznih neprijatelja njihovih iz bilinskoga i iz životinjskoga carstva. Poznato je, a i lako pojmljivo, da se zdravo drveće mnogo lakše odupre nasrtaju parasita i drugih raznih neprijatelja, nego bolestno i slabunjavo drveće, i s toga možemo s punim pravom da tvrdimo, da zapuštene šume, ostavljene samo svojim životnim prilikama i odnošajima prama raznim kulturnim i klimatskim nezgodama - gdje čovjek ti đnižtvu sa sjekirom glavnu ulogu Igra —^^ostavljene su na milost i nemiiost raznim životinjskim i biliuskim nepnjnt^] jima, koji, sve onako mali i neznatni, postaju golemi gospodari, kako gorostasnog hrasta, tako i tankovite jele, sokove im izsisavaju, životnu im snagu podgrizajn i t.jko šume još dalje k propasti vode. |