DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1/1893 str. 4     <-- 4 -->        PDF

PrHozl za systematsku Conifera na temelju anatomske
struGture listova.


Piše G. B-T.


Literatura.


Goepert: De Ooaiferaruni structura anatomica, Vratislaviae 1841.
Mejer: Uber die Coniferen, Konigsberg 1841.
Hildebrand: Bau der Spaltoffnungen der CoDifereu, Bot, Zeitschrift
1860, XVIL


Thomas: Folia Coniferanmi, Berlin 1863.


Oarriere : Cosiferes, Pariš 1867.


Berthold: Beitrag zur vergleichenden Anathoniie der Coniferenbiatter,
Breslau 1875.
Bertraad : Auatomie comparee des figes et des feuilles cher les Gueracoes
et les Coniferes, Qua]e3 des sciences naturel. 5 serie XX.
Mahlert: Beitriige zor KenBtniss der Anatornie der Laubblatter der
Ooniferen, Botanisches Centralblatt XXIV. 54.
Behrens: Uber die anatomische Beziehungen zwischen Blatt u. Rinde
der Coniferen, Diss,-Kiel 1886.
BaagilloB: Observations sur les structur des feuilles de quelc[ue
Coniferes, Buli de I. soe. botan. de france L XXXV. p. 57—6L
Strttbing: Die Vertheilung der Spaltoffntingen bei den Goniferen,


Diss- Koaigsberg 1888.


Beissner: Haadbucdi der Nadelholzkunde, Berlin 1891.


Premda se je, kako se \z njekoliko navedenih djela vidi, već mnogo pisalo
0 anatomskoj structuri lišća kooifera, pokušao sam ipak sam, pošto mo je taj
predmet osobito zanimao, pronaći, da li bi se moglo sastaviti sjstematiku Conifera
na temelju anatomske structure njihovoga lišća. Žalibože nisam mogao
spomenutu zamisao kraja privesti s razloga, što s jedne strane nisam imao pri
rnci 2a taj posao dovoljno potrebitoga materijala, a s drug strane, što sam
bio obterećea zvanićnimi poslovi. Ograničio sam m dakle na ono, sto mi je
pristupno bilo^ te s toga i predajem štovanim čitaocem samo „priloge k sjstematici
Conifera na temelju anatomne structure listova", da o njima svoj sud
izreku i da, svidi ii im se moja zamisao, po mogućnosti moj rM nastave, Možda
ćemo zajedničkimi silami ipak taj posao aapokon kraju privesti i to pitanje
riešiti! Bude li pitanje samo po sebi nerješivo, tješimo se barem tim, da smo
imali dobru nakanu, da učinimo ono, što smo po svojem zvanju ! ili dužni učiniti.


Za predležeću radnju uzeo sam materijal iz domaćeg vrta g. Fiedlera u
Zagrebu, a njekoliko eksemplara dobio sam posredovanjem veleučenog gospod.
prof Heioza iz Erfurta, Kod svakog eksemplara načinio sam tri preparata i
to: od gornje epiderme, doljnje epiderme i popriečni prerez. Za svaki preparat




ŠUMARSKI LIST 1/1893 str. 5     <-- 5 -->        PDF

pako upotrebio sam lišće sa razoih rojesta stabljike. Kod preparata doljojegornje epiderme pazio sam osobito na pu6i i pikme *
Prije nego predjem na opisivanje samog opažanja, dozvolite mi mali repetitorij
u predmetu prereza lista crnogorica.


Prerez lista crnogorica pokazuje nam u obće nzeto sliedeće đielove: (vidi
lik 1.) a) epiderm, b) sclerenchjm, c) palisađni parenchjm, d) spužvasti parenchym,
e) eudoderm, f) provodni snopić, od kojih se opet Bvaki sastoji iz p =^
pMoema (ieptom) i x == xylema (hadrom). Provodni snopić leži u temeljnom
pareuchymu t; nadalje vidimo na prerezu puci — o i sekretne kanale === s
za vođjenje smole. Osim toga opazio sam, da kod svih pa meni motrenih Picea
i Abiesa i kod većine Tsuga dolaze pikme sa^dvorom (si. 2.) Kod onih Tsuga,
kod kojih ove pikme (jažice) mankaju, naznačio sam kod svake pojedine vrsti.


, Ove oznake za pojedine đielove zadržat ćemo kod svih likovja.


Pući.
Sve ovdje opisane Conifcre imadu puci (lik 11.) i to vrst Abies na lieu i
nalićju ili samo na naličju lista, vrst Tsuga izkljucivo samo na naličju, a vrst
Picea na sve četiri strane lista osim P. sitchensis, Pači same poredane su
u redove, koji teku smjerom središnjega rebra, te se mogu kod njekojih vrsti
već prostim okom vidjeti, kod njekojih lupom, ^ kod njekojih napokon samo
sitnozorom. Puci nalazeći se na licu lista stoje uviek u blizini središnjega rebra.
Na samom rebru t. j , u sredini lica neima nikada puci. Na naličju poredane
su puci izmeđju kutova lista i središnjega rebra, te su malo od ovih odmaknute.
Oblik puča je kod svih po meni motrenih Conifera jednak, a i veličina
im je skoro kod svih ista.
Provodni snopić obuhvaćen je temeljnim parenchjmom Cendođerm).
a ovaj opet spužvastim parenchymom, kojega stanice velike međjuprostore
prave. Iza spužvastog parenchyma reda se palisadni pareuchym u
jedan ili dva sloja, te se nalazi obično samo na gornjoj strani lista. Palisadni
parenchym obuhvaća kad kada okolo na okolo spužvasti parenchyra, ali nikada
nedolazi samo na đolnjoj strani lista. Kod mnogih Conifera naslanja se na epiderm
sclerenchym, docim kod dragih opet neima sclerenchyma. U potonjem
slučaju dolazi dakle odmah izpod epiderme palisadni parenchym, odnosntf
spužvasti parenchym na dolnjoj strani lista.
Sclerenchym može tvoriti podpun kolut t. j . ima ga i izmedju pučnih
polja, nadalje skoro podpun kolut, ako se prostire do polja puč4, te napokon
izprekidan kolut, ako se nedrže djelovi sclerenchyma u kolutu skupa. Stanice
sclerencbyma dolaze kad kada uprsnute po čitavom listu (ab. frina lik IL),
kad kada i u blizini snopića (ab. Cephalonica lik 8.)
Kod njekojih vrsti dolazi samo u listanih kutevih utisnut (ab. pinrapo v.
glavea lik 5.) te se zna tuđe kad kada i podvostručiti.
Sekretn i kanali , koji služe za provadjanje smole, nalaze se kod svih
ovdje opisanih Conifera i to po jedan, dva, tri ili četiri. Položaj jim je obično


* Pikme: Bebofte Tiipfel.


