DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 1/1893 str. 24 <-- 24 --> PDF |
~ 24 — Provezosmo se šumom krajiške investicionalne zaklade t. zv. „Bopovo", koja zaprema 80O jutara, te je obzirom na uzrast i jakost stabla jedna od najliepših slavonskih šuma. — Ta je šuma popriečno stara oko 270 godina. Vladajući je u njoj hrast lužnjak, a osim toga ima vrlo omašnih briestova, jasenova, nešto lipa i grabova. Što se hrastova tiče, ima tu takovih, kojim je deblo 14—10, a po gdje kojim i 20 metara čisto od granja sa prsnim promjerom od 1 —1´5 metara 0 bok sa hrastovi takme se u uzrastu i silni briestovi, a samo su jasenovi nešto slabiji. Boljkovo je posve dorasla šuma, koja će se za 10 godina izsječi, a buduće generacije težko da će ikada doživjeti i vidjeti tako veličanstvenih hrastova, jer će šumske obhođnje biti mnogo kraće, a tečaj gospodarenja drugi. U 1 sat poslie podne prispjesmo do parne pilane vlastnika Bačoke i Nerša, koja se nalazi u blizini vrbanjskoga kolodvora, i tu nas spomenuti vJastnici baš gostoljubivo primiše i obilnim objedom počastiše, na čemu se najsrdačnije zahvalismo. Spomenuta nas pilana tim više zanimaše? jer se u njoj izrađjuje najfinije i najskupocienije drvo za razne obrtnike, ponajviše za stolare u inozemstva. Izpiljeno i izradjeno drvo raznih sortimenta izvaža se preko Bieke u London, Glasgov, Liverpol i t. d. Razlaganje izradbe raznih sortimenta drva preuzeše dobrovoljno spomenuti vlastnici i kr. državni nađšumar g. Stražak. Najskupocienije hrastovo drvo, koje ta pilana izrađjuje, jesu izrezci debla, t. ZV. Wagenschus, Ti se izrezci dobivaju samo od posve zdravih i jedrih hrastovih debala, koja nesmiju niti najmanju manu imati, niti zaraslu granu i t. d., jer se umab škartiraju. Kubički metar toga tvorivnoga drva stoji po 75 for. i više, a rabe ga pako stolari u inozemstvu za gradnju finoga pokućtva i za uredjenje soba. Ta pilana izradi na dan 15—18 m^. razne piljene robe, a na godinu 4—5.000 m^, U neposrednoj blizini te pilane nalazi se skladište razne izpiljene hrastove robe iz državnih šumš, koju nam je pokazivao gosp. našumar Stražak, Tamo vidjesmo daske i piljenice raznih dimenzija, frize, dapače i letve, sve iz najliepšega hrastvoga drva do 600 m^. pvavilno izradjeno i složeno drvo. Oprostiv se sa vlastnici te pilane najusrdnije, krenusmo u pratnji nadšumara Stražaka, šumara Stojanovlća, Šumanovića i Lončarevića u Vrbanju, te poslie zajedničke večeri, koju nara priredi opet imovna obćina, podjosmo na počinak. Dne 8. lipnja u 8 sati u jutro krenusmo na koli iz Vrbanje kroz selo Drenovac u šumu Radjenovci. Tamo oboriše vješti drvari u nazočnosti našoj dva omašna hrasta sa 140 cm. prsnoga promjera. Prepiliše ih u trupce od 1-8 metara duljine, iz kojih tada izradiše njemačku bačvarsku dugu. Dok radnici deblo prepiliše u trupce, razlagao je i tumačio g, šumar Sumanović učenicima način izradbe njemačke i francezke duge. Oboreni hrast bio je lužnjak — konćar, oko 200 godina star, te kad prvi trupac prepiliše, bilo je zanimivo gledati, kojom vještinom drvari trupac kalaju, a drugi opet skale u dugu izradjuju. |