DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 12/1892 str. 9 <-- 9 --> PDF |
~ 513 — ariš velikom napadaju gljivice odoljeti, jer se brzo razprostre bolest i već za kratko vrieme uništi veliki dio arišovih nasada. Nije se opažalo to haranje samo M nizinama, već i u pred alpama, gdje su upravo u ovom stoljeću preduzimana velika pošumljeaja s arl^orn. Tako 8U velike nasade ariša u bečkoj šumi (Wienerwald), u pred aipama oko Schneeberg-a, lui Semeringu, u gornjoj Štajerskoj i t. d. u posljednjim decenijama jako oštećene ili pak sasvim uništene, šta više i u onim dielovima Alpa, gdje se i prije gljivica niibuaše, ali slabo djelovanje pokazivale, u?,imaše bolest godinu na godinu sve više maha. U takim daklen vladajudm prilikama nepreostaje ništa drugo, već sasvim napustiti nasadu ariša na mjestima, koja niesu sasvim podesna za gajenjo i podizanje ariša. Od mnogobrojnih neprijatelja, koji našem šumskom drveću priete, a u isti razred Ascomjcet a spadaju, opomenuti nam je još nekoje, kao: li e r p otrichi a nigra , od koje crni Mjcelium prevuče četine kosodrvine, omorike i borovice, koje su u Alpama sniegom pokrivene bile; Eoselini a ri u e r- c i n a, uništač hrastova korjena. tatini više vrsti N e c t r i a, li y s t e r i u m i mnoge druge. Drugi jedan red parasita šumskog drveća spada u grupu gljivica, koja je već i time zanimljiva, što sadržaje nekoliko najopasnijih neprijatelja kulturnog bilja, kao što je žitna hrdja, koja spada u red U r e d i n e a (Rostpilze), Ponajpre ćemo ovdje da upozorimo naše štovane čitaoce na gljivicu, koja pravi boležljive izraslice na jeli, a ove izraslice upadaju najviše u oči od svih drugih pojava u šumi. Mislimo pojav t. zv. „Hesenbesen´^, vilina siga. Vilina siga je abnormitet u rastu time prouzrokovana, da u grani živući Mjcelium pobudi na grani abnormno pravljenje mnogobrojnih postranih grana i grančica, koje manje više sve u jednom te istom pravcu izrastu. Tako se napravi metli podobna izrastlina. Ova pada tim više u oči s toga, što mnogo kraće i žutkaste četinje na tim granama ne prezime, kao one na zdravim granama, već svake godine ujesen opadaju. Gljivica se zove Aeciudiu m ela tinum. Ova gljivica razvija osim u nutarnjosti jelove grane živućeg Mycelia i na donjoj strani lišća male okrugljaste Aecide, u kojima se spore prave. Dok je Aeeidium elatinum uzrok postanka viline sige na jeli, prouzrokuju druge — dielomice u druge grupe gljivica spadajuće — vrsti, slične izrasiici na drugom drveću i grmlju; tako gljivica vrsti Exoascus (E. Wiesneri i E. Carpini) vilinu sigu na trešnji i grabu; Aecidium Magelhanicum, vilinu sigu na suteki: b ož u r a k (Blasenrost) Aecidium od Coleosporium senecionisa, vilinu sigu na borovima; druge opet dielomice sasvim i nepoznate gljivice prouzrokuju vilinu sigu na arišu, omorici, bukvi i t. d. Viline sige uvjek su više manje podjednake u obliku, koji se sastoji u mnogobrojnim u jednom smjeru izraslim sitnim lišćem okićenim granama. Pri tom stoje ove ili okomito, kao one kod suteke, jele i trešnje, ili pak vise kao one kod bora (Folire). |