ŠUMARSKI LIST 1/1893 str. 6     <-- 6 -->        PDF

-— 6 —


u blizini listnih kuteva, a uviek su u blizini dolnje površine lista. VeliciBa
jim je razaa, kod jedne vrsfci su vrlo veliki, kod druge, opet vrlo maleni, a kod
Bjekojih vrsti manjkaju u mlađih listovih.


. Provodni snopići nalaze se o sredini lista, a obkoljeni su endođermom.
U istinu ima uviek samo jedan snopić, koji je na dvoje vazdieljeo, ali^ ipak
sam uzeo — pošto su kod njekojih vrsti pretinci, koji điele pojedine dielove
snopića jednog do drugoga odebljali, — da imade kod njekojih vrsti jedan snopić
na dvoje razdieljen i da imadu njekoje vrsti po 2 snopića (lik 10.)


Vrst Al)ies»


Vrst Abies u obće. Listovi vrsti Abies jesu dvoplošne dorziventralno
sploštene iglice, završavaju ili bodežom ili su tupe ili su pako pri kraju razdvojene.
Na grančicah poredane su iglice" obično u 2 reda, te sliče vi4o dvostranom
češlju. Ali imade vrsti, kod kojih su iglice poredane po gornjoj površini
granćice, a đoljnja strana nije obraštena, i takovih, gdje je ciela površina
iglicatni obrasla, nu u ovom slučaju su iglice prama gornjoj strani zavinute
tako, da izgleda, kao da ni nisu prirasle na dolnjoj strani grančice.


Izpod cutimiziranog epidermalnog sloja dolazi kod njekojih kolut subepidermalnih
sclereoch. stanica, dočim kod njekojih ni nema sclerenchym- stanica
Iza sclerenchjma (ili u slučaju ako sclerenchyma nema iza epiđerme) dolazi
kolut palisadnih stanica, koji je uviek na gornjoj strani lista. Na dolnjoj strani
dolazi izpod epiđerme spužvasti parenchjm samo ne u ovom slučaju, ako palisađni
parenchjm tvori podpun kolut. Pal. parenchjm nedolazi nikada samo na
dolnjoj strani lista. Više puta dolazi on takodjer u dva sloja, nu samo izpod
gornje površine lista.


Provodni snopići dolaze u sredim lista i to po jedan, koji je uslied
utisnutih plasmatičnih stanica na dvoje razdieljen ili po dva, kuji su međjusobno
uslied odebljalib stanica na više slojeva pođieljeni. Okolo snopića dolazi često
u njekohko ođrvenjenih (sclerenehjmatičnjh) stanica samo kod Ab. Brachyphyllao,
a dolazi jih 15~20, Kod Ab. Firma ima sclerenchymatičnih stanica i n spužvastom
parenchjmu. Sekratni kanali dolaze kod svih po meni motrenih suvrsti,
ima ih obično pO dva, a kod ab. Fraseri četiri. Njihov položaj nije stalan:
sad se nalaze točno u listnih kutevih, sad malo odmaknuti od istih prama sredini
dolnje strane lista; jedan put se naslanjaju na epidermu, a drugi put na
subepiđermalne sclerench. stanice, a kod njekih su prilično duboko utisnute
u tkanine.


Ostali prostor izpunjava spužvasti parenchym, u kom se nalazi endođerm
sa provodnim snopićem. —


Abies concolor, Linđl (lik 3). Debljina lista joj je posvuda jednaka,
a bridovi lista sasvim zaokruženi. Puci su zastupane na obadve strane lista: na
gornjoj ima ih 4—5 redova sa svake strane središnjeg rebra, a isto toliko i
na dolnjoj strani. Izpod epidermalnoga sloja dolazi samo malo sclerenchjmatickib
stanica, koje tvore jako izprekidan kolut. Sekretna kanala su 2, a nalaze se




ŠUMARSKI LIST 1/1893 str. 7     <-- 7 -->        PDF

^ 7 ™


tik izpod epidermatoog sloja n blizini listoih kuteva. Pališ. parenchjm.Je samo na
gorajoj strani lista izpod kožnog sloja, zauzima i kuteve lista, te siže sve do
sekretnih kanala. Ostali dio lista zauzima spužvasti parenchjm. U eBdodermu
dolazi na dvoje razdieljen snopić.


Abies eoncolor yar. lassiocarpa. Engelm. Anatomna structura
kao kod Ab. coneolor. Razlikuje se od iste tim, što su joj provodni snopići
(lik 4.) uslied odebljalih stanica još na njekoliko dielova razdieljeni i što na
dolJBJoj strani dolazi 6—9 redova puca sa svake strane središnjega rebra.


Ab. pinsap o Boiss. Puci su zastupane na obe strane lista i to 4—5* redova
na gornjoj strani lista, a na đoljnoj imade jih po 6—8*^ redova sa svake
strane rebra, Izpod odebljanog epidermalnog sloja dolaze sclerenchjmatičke stanice
i to najviše u listnih kutevih i u sredini dolnje strane lista. Na gornjoj
strani dolazi samo ´´po njekoliko uprsnutih sclerenchymati&kih stanica. Fibrovazalnih
snopića su dva, koji se raeđjusubno diele uzdužnim odebljanjem. Dva


su i sekretna kanala, koji se nalaze tik izpod epiderme, a znatne su velifeine,
Palisadoi parencbjm dolazi samo na gornjoj strani lista^ do6im je ostali dio
lista izpunjen spužvastim pareechymom.


Ab. Pnisapo var. glavea Hort. Na gornjoj strani lista ima 7—10
redova, a na dolnjoj strani 7—9 redova pu6a sa svake strane rebra. Izpod odebljalog
epidermalnog sloja dolazi subepidermalm sclerenchjm i to u sredini
gornje i dolnje površine lista, a najviše u listanih kutevah, gdje se sloj zna
kad kada i podvosručiti (lik 5.) U endodermu dolazi provodni snopić, koji je
na dvoje razdieljen« Izvsn endoderma dolaze sekretni kanali, koji se nalaze tik
izpod epiderme. Palisadni parenchym nalazi se samo na gornjoj strani lista izpod
kožnog sloja, a ostali prostor izpunjava spužvasti parenchym.


