DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 12/1892 str. 3 <-- 3 --> PDF |
— 607 -- Tko se hoće o ovome da osvjedoči, neka pogleda u susjednu Srbiju i pogleda njene sume, pak će vidjeti živa primjera kao posljedicu neracionamoga šumarenja ili boije reći nemara i neznanja ondašnjih nazovi šumarS. Sa onim, za rast drveća uepovoljoini uslovima u jednoj kulturnoj zemlji, stoji u savezu i to, da iie samo kod nas, već i a cieloj srednjoj Evropi biva pošumljivanje sve to težje, jer razne bolesti prouzrokovane živoUnjama ili bilinama, sve to više i češće štetno uplivaju na iijlado drveće, na koje se prije toga nije nitko ni osvrtao radi neznatnog djelovanja. U interesu i pažnji, koja iz navedenih uzroka tima bolestima pripada, radi smo, da u sliedećemu u kratko opišemo nekoje i to uaj škodljivije — svojim parasitičnim životom, po naše šumsko drveće štetne uzroke, bolesti medju bilinama.* Prije nego predjemo na same bolesti, progovorit ćemo ovdje nekoliko rieći o bitnosti parasitizma i o posljedicama po napadnuto drveće. Većina, bilina razlikuje se bitno od životinja time, žto mogu a.norganske sastojine, koje upiju korenjem ili drugim kojim putem, u sastojine svoga tiela pretvoriti t. j . a s s i m i 1 i r a t i. Ovo svojstvo manjka relativno malom dielu bilina, koje uslied pomanjkanja toga nemoga iz anorganičkih substancija praviti organičke- One su za to priuuždene organićne substancije odontld uzimati, gdje ih imade, daklen iz izumrlih ili živućih biiina i životinja, ili pak iz njihovih dielov^. U prvom slučaju nazivamo takove biline „Saprophyte" a u posledujem „Parasite" ili „Schmarotzer´´. Tim^, što sa parasitična biiina nastani na jednoj dragoj bilini, te joj već assimiliranu hranu oduzme, oduzima joj ono, što ona sama za svoj život potrebuje, t. j . ona joj škodi 1 Ako napadnuta biiina toliko hrane assimilira, koliko je dostatno i za nju i za parasita, onda će biti šteta vrlo malena; ako to nije u stanju — što se obično dešava, ~ onda će biiina usljed oskudice na hrani poboljevati i konačno uginuti. Iz toga proizlazi, da jaka i zdrava biiina mnogo lakše može pođuieti paraslta, nego li slabunjava ili bolestr^a. Većina parasita nije u stanju s toga asimilirati što im manjka chlorophjl l — glavni uviet assimilacije. Samo mali broj parasita ima chloropuyla, ali svejedno živu kao izjelice (Scbmarotzer) na drugimi bilinama ili na drveću. Mi ćemo ovdje u prvom redu početi sa takovom jednom bilinom, koja je poznata pod imenom; * Obširnije o holestim& šumskog drveća-, Icoje prouzvokiiju biline, naći de svaki ti djelima: Wiilkom m M., die inikroskopischen Feinde dea Waldee= Dresden 1866. — Karti g K, Wicbtig-e Kraiikl.seitei, der IVakibaume. Berlin 1874, — FraokB,, Die Krankhoitei> der Pilan^er.. Brestau 1880. — Soraue r P., Handmicb der FiiaDzeiikrankbeiten, Berlin 1886. — Hartig- R., Lehrbueb der BaUEnkraiikbeiten. 2. Aiifi., Berlin 1889. — Hes s JI., der Porsischuu IK Aufi., Leipzig 1890, |