DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1/1893 str. 32 <-- 32 --> PDF |
~ S2 — Osobne viesti. Imenovanja. Ban kraljevina Hr^r. Slav, i Dalmacije imenovao je za predsjednike stalnog izpitaog povjereustva za više državne izpite za samostalno vodjenje šumskoga goapodareDJa ua vrieme od 6 godina, naime od 1893._ do uključivo 1898., Ferdu Zikmundovskoga, kralj. vlad. sum, savjef;mka i Miju Vrbanida^ kralj. vlađ. šumarskoga nadzornika, a za ispitne povjerenike u isto povjerenstvo pako postavljeni su sliedeci šumarski strukovnjaci: B-obert Pia eh bach, kr. vlad. šum. nadzornik; Vatroslav Rački , kr. viadui gumarski povjerenik,- Vladimir Kiseljak , kr, profesor^šumarstva u Križevcih; Ivan Fartas , kr, pravi učitelj šum^-stva u Križevcih; Vilim Dojkovi^ , kr. žup. nadšumar u Zagrebu; Pavle Bariši(5, nađšumar i Šumarski taksator petrov. imovne obcine u MltrovJci; Josip Kozarae , kr. državni šumar u Lipovljanlh i Stjepan Ha n konj i,, vlastelinski šumarski upravitelj u Valpovu. Sto se ovim do opt^ega znanja stavlja. Sitnice. Bašcioe za kro?-. tJ novije doba po^Io je za rukom pripraviti daščice za krov, da budu stalne proti vatri i svakora araSnom uplivu. Daščice me6u se ponajprije 10—20 sati dugo u 5—10^ Beaume jaku raztopinu tekui´eg stakla (Wa3serglasl6sung), tad ee izvade i ostave eiediti. Kad se osuše meću se u 2 — 3^ Beaume jaku razstopinu CliJorcaleia, Chlormagnesia i Chloramonia , te se unutri ostave 6 &-.--ti. Kad se sada ponovno osuse^ prikladne su za porabu. Ovako priređjene i ocaklene daščice stalne su proti vatri i proti svakom zračnom uplivu. Upliv same na broj staiaovnietva. Od kakovog je upliva šuma na broj *stanovničtva, pokazuju franceski statističari sliede(!´im: Trideset departementa u Franceskoj, u kojih su veliki kompleksi šume posječeni, izgubili su od god. 18^6, na stanovničtvu ništa manje, nego 800.000 duša. Može se skoro uzeti kao naravni zakon, da moramo ponajprije pošumiti okružujuče gore, ako hočemo imati doline napučene. Jer kada su strmine gole, bujice i ledenjaci de, nepriečeč ih ništa, svom silom uništiti usjeve, a odplavliti zemlju oranicu. Seljak, kojemu tako nastala neplodna zemlja ništa nenosi, ili 6e morat gladovati ili se odseliti. Pučanstvo centralne Azije umnožaje se sada na novo^ pa tomu nije jedini uzrok taj, Što su Eusi sagradili željezničku prugu i što se Rusi u potonje doba mnogo trse, da pošume one nepregledne pustare. Te pustare nastale su po turkomanskimi nomadi , koji su šumu rušili na sve strane, samo da pribave čim više paŠe za svoja stada. U Franceskoj se je proračunalo, da šteta, koju nanaša poplava, iznosi na godinu juna franaka. Ako bi se dakle obronci pyrenejskih i alpinakih predjela zagajjli, se time škoda, koja nastaje bujicom^ reducirala na minimum, a prištedilo bi šnje najmanje 80 milijuna franaka. Od te svote moglo bi živjeti 100.000 se ljačkih obitelji^ dočim se sad ista gubi uz ovakove odnošaje. Svila iz jelovine. U potonje doba bilo je mnogo govora o toj umjetnoj svili (soie de Chardonnes), koja bi mogla prouzročiti veliki preokret u industriji svile. Obreo ju je ingejiieur Chardomet (po kom i svili ime), a radi se ovdje o tvari, koja se dobiva iz celulose drva, osobito iz jelovine, te koja posve naliči svili i istu zamjeniti može svagdje, gdje se nezahtjeva osobiia trajnost. U Beaan9onu ustrojena je već tvornica za proizvadjanje te umjetne svile, te se već u to ime sastavilo sa glavnicom od 25 milijuna franaka dioničko družtvo, po imenu: „Societć Universelie four la Fabrication de la Soie Chardonnea." I u Švicarskoj je ovo iznasašče patentirano, pa (fe ae i tamo upotrebiti drvo za proizvadjanje umjetne svile. |