Ab. magnifica Murr. Na gornjoj strani lista ima po 5, a na dolnjoj
po 6 redova puci sa svake strane rebra. Izpod epidermalnog sloja dolazi kolut
sclerenchym. stanica, koji se prekida u sloju puča. Provodni snopić je jedan,
ali na dvoje razdieljen; sekretna kanala su 2, ter dolaze u blizini kutova izpod
subepidermalnog sclerencbyma. Palisadni parenchym čini kolut okolo cieloga
lista i izpod kožnog sloja. Ostali prostor izpunjen je spužvastim parenchymom


Ab. nobili s LindL Na gornjoj strani lista sa svake strane središnjega
rebra dolazi 2—5 redova puca, dočim na dolnjoj jih imade po 4 - 7 redova sa
svake strake rebra. Izpod cutioizirane epiderme dolazi 5Clerenchym i to najviše
u kutevih lišća. Sclerenchym dolazi i nad sekretnimi kanali, a ima ga porazbacana
svuda izpod epiderme. Na gornjoj strani lista izpod epiderme dolazi
palisadni parenGhym. Provodni snopić je u sredini endoderma u temeljnom
parenchymu i to na dvoje razdieljen. Sekretna kanala su dva, koji se nalaze
malo utisnuti u tkanine^ a čitav drugi listni prostor je izpunjen spužvastim
parencl»ymora.


´ Bortraiid 6 redova.
"^^ Strubing 3 — 4




ŠUMARSKI LIST 1/1893 str. 8     <-- 8 -->        PDF

Ab. sjbirica ,Leđ, (lik 6). Kod njekojih listova našao sam po 4-6
redi puča na gornjoj strani, ali kod većine jih nisam našao. Iz toga sliedi, da
ab- sjbiriea po svoj prilici čini prelaz medju coniferami, koje imadu puci na
gornjoj strani i onih, koje jih nemaju. Na dolnjoj strani, ima 2 — 5 redova*
puča na svakoj strani rebra. Sclerenchjm. stanice neirna. Provodni snopić razdieljen
je u dvoje uslied stanica, koje sa plasmom bogate. Sekret. kanala su 2,
koji su malo utisnuti u tkanine i malo odaljeni od listnih kuteva, Palisadni
parencbjm dolazi odmah izpod epiderme na gornjoj strani lista i to u 2 sloja,
te se proteže sve do izpod listnih kuteva. Ostali prostor izpunjava spužvasti
parenchjm.


Abiejs pectinata (lik 7), Kod mlađih listova dolazi na gorujoj strani
lista 4—6 ** redova puča i to u blizini vrhunca, ali kod odraslih listova jih
neima. Na dolnjoj strani sa svake strane srednjeg rebra 5-8*"^* redova puča.
Izpod epidermalnog sloja dolazi kolut sclerenchjm. stanica, koji je prekinut u
polju puča. Po koja sclerenchjm. stanica dolazi i u temeljnom parenchjmu.
Provodni snopić je na dvoje razdieljen, a nalazi se u sredini lista; sekretna
kanala su 2 neznatne veličine, a uenalaze se točno u kutevih lista, nego malo
odmaknuti prama dolnjoj strani lista. Pališ, parenchjm samo na gornjoj strani
Usta, a izpod toga dolazi spužvasti parenehjm, kojim je cio ostali prostor
izpunjen.


Ab. cephalonica, Lonr. Gornja strana nema puča^ đoinja jih ima po
7 redova sa svake strane rebra. Izpod epiderme dolazi skoro pođpun kolut selerenchjmatičkih
stanica, koji se na njekih mjestih osobito u uglovih lista podvostručava.
Nekoliko ovakovili stanica dolazi i u blizini snopića (lik 8). Fibrovazalni
snopić nalazi se n sredini lista, a obuhvaćen je endodermom. Sekretna
kanala su 2, neznatne su veličine; a pomaknuti su prema dolnjoj strani lista.
Palisadni parenchjm dolazi na gornjoj strani lista, a ostali prostor izpunjen je
spužvastim parenchjmom.


Abies grandis. Na dolnjoj strani sa obe strane rebra dolazi 12—14
redova puča. Izpod cotiniziranog epidermalnog sloja nedolazi cio kolut, već
samo njekoliko sclerencbjmatičkih stanica. Palisadni parenchjm samo na gornjoj
strani lista u 2 sloja. Provodna snopića sn 2, a okruženi su endodermom;
dva su i sekretna kanala, koji su neznatne veličine, a namještena su tik izpod
epiderme. Sav ostali prostor izpunjen je spužvastim parenchyraom.


Ab. Nordmanniana Spech. Imade veliki broj su vrsti. Na gornjoj strani
lista nelma puča, dočim jih na dolnjoj strani ima 7 redova sa svake strane
središnjega rebra. Izpod cuticularisiranog epidennalnog doja dolazi skoro podpun
kolut scierencbjmat, stanica. Nekoliko takovih stanica dolazi i u blizini pro


* Bertrand 5, Stnibing 8.
^^´ Strubing 10 puža,
*´i=´^ 4—5 i´edova po Strabingu,


ŠUMARSKI LIST 1/1893 str. 9     <-- 9 -->        PDF

— 9 —


vodnog snopića, Izpod Hclerenchjmat. sloja na gorajoj strani lista dolazi jedan
sloj palisadnih stanica. Provodni snopić je jedan, ali je na dvoje razdieljen.
Sekretna kanala su 2 Ba đoljnjoj strani lista u blizini listnoga kuta.


Abies Fraseri Linđ. Bez puca na gornjoj strani lista, na dolnjoj strani
ima jih 6—8 redova, kpod cuticulasiranog epiderma nedolaze sclerencbymatičiie
stanice, dakle ovdje odmah iza epiderme. dolazi palisadni pareiicli)^^ na [gornjoj
strani lista, a razvijen je u 2 sloja. Provodni snopić je n sredini lista, a razdieljen
je na dvoje. Sekretni kanali su znatno veći od onih kod ab. cephalomca
Lonđ., a odmaknuti su od listanih kateva prama dolnjoj strani lista. Na dolnjoj
strani lista tik izpod epiderme dolazi spužvasti parenchjo}, koji izpunjava
cio ostali prostor.


Abies Webbiana LindL Bez puca na gornjoj straiii lista; ua dolnjoj
strani ima jih po 11—13 redova sa svake strane rebra. Izpod epidermalnog
sloja dolazi u listovnih kutevih sclerenchjm, a isto tako u sredini na gornjoj
i dolnjoj strani lista, doćim na drugih mjestih dolazi ovdje ondje po koja stanica
selerenchjma. Provodna snopića su dva; dva su i sekretna kanala, koji su
namještena u blizini listnog kuta tik izpod epiderme. Pališ, parenchjm dolazi
samo na gornjoj strani lista izpod kože, docim je ostali listni prostor izpunjen
spužvastim parenchymom.


