DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 12/1892 str. 38 <-- 38 --> PDF |
— 542 — . pola nedoraslih. Dsievnm radom izmučeni odrasli obiteljski članovi ne mogu za stražarenje žrtvovati još i noć, te tako divljač gospodari po svojoj volji. , Treee je sredstvo sadržano u § 34. zakona o lovu, glasom kojega su vlastmci privatnih lovišta i gakupoici obćiaskih lovišta đužBi nadoknaditi svaku štetu, koju divljač počini zemljoposjednicima. Ova ustanova § 34. zakona o lovu tumači se u savezu sa § 2., te je već s toga manjkava, što priznaje odštetu samo za kvar, počinjen na usjevih i u vinograđih, a ne takođjer za kvar, počinjen u voćnjacih, vrtovih, u svakovrstnili nasadih i alejali (Yidi,§ 2, zakona od 14. siečnja 1873. o poljskom redarstvu). U koliko oštećeni svojom tražbinom nagodbenim putem sa ovlaštenikom lova ne bi uspio,´ može naknadu štete tražiti pred kotarskim sudom, danas pred kr. kot- oblasti. Nadležnost političkih oblasti izvađja se iz ustanova § 39. zakona 0 lovu. Kako da oštećeni zemljoposjednik do naknade ´štete đodje, ne sadržaje z3kon 0 lovu nikakovih ustanova, pa u pomanjkanju takovih rabe oblasti per analogiam propise o poljskom redarstvu (zakon od 14. siečnja 1873. Sbornik od g„ 1873. kom. XL br. 44.). Ako se i zakonu o poljskom redarstvu neđa por- eći blagotvorno djelovanje po stanovite vrsti kulture, to ipak voćnjacima, a osobito vinogradima, koji su s veće strane ođaljeni od kućišta, ne;pruža one zaštite, koju ove kulture nužđno trebaju, kao unosne graoe ratarske privriede. Nedostatne su naime u svakom pravcu ustanove §§ 34, i 46. zakona o poljskom redarstvu, glasom kojih valja za tri dana, računajuć od časa, kako se je poljska šteta učinila ili saznala, zahtjevati, da zaprisegnuti procjenitelji prociene štetu, te. pravo na odštetu ugasuje. političkim putem zagođom, ako za 30 dana, računajuć opet od dana, kojega je kvar učinjen ili saznan, ne bude nadležnoj oblasti podnesena prijava poljske štete. \ Notorno oštećuje divljač voćnjake i vinograde najvećma u zimskih mjesecih, poimence u prosincu i siečnju, kad debeo snieg prikrije zemlju, te divljači nestaje druge hrane. Tu kako je poznato, ne hasni voćke nit zamatat slamom nit bjelit vapnom^ jer zec po sniežnoj kori dohvati grančice voćke i ogrize koru mladice. Tako godimice propada mnogo mladih voćaka. Vinograd ne možeš na nikoji način obraniti. Pošto je ipak trag (slied) zvjeradi moći vrlo lako ustanoviti, ne bi se glede procjene štete, počinjene po zvjeradi´, valjalo vezati na trodnevni rok, te bi i rok zagođe valjalo primjereno produljiti. . To nam se pokazuje tim važnije, što u zimsko doba sbog pomanjkanja rada ne zalazi zemljoposjednik tako često u voćnjak i vinograd, a pudarima prestaje služba koncem listopada. Oštećeni će zemljoposjednik uslied toga vrlo" lako promašiti rok, te tim izgubiti pravo na naknadu štete. Ne ima sumnje, da- se na temelju pravične naknade zn. štetu, počinjenu po divljači, dadu i mogu izgladiti donekle oprečni interesi ratara i lovca. Nije ovdje mjesto, da podrobno- navedemo^ na to odnoseće se propise, jer u tom |