DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 12/1892 str. 8 <-- 8 --> PDF |
. — 512 — Mycelium ote gliivice gnjezdi se vrlo rado u korjenju i u donjim dielovima stabla i prouzrokuje t, z. zemnog raka (Erdkreps) ili korenovu srž (VurzelfiUile); to je opasna bolest bora, omorike i bukve. Mycel se razgranjuje u obliku širokih bielih niti i!i kožici i^medju drva i kore, i često prelazi tx crne žilama aaličae izraslice, koje uništena užeta prevuku, te su pod imenom „Rhizomorphe* već odavna poznate, ali bitnost njihova nije bila dovoljno iztražena, dok u najnovije vrieme nedokaza čuveni botaničar i zaslužni iztraživaS bolesti na drveću Harti g u Monakovu, da su to niti Mycelia od „Agaricus melleus-a^. Ne manje opasne od Bavedenih gljiva jesu mnogobrojne male i najmanje gljivice, koje površni promatraoc ne može često ni opaziti i koje se odaju jedino rezultatima njihova djelovanja. Ovdje ćemo da upozorimo na jednu gljivicu, koja se upravo u najnovije vrieme vrlo često pojavlja, i koja je u alpinskim predjelima postala prava kuga za arlševe šume. To je mala u hrpu Ascomycet a spađajuća gljivica „Helotium ili Peziza Willkomii", koje je uzrok „arišev rak" (Larchenkreps). Arišev rak dolazi na granama i stablu arišauoblikn školjkastih izdubina, koje su unaokolo kvrgasto izraslom korom obrasle. S ovim pojavom često je u savezu i bogati izvor smole. Mycelium gljivice izraste u nutri, te buši tako, da je dalji rast drveta na tom mjestu preprečea, dočim drvo na ostaloj, periferiji jače raste. Ariš može na taj način duže vremena odoljevati parasitu, a događja se često, da jaka stabla na mjestu raka zacjele, t. j , da obrastu i tako izadju kao pobjedioci iz borbe za obstasak. Raste li ali rak od godine do godine sve više i više, sprečiti će on najposlje rast drva sasvim, a dotični dio stabla uginut će. Dok se Myceliom unutar stabla razgranjuje, izilaze na površinu oplođna tjela od PezizeWillkommiL Ova imaju oblik malih kratkih pehara (Beeher), koji su s poSetka zatvoreni, a posije se, naročito kad su vlažni, otvore i onda su izvana bjeličasti, a iz nutra crvenožuti. Na prerezu takvog jednog oploduog tjela vidi se, da se njegova nutrašnjost sastoji iz jednog sloja klinastih Hypha (Schlauche) i nježnih sokovuih niti ili t. zv. Par ap h y sa. U svakom od ovih nalazi se osam malih jajastih ćelija, a to su spore gljivice (Pilza). Vrlo je zanimivo brzo razgranjenje ove gljivice na arišu u najnovije vrieme. U alpama pravoj domovini našega ariša, nalazi se ova gljivica na arišu u svako doba, bez da mu kakvu štetu naiiaša, jer pri svem tom ariš bujno uspjeva. Kad su u početku ovog stoljeća prvi pokusi pravljeni, te je ariš´ u. nizinama zasađjen, nestalo je te gljivice, i nasade ariša tako bujno napredovaše, da se je ariš za krazko vrieme razgranio po čitavoj Njemačkoj i Austriji tako,, da se je za pošumljenje upotrebljavao; Tek, kao što znademo, oko polovice ovog stoljeća, prokrči si put ova gljivica i u te nove nasade ariša, koji mu pružiše vrlo povoljne uslove za razvoj i razgranjenje. Već abnormnim stojištem, te često usljed preguste zasade i mnogim drugim nepogodnostima oslabljen, nemogaše |