Abies Brochyph´ylla Maxn. Pući samo na dolnjoj strani i to po 5
redova sa svake strane rebra. Izpod epidermalnog sloja dolazi na gornjoj
strani lista zatvoren kolut sclerenchymat. stanica, koji je prekinut u polju
puča. Najviše ovakovih stanica dolazi u kutevih, gdje se znade sloj kad kada
i podvostručiti. Mnogo sclerenchymaHckih stanica dolazi takođjer utisnutih u
temeljni parenchym kao i izmedju provodnih snopića. Provodna snopića su 2,
sekretna kanala takođjer 2, ali znadu kad kada biti na jednoj strani po 2.
Pališ. parencbym je na gornjoj strani lista izpod epideiiiialnog i subepidermalnog
sloja. Ostali dio izpunjava spužvasti parenchym.


Abies subalpina Englm. Bez pući na gornjoj strani, dočim đolnja
strana posjeduje- po 5—6 redova sa svake strane rebra. I?43ođ odebljanog kožnog
sloja dolazi amo tamo po koja sclerenchym. stanica i to najviše u kutevih lista.
Provodni snopići dva u unutra endoderma. Sekretna kanala su dva, a nalaze
se izpod kožnog sloja na dolnjoj strani lista odmaknuti od kuteva. Palisadni
parenchyffi je samo na gornjoj strani lista izpod kože, a ćitav ostali prostor zaprema
spužvasti parenchym.


Abies Mariesi Masters (Uk 9). Piići su zastupane sumo na dolnjoj
strani lista po 4—5 redova sa svake strane rebra, Izpod epidermalnog sloja
dolazi kolut subepidermalnog sclerencbyma, koji se prekida samo kod polja
pu6a. U enđodermu dolazi jedan provodni snopić. Izvan endoderma dolazi na
gornjoj strani izpod kože palisadni parenchym, a ostali prostor izpunjava spužvasti
parencbym, u kojem dolaze 4 sekretna kanala neznatne velićine na dolnjoj
strani lista u blizini kuteva i to dva a dva, jedan do drugoga na jednoj strani lista.




ŠUMARSKI LIST 1/1893 str. 10     <-- 10 -->        PDF

™ 10 —


Abies čili cica Carr. Na gornjoj strani lista nema puča, do6im jih


sa dolnjoj ima po 7 redova sa strane rebra. Izpod cutiniziranog epidermalnog


sloja dolazi i^prekiniit kolut sclerencliym. stanica. Provodna snopića su dva, a


toliko isto´ima i sekretoih kanala, koji dolaze tik izpod epidermalnog sloja.


Palisađni parenchjm jest samo na gornjoj strani, docira spužvasti parencbym


izpunjava čitavi ostali prostor izvan endoderma.


Abies V e i t c h 11 L i n đ L Na gornjoj strani lista nema puča,_ na dolnjoj
jib iraa po 6—9 redova sa svake strane rebra. Sclereuchyma nema, Palisadni
parenclijm je na gornjoj strani lista tik izpod epiderma u dva sloja, Sekretna
kanala m dva i to malo utisnuti u tkaninske slojeve u blizini listanih kuteva.
Unutra eiidođerraa nalazi se provodni snopić, koji je na dvoje razdieljen uslied
utisnutih protoplazmatičkih stanica.


Abies Firma. Sieb. & Zuec. (lik 1!). Na dolnjoj strani ima 6—7
redova puča sa svake strane rebra. Izpod cutiniziranog epidermalnog sloja dolazi
skoro podpun kolut scierencbjmatičkih stanica. Tik stanica ima kod starih listova
iiprsnutih u spužvasti parenchjm, a dolazi i po koja u temeljnom parenchjmu.
Provodni snopić jedan, ali na dvoje pregrađjen, Sekretnih kanala ima dva i to
tik izpod epiderme u blizini lisfcnog kuta. Palisadni parenchjm samo na gornjoj
strani lista izpod listane kore, a sav drugi prostor izpunjen je spužvastim
parenchymom.


Abies balsamea Mili. (lik 10). Na gornjoj strani lista neima puča,
đočim dolaze na đolojoj strani na oba dvie strane rebra po 5—8 redova, Izpod
kutiniziranog epidermalnog sloja dolaze samo nekoliko amo tamo uprsnutih
sclerenchym. stanica. Dva provodna snopića, isto toliko i sekretnih kanala, koji
se nalaze tik izpod epiderme u blizini listanih kuteva. Palisadne stanice dolaze
samo na gornjoj strani lista, a čitavi drugi listani prostor izpunjen je sa spužvastim
pareiichymom.


Abies amabilis Forb, Gornja strana lista neima pača^ doćim jih
na dolnjoj strani lista ima 8—10 redova. Sclerencbymatićkih stanica neima.
Pi´ovođni snopić samo jeđai), sekretna kanala su dva i to neznatne veličine;
oni dolaze posve blizu do listanih kuteva. Palisadni parenchym samo na gornjoj
strani lista, ostalo zaprema spužvasti parenchym.


Pseudotsuga do u glasi var. glauca Hort. Gornja strana bez
puča, dolnja jih ima 6-8 redova. Izpod odebljalog epiderma dolazi porazbačeni
subepiđermaloi sclerenehym, kojega najviše ima u listanih kutevah. Na gornjoj
strani lista dva sloja palisađnog parenchyma Sekretna kanala su dva, a nalaze
se na dolnjoj strani lista u blizini kuteva. Fibrovazalni snopić jedan, ali uslied
odebljalih redova stanica izgleda kao podieljen na njekoliko dielova,


L BazđJdBa na teMelp položaja puca.


A- Puci dolaze samo na dolnjoj strani lista.


Abies pectinata Dc.; Ab. CephaloDica Loar.; Ab. Fraseri Luid«; Ab. Nordmaniana
Spach.; Ab. Grandis Lindl; Ab. Firma S, & Z.; Ab. Sibirica Ledeb.




ŠUMARSKI LIST 1/1893 str. 11     <-- 11 -->        PDF

Ab. Veitchtl Can\; Ab. cilicica Carr.; Ab. subalpiaa Engl; Ab, Mariesi Masters,;
Ab. Vebbiana Lindl.; Ab. Brachyphylta Maxm.; Ab. Amabilia Forb.


