DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1/1893 str. 35 <-- 35 --> PDF |
— 85 — gnjezda naSib ptica pjevaGica opustoši. Pošto je vjeverica za kunu poslastica, te se ondje, gdje potonjih imii, vjeverice slabo množe. Nije mi možda do toga, da preporučim posvemaSno utamanenje te nježne životinjicej koja slazi kao ures naše Sume, ali preponitSam svakako umanjivanjenje iste, jer nas izkustvo poučilo, da mjesto, u kojem se njih odviše nalazi, ostavljaju naže toliko koristne ptice pjevat^ice. Umanjivanjem vjeverice (gdje se one umnožavale) korlstna je kuna, ali ta korist izčezava napram kvarUj što ga. ona počini. Samo u mirnih i osamljenih Šumah, gdje joj nitko nesmeta, lovi kuna i danju, inače neostavlja do pod noć svoj ležaj, kog si ona obiSno pripravi u šuplju, ostavljenom gnjezdu vjeverici ili vratit, te u pukotinah peSine, koja sa mašinom ili travom obloži. Nocju kuna pretražuje ptit^ja gnjezda, da ih opustoši ili se vere kradomice do spavajućih ptica, da ih u skoku uhvati. Po5am od možnog tetrieba, pa sve do sićušnog palčića strepi pred tim zlotvorom. Kuna je veoma proždrljiva; tako pripovleda prof. Altum o kuni, da je u jednoj noći proždrla šest drozdova i jednu vjevericu. A svakomu je dobro poznata nevolja , kad kuna zimske noći posjeti kokošinjak. Sa prevejanom ustrajnošĆu znade ona uloviti brzog miša, plašljivog zeca, Nu i veće životinje napada, osobito pak mlađu srnad, a zimi i stariju srnu, priklopiv joj se 0 vrat. Tako pripovieda neki šumarj da je njegov lovac jednog jutra naŠao posvema izmučenu srnu, kojoj bila glava i vrat izgriženi, a dolnja laloka raztrgaua tako, da ju morao ubiti, da se dalje nemući. Malo vremena iza toga nUšla se na i sfcom mjestu opet tako isto izranjena srna, naskoro druga i treća. Mislilo se, da je koj slabiji pas tomu krivac, dok nije slučajno isti šumar naišao na pravi uzrok. Iduć jednoČ kroz mladu zabranu, začuje posve u blizini cvilenje mladog srnečeta. Pritrčav tamo, opazi, gdje velika kuna sjela o vrat tog malog sirotana, koji je od boli tumarao amo i tamo. Tekar onda, kad ju već gumar htio rukom da uhvati, pobježe ona tim sretnije, što ju šumar u gušt^ari nije mogao pogoditi U ostalom hrani se kuna i sa soćnim šumskim i vrtnim voćem, te sa groždjem, v ako dodje do meda u pčelinjaku, onda neće ga Ije ostaviti. Kada zimi zaoštri, zadoaoljava se ona u nuždi i sa travom i drugim. Tako pripovieda isti šumar, gdje je vidio kunUj koja odgriza ubijenom psu komad mesa. Ako i jest kuna kod svojeg haračenja pravi krvolok, to je ona pram svojim mlađim nježna i brižna, pa time vidimo, da je i u tog malenog, ali štrašuog razbojnika srce usadjena ljubav i nježnost. Koneem ožujka ili u travnju izleže ženka u mašinom i lišćem postrieto gnjezdo tri do pet mladi, koji progledaju tek iza Četrnaest dana. Kad ponarasfeu do" veličine izraslog parcova, vodi ih brižna mati izvan gnjezda, Sada počima po grani drveta vesela i nevina igra tih mladića, a opaze li što sumnjiva, strielimice bježe u svoju kolievku ili u slučaju, da za bieg vremena neima, Ćućnu oni mirno na granu. Kuna je kao mati za nabavu hrane za svoje mlade veoma brižna,´ pa u to vrieme padne najviše žrtava. Poslie dva mjeseca uzimlje ih na poduku u grabeži, a njeni malići učenici dobre glave i volje, te sa za kratko vrleme okretni mali vještaci u lovu na miševe, ptice i drugu sitniš. Kad se ulovi mlada kuna, dade se lako pripitomiti, te je jedna od najmilijih životinja, koju Čovjek drži radi zabave. Tako pripovjeda GrriŠov o nekoj kuni, koju on pitomu imao, da mu je sjedila na ramenu, a on ju je gledao: „Džepove mog otca" pripovjeda isti ,točno je uvjek pregledavala, jer bila navikla naći u njih poslastica; tako isto uvlačila se u rukav, gdje joj godila toplina. Sa kućnim psićem igrala se kao mala mačića, da ih bilo milota gledati. JaŠeĆi na njem, naćeravala se po sobi, dok oedosadilo jednom ili drugom.*^ * |