B. Pući dolaze na obe strane lista.
Abies concolor Liudl.; Ab. concolor var. lasiocarpa Eoglm.; Ab. pksape
var. glauca Hort.; Ab. raagnifica Murr,; Ab- Piusapo Boiss.; Ab. Balsamea
Mili; Ab. Bobilis LindL


2. Razdjelba na temelju sderemchjmatickili stanica.
A. Selerenclijroaticke stauice dolaze:
a). U maleBom broju igpod epiderme:
Abies concolor LiadL ; Ab. concolor var. lasiocarpa Engelm.; Ab. Webbiana
Lindl; Ab. subalpiua Engelm.; Ab, cilicica Carr.; Ab. Balsamea Mili.; Ab.


granđis Lindl.
p). Dolaze skoro u podpun kolut izpod epidermalaog sloja:
Abies pectinata Dc.; Ab. cephalonica Lour.; Ab. NorđmaniaBa Spach.;


Ab, nobilis LindL; Ab. Firma S. & Z.; Ab. Pinsapo Bois.; Ab. Mariesi
Masters.; Ab. Bracbyphylla Maxffi.


Y). Stanice dolaze i kod provodnik snopića.


Abies Bracbyphylk Maxm.; Ab. Firma S. & Z.; Ab. Nordmaniaoa Spach.;
Ab. Cephalonica Lour,; Ab. Pectinata D. C.


B. Sclerenchymati6ke stanice ne dolaze:
Abies Fraseri LindL; Ab. sibirica Ledeb.; Ab. VeitcMl LindL; Ab.
amabilis Forb.


3. Razdjela po broju provodnih snopića.
A. Provodni snopići dva:"^
Abies Pectinata D. C.; Ab. Norđmaniana Spach.; Ab. Fraseri LindL; Ab^
Grandis LindL; Ab. nobilis LindL; Ab. balsamea MilL; Ab. sibirica Ledob.:
Ab, Pinsapo Boiss.; Ab. Pinsapo var. Glauca Hort; Ab. A^eitchll LindL; Ab.
cilicica Carr.; Ab. Magoifica Murr.; Ab. subalpina Engelm.; Ab. Brachypbyl!a
Maxm.; Ab. Vebbiana LindL; Ab. concolor Lind., Ab. concolor var. lasiocarpa
Englm.


B. Provodni snopić jedan:
Abies amabilis Forb=; Ab. Mariesi Masters.; Ab. Firma S. & Z.; Ab.
Cephalonica Lour.
L Ra^djelba po položaju sekiretidh kanala naprarn površini lista´´*.


A. Sekretnikanalitikizpod epiderme:
Abies Grandis LindL; Ab. Firma S. & Z.; Ab. balsamea MilL; Abies
Pinsapo Boiss.; Ab. cilicica Carr.; Ab. Pinsapo glauca Hort.; Ab. Vebbiana
LindL; Ab. Concolor LindL; Ab. Concolor var. lasiocarpa Engelm.


* Ovdje ubrajamo i one provodne saopiće, koji ´ugledaju ka-> di je ´samo jedan,
alli je raadieljesi u dvoje.
** Sui ksaali nedolaze tofno ii i^glu, ye6 malo odmaknuti na dolujoj stram.




ŠUMARSKI LIST 1/1893 str. 12     <-- 12 -->        PDF

— 12 —


B. Sekretai kanali naslanjaju se na sclerenclij matički si oj :
Abies Mariesi Masten; Ab. Magolfica Murr.; Ab. Pectinata D. C.
C. S e k r e t n i kanali utisnuti su u malo dublji sloj:
Abies Oephalonica Laur.: Ab. Frajeri LindL; Ab. Nobii´s Linđl. Ab. sibirica
Ledeb.; Ab. Veitchti Lind.; Ab. Subalpina Engelm.: Ab. amabilis Forb.


Vrst Picea.


Ova vrst Conifera ima prizmatiSne, tupo četverouglaste igle, koje uslied
toga na popriecnom prerezu rhomboidalni oblik pokazuju. Od toga glavnog
oblika odaljuje se ponje.^to oblik suvrsti P, j e s o i e a s i s lp. a j a n e n s i s
var. glauca. Pači su poredane u redove na obje strane rebra na površini
lista i to kod većine na sve četiri plohe, a kod njekojih samo na gornje đvie
ploiie lista. Kolut jsclerenehjinatičkih stanica našao sam kod svih vrsti Picea,
a većina jih ima sclerencbjma takodjer i u blizini provodnog snopića. Izpod
sclerenc´hvma dolazi sloj palisadnog parencfajina, koji se prostire poput kolobara
okolo cleloga lista, te obavija unutar toga kolobara nalazeći se spužvasti i temeljni
parenchjm. Sekretoi kanali, koji su obično maleni, leže u pab´sadnom
parenchjfflu; kod onih vrsti pako, kod kojih sn ti sekretni kanali prilično
veliki n. p. kod P. sitchensi s utisnut je jedan dio sekretnog kanala u
spužvasti parenchjm. Ima slučajeva, gdje neiraa nijednog sekretnog kanala, a
ima opet i takovih vrsti, koje posjeduju jedan i takovih, koji posjeduju po 2
sekretna kanala. Položaj jim je većinom konstantan, ta dolaze obično u tup-
Ijih uglovih lista, i´ieđko kada u oštrih. Jedino kod P. j e s o i e n i s odmaknuti
su sekretni kanali od kuta prama doinjoj strani lista-


Pice a excels a Lk. Listovi skoro rhomboidalni. Na svakoj četvrtini
lista leže po 3 redova puča Izpod odebljale epiderrae dolazi pođpun kolut subepidermalnog
sclerencbynia, koji se prekida u polju puča, a podvostručava u
oštrih listanih kufcevah. Takove stanice znadu doći i u temeljnom parenchjmUj
gdje se onda iiaslanjaju na phloem, Palisadni parenchvra samo na gornjoj strani
lista. Sekretni kanali, koji dolaze u tupljih listanih kutevih jesu dva, a naslanjaju
se na sclerenchjmat. slojke. Provodni snopić jedan na dvoje razdieljen.
Ostali prostor izmedju endoderma i kožnog sloja zaprema spužvasti parencbjm.


Pice a Morind a Link. (lik 12), List četvorouglast. Na svakoj četvrtini
listane plohe dolaze po 3 reda puča. Sclerenchjmni kolut je prekinut u
polju puca. U temeljnom parenchymu dolazi znatan broj 6 — 12 sclerenchjm.
stanica. Palisadnog pareochjma ima pođpun kolut. Sekretna kanala su dva, te
i dolaze u tupljih listanih kutevih. Provodni snopić jedan. Ostali dio izpunjava
spužvasti parenchjffi,


Pice a Engelman n Carr. (lik 13), Na popriecnom prorezu izgleda
list četvorouglast. Na svakoj četvrtini listane plohe imamo po 3 reda puča.
Kolut sclerenchjmatičkih stanica dolazi izpod ođebljalog epidermalnog sloja, te
se prekida u polju puča. Takove stanice dolaze i u temeljnom parenchjmu,




ŠUMARSKI LIST 1/1893 str. 13     <-- 13 -->        PDF

" 13 —


uaslanjajuć se sad na phloem, sad na xy]em Sekretnib kanala nema kod njekojih
listova, dočim kod drugih dolazi samo po jedan sekretni kanal. Palisadni parendijiB
dolazi na obe strane lista izpod kožnog sloja. Ostah prostor lista isspunjen
je spužvastim parenchjmom.


Pice a Engelmann i var. glauca. Hort. (lik 14). List cetverouglast
Na sve četiri sirane M a do 3—3 reda puca. Izpod epidermalnog sloja dolazi
podpun kolut selerencbym, stanica, koji se´prekida samo u polju puSa. Sekretnib
kanala ili nema ili ima jedan, koji je onda jako velik i leži tik izpod sclerenchym.
sloja, ili dolaze po dva, ali onda su neznatne veli&ine. Svuda izpod kožnog
sloja dolazi sloj.palisadnog parenchjma, koji obavija spužvasti parenchjm. U
sredini spužvastog parenchjma dolazi endoderm, u kojem se nalazi jedan provodni
snopić, a polag njega dolazi tokodjer po koja sclereucbjmna stanica.


Pice a pungen s Eogelm. List u popriečnom proreza rhombičan. Na
gornjih dvijuh ploha rhomba dolaze po 4—5 reda pu6a, đočitn ih đvie đolnje
plohe posjeduju po 2 —4 reda. Podpun kolut scierenchjm. stanica je izpod epiđerme.
Sekretni kanali su tik izpod epiderme i to ili dva, ili jedan ili jih neima
Provodni snopić je jedan, ali se pokazuju tragovi dielenja u dvoje. U blizini
snopića dolazi po koja sclerenchym. stanica. Cielu površinu spužvastog parenchyma
obavija sloj palisadnog parenchyma,


Pice a Jesoensi s Carr. List neznatne veličine i po vanjskom obliku
nalići listu od vrsti Abies. Pući dolaze na dolnjoj strani lista. I ovdje je sclerenchymatički
kolut prekinut samo u polju puča.^ Sekretni kanali dva tik izpod
kožnog sloja. Provodni snopić jedan. Palisadnog parenchvma ima jedan sloj,
koji se proteže po cieloj površini spužvastog parenchyraa.


Pice a uigr a L i n k. Na popriečnom prorezu ima list oblik rhomba.
Na gornjoj polovici rhomba dolaze po 1—3 reda puča, a na dolnjoj polov-ici
1—2 reda puča. Izpod epiderme dolazi podpun kolut odrvoiijenib stanica, koji
se prekida u polju puča. Sekretnib kanala ima po dva, po jednu, a kad kada
jih ni neima. Palisadni parencbym je po cieloj površini spu^.va.^o^^a parenchyma,
u kojem se nalasi endoderm sa jednim provodnim snopićem. U blizini snopića
dolazi uviek po koja odrvenjena stanica (sclerenchym).


Picea alba Link. List u prorezu kao kod P. nigra, na kojem se
nalaze na svakoj četvrtim plohe po 2 — 4 reda puča,^ iznimno i to goro dolazi
kad kada i peti prekinuti red, U svemu se list slaže sa onim oil P. uigra.


Picea acicttlaris Maxim. List je cetverouglast. Na svakoj plohi
toga četverokutnoga lista dolaze po 2—3 reda puča, sve drugo je kao kod P.
nigra stom razlikom, da odrvenjene stanice okolo provodnog snopića ne dolaze«


Picea rubra Lk. List nalići ooom od P. exeelsa. Na svakoj stranici
rhomboida dolaze po 2-3 reda puča Epidermalne stanice su odebljale, a izpod
njih dolazi kolut scierematickih stanica, koji se prekida u polju puča, Sekretn^li
kanala ima 2, 1 ili pače nijedan, a ako dolaze, onda se nalaze u tupih uglovih


Strubing 2—3.




ŠUMARSKI LIST 1/1893 str. 14     <-- 14 -->        PDF

_ u ™


rhomboiđa. Ima i podpun kolut palisaclnog parenchjraa. U enđodermu dolazi


provodni snopić, oko kojega se uviek nalazi po koja odrveiijena stanica. Ostali


prostor izpunjava spužvasti pareachym. ,


Pice a orieiitali s var« pjgmea Th, OhleDđorf. U popriecnoro prorezu


naliSi list prijašnjemu. Na gornjoj strani lista po 2 reda puca na svakoj stranici,


a na dolnjili đvih straoicah po 1—2 reda. Izpod epidermalnog sloja dolazi u


polja puča prekinut kolut sclerenchjm. stanica. Sekrettia kanala dolaze dva u


tupih kutevih lista izpod kožnog sloja. Po cieloj površini spužvastog paren


clirma dolari sloj palisadnog parenchjma. Provodni snopić jedan, oko kojega


dolazi po koja sclerenciijmatička stanica.


Pice a polit a Carr. Listovi imaju na prorezu rhomboidalan oblik. Po
4—6 redova puča na svakoj strani lista. Pod epidermalnim slojem dolazi u
polju puca prekinut kolat sclerenclijmatickih stanica, Sekretna kanala su dva,
a naslanjaju se na epiderm. Provodni snopić je jedan, okolo kojega dolazi i po
koja odrvenjena stanica, Izpod kožnog sloja po cieloj površini spužvastoga parenchjma
dolazi sloj palisađnih stanica.


Pice a ajanensi s Fisch. Na popriečnom prorezu list razfceguuto
rhomboidalan. Bez puča na dolnjoj strani, dočim jih gornja strana posjeduje po
5 redova sa svake strane rebra. Izpod odebljale epiderme dolazi prekinut kolut
sclerenclijm. stanica. Sekretoa kanala dva, koji su naslonjeni na epiderm i
znatno odmaknuti od kuteva na dolnjoj strani lista. Provodni snopić jedan, okolo
kojega se uviek nalazi po koja sclerenchjmatička stanica, Palisadnog parenchyma
jedan sloj, koji se prostire po cieloj površini spužvastoga parenchjma.


Pice a Schrenkian a F. et.-Mey. (lik 15). List četverouglast,nepravilno
rhombičan i na gornje đvie četvrt površine lista dolazi po 1 red i riedko
kada izprekiđani drugi red puča, doČim na dolnje đvie dolaze 1—2 reda. Izpod
odebljale epiderme dolaze vrlo malo sclerenchjmatičkih stanica u blizini kuteva
na dolnjoj strani lista. Palisadni parenchym dolazi samo na gornjoj strani lista,
a ostali listovni prostor izpunjen je spužvastim parenchjmom, u kojemu se
nalazi sudoderm sa provodnim snopićem. Sekretnih kanala ima samo jedan, koji
leži u´ oštrom listnom kutu.


Pice a ajavensi s var. Microsperma. Mast. List naliči onom od vrsti
Abias. Na gornjoj strani lista ili puci manjkaju ili kod nekih dolazi po 1 red ;
dolnja strana pako posjeduje jih u svemu 6 redova. Izpod odebljale epiderme
dolaze sclerenchymatićke stanice, ali u neznatnom broju. Provodni snopić 1,
sekretna kanala 2 i to točno u listnih uglovih. Po cieloj površini spužvastog
parenchjma dolazi palisadni parenchjm.


Picea s i t c h 0 n s i s I. Fr, et. Mey. Oblik lista u popriečnom prerezu
rhomboidalan. Puci dolaze samo na gornjoj strani lista i to po 5—8 redova
sa svake strane rebra. Izpod epiderme dolazi podpun kolut sclerenchjmatičkih
stanica, koji se dapače u tupljih uglovih lista podvostručava, a u polju puča
se prekida. Takovih stanica je naći uviek okolo provodnog snopića, koji je




ŠUMARSKI LIST 1/1893 str. 15     <-- 15 -->        PDF

ovdje jedan. Karakteristitno je to ovd)e, da ili Beiroa sekretaili kanala ili dolaze
po dva, a oBda su jako veliki i znatno su odmaknuti od listatiog , kuta
prama dokjoj strani i nadaujaju se na sclereBchyffi. BIOJ. TO sve vriedi i onda,
kada je samo jedan kanal Palisadni pareacbjm je po cieloj površini spužvastog
parenchjma.


Pice a orieEtali s Lk. U popriežBom prorezu list ima rliombi6aB
oblik. Na svakoj stranici rbomba dolaze po 2—3 reda puca. I ovdje je selerenchjmatički
kolut prekinut u polju puča. Sekretna kanala dva, tik izpod
kožnog sloja u tapih uglovih. Palisadni parenchjm po cieloj površini spužvastog
parenchjma, u kojoj se nalazi endoderm sa provodnim snopićem, oko kojega
uviek dolaze po koja odrvenjena stanica.


1. Razdjdba iia temelju položaja puža.
A. Puci dolaze na
sve četiri strane lista:
Picea excelza Lk.; Picea Morinda Lk.; Picea EogeluiaDui Carr.; Picea
Engelmanni var. glanca Hort.; Picea Schrenkiana F. & Mey.; Picea pungers
Englm.; Picea Jescensis Oarr.; Picea orientalis Lk.; Picea nigra Lk.; Picea
alba Lk.; Picea deicularis Max, Picea orientalis var. pjgmea. Th, Oblend.;
Picea polita Carr.


B. Puci dolaze samo na gornje dvie strane lista:
Picea ajanensis Fisch,; Picea ajanensis var. mjerosperma Most. ; Picea
sitchensis. T. & M.


2.
Razdiefta na temelju sclereBchjm. staiiicEj koje dolaze u MizM
provodnih snopića.
A. Picea excelsa Lk.; Picea Moriuda Lk.; Picea Englmanni Carr.; Picea
Engelmanni glanca Hort; Picea pungens Engelman«; Picea orientalis Lk.;
Picea sitcbensis F. & M.; Picea alba Lk.; Picea nigra Lk,; Picea rubra Kk.;
Picea orientalis pjgmea T. Oblend.; Picea polita Carr.; Picea ajanensis Fisch.
B. Bez sclerenchjm. stanica kod provodnog snopića^
Picea acicularis Mazm.; PiCea Jesoensis Carr.; Picea Schrenkiana F. & M.
Picea ajanensis var. mierosperma Most.


C. Razdjelba po toojii provodiiili snopića.
Provodni snopić jedan: Picea ajanensis Fisch.; Picea ajanensis var.
mierosperma. Most,; Picea polita Carr.; Picea orientalis Lk.; Picea Jesc(
Carr.; Picea Engelmanni var. glanca Plort.; Picea Morinda Lk.


Vrst Tsuga.


List Tsuge naliči listu Abiesa. Puci dolaze samo na dolnjoj strani lista u
više redova ponamješteni. Iznimku pravi samo Tsuga Pattoria Engelm, koja
ima puzi i na gornjoj strani. Subepidermalni sclerenchym ovdje ili manjka ili




ŠUMARSKI LIST 1/1893 str. 16     <-- 16 -->        PDF

— 16 —


ako dolaze ovakove stanice, njihov broj je neznatan, a poiožaj jim je neodredjen.
ProvodBi snopić uviek jedan u sredini dolnje plohe lista. Pseudotsuga pravi
prelaz vrsti Abies. Palisadni parenchjm prostire se izpod epiđerme gornje
strane lista, te kad kada prelazi preko listanih kuteva i zapremi jedan maleni
dio dolnje strane lista (Tsuga canadensis Carr.; Tsuga caroliniaua Engelm.).
Njeke imaju pikme dvorom, đočim kod drogih fale.


Ts. Metensiniana (lik i i lik la). Na gornjoj strani epiderme
nema puča, docim jih na dolnjoj sa svake strane rebra dolazi po 6 redova.
Pikme nema. Sclerencbjmatičke stanica dolaze izpod epiderraa u kutevih lista,
a isto tako dolaze u kutevih kraj sekretnog kanala i na gornjoj strani u sredini
lista.


T s. S i b 01 d i. Listovi su joj prama listovom Ts. Caroliniana znatno veći-
List je na obe strane pokrit odebljalona epidermom, kojoj su ^tanice iz vana
pokrite odebljalom cnticnlom. Puci na gornjoj strani lir´^ nema; a na dolnjoj
jih ima. Epidermalne stanice posjeduju pikme i to ugu^ćih redovih ponamještenib,
nego kod T^. Caroliniana. Izpod epid. stanice .dolaze na gornojoj strani
lista palisadne stanice, koje su prama fibrovazilnim snooićem okrenuti, A najvažnije
kod ovih listova je to, da u kutevih lista izpod epiderme dolaze sclerenchjmaticke
stanice. Njihov broj varira od 2—7. Dogadja se kad kada, da
ovakove sclerenchjmatičke stanice dolaze i na gornjoj strani lista izpod epiderme,
ali to je riedko, i ako dodju, to njihov broi no nadmašuje broja 2—3.
Kanat za provađjanje smole ovdje je jako velik , te se nalazi izpod manjih redova
odebljalih epiderm. stanica. Stanice izmedju kanala i fibrovazalnih snopića
posjeduju debele stiene. Na dolnjoj strani lista nalaze se 7—9 uzdužnih redova
puca.


Ts. Pattooiana . Dolnje epiderme imadu 4—5 redova puča. Stanice
epidermalne posjeduju pikme. Stiene stanice epiderma su odebljale. Gornja površina
epiderma posjeduje 5—7 rodova puča s jedne strane rebra. Na kutevih
lista izpod odieljenih stanica epiderme dolazi sloj od 10—25 stanica sclerenchjma,
ali jim stiene nisu tako odebljale, kao kod Ts. Siboldi i Caroliniana.
Jedino jošte važnije je to svoj>tvo kod pattoniane, da na dolojoj strani lista
izpod epiderme dolaze pojedine sclerenchjmatičke stanice, dočim iznad smolenog
kanala dolazi cieli neprekinut red. Pikme nema.


Ts. Hoockeriana . Dolnja površina lista s jedne strane fibrovzaalnih
so(»pića posjeduje 4—5 redova puca. Gornja strana lista jih posjeduje (razumjeva
se s jedne strane fibrov. snopića) 4—5 redova. Na popriečnom prerezu
iist^ pokazuje u kutevih izpod epiderme sclerenchyraatičke stanice; njihov broj
varira izmedju 10-20. Oaim onih mjesta dolaze takove stanice s obijuh jstrana
smolenoga kanala i to po broju 2 -6 . Na gornjoj, pa i na dolnjoj strani lista
dolazi palisadni parenchjm, koji je na gornjoj strani lista u 2 reda, dočim na
dolnjem u I redu. Izmedju smolenog kanala i iibrovazaluog snopića´ne dolaze
pahsadne stanice, kao što smo jih vidili kod Ts. Patloniaoa. Broj razsutih
stanica izpod epiderme na dolnjoj strani lista je znatniji, nego li kod Ts, Pattoiii..
na. Neluja pikme.




ŠUMARSKI LIST 1/1893 str. 17     <-- 17 -->        PDF

-^ 17 —


Ts. Car oli niana. Listovi sa veoma debelom epiđermom, cuticula je
takodjer debela. Izpod epiderme sa dolnje strane lista dolazi temeljni parenchym,
a na gornjojstrad lista izpod epiderme dolaze palisadue stanice. Dolnja
strana lista ima puci, ali su redje nego li kod Ts. Sieboldi. Kanal za vodjenje
smole je jedan, a nalazi se na đolnjoj strani lista tik izpod epiderme. Izpod
ovog kanala dolaze fibrovazalni snopići. Na gornjoj strani lista nema puci, a
na dolnjoj strani dolaze jih 3—4 reda.


Ts. Canadensis. Gornja epiđerma neima peči. Stiene epiderm. stanica
su odebljale kao i kod Ts. Carollniana. Nema pikme- Na dolnjoj strani posjeduje
epiderme sa svake straiie rebra 5—6 redova puci. Na popriečnom prerezu pokazuje
se epiđerma; u kutevih lista ne dolaze izpod epiderme sclerenchjm.
stanice. Palisadne stanice se nalaze samo na gornjoj strani lista. Temeljni parenchjm
ima veće stanice, nego li palisađni. Fibrovazalni snopić dolazi tik izpod
smolenog kanala, koji je ovdje postignuo znatne dimenzije, taj potonji se naslanja
na tanji sloj epidermalnih stanica, a s obijah strana toga kanala dolaze po
2—3 sclerenchjffi. stanice Epidermalne stanice su prama vani jako odebljale.


Ts. Villiamsoni. 4—5 redova puci (etomata) na gornjoj strani lista,
na dolnjoj strani lista imade, ih sa svake strane rebra 6—7 redova. Pikme
nema. Epiđerma je cutinizirj^na. Izpod epiderme dolaze u kutovih lista subepidermalne
sclerenchymaticke stanice na broju 10-18, a i više; takovih stanica
ima po čitavoj dolnjoj površini ILsta bafenili, najviše ih ima s obje strane
smolenog kanala, a amo tam´o dolaze 4 na gornjoj strani lista. Na gornjoj strani
lista izpod epidermalnih stanica dolazi palisađni parenchym. Takvoga nalazimo
i izmedju smolenog kanala i fibrovazalnog snopić, kao što smo vidjeli kod Ts.
Pattoniana, s kojom je slična i po razbačenju svojih subepidermalnih sclerenchjmatičkih
stanica; po Eeisneru je ta sinonim sa Ts. Pettoniana*


A. Pući na dolnjoj strani lista: Ts. Carollniana Engelm.; Ts.
Sieboldi Carr.; Ts-- Canadensis Carr.; Ts. Mertensiniana Carr.
B. Na obadvie strane lista dolaze puci: Ts. Pattoniana Englm.
a). Bez sub´epidermalnih sclerenchym- stanica: Ts. CaroliaaEn.
j3). Sa subepidermalnih scle-renchym. stanica: Ts. Sieboldi
Carr.; Ts.
Canadensis Carr.; Ts. Mortensiuiana.; Ts. Pattoniana Engl .
Lari x Europe a (lik 16). Na gornjoj strani posjeduje pući i to 1—2
reda, a na dolnjoj strani ima jih 3—4 reda i to sa svake strane srednjega
rebra lista. Epidermalne stanice ne posjeduje znatno odebljale stiene, izim na
vanjskoj strani,- gdje su prilično cutinizirane. Izpod tih stanica dolaze sclerenchjmatičke
stanice, koje se nalaze svuda po površini lista razbacane, a najviše
jih ima u kutevih lista i u sredini kod izbečene strane lista. Sekretnih kanala
ovdje ne nalazimo. Fibrovazalni snopić nalazi se skoro uviek u sredini lista.
Cedros Libani (lik 17). Sa 2—4 reda puča na obje strane listato sa svake strane srednjega ruba. Epidermalne stanice znatna odebljale. Izpod
2




ŠUMARSKI LIST 1/1893 str. 18     <-- 18 -->        PDF

— 18 —


tih dola/i bkoro podpuu kolat sclereiichyiiuiC!ćki.li stanica. Sekretni kanali dolaze.
S obje straue lista nalazi se palisadni parenchvtvi, ii^pođ kojega dolazi temeljni
parenchvm, koji zaokružaje samo enđodennu.


U sredini izpod fibrovazalnog snopića dolazi po nekoliko aclerenchjmatičkih
stanica i to najviše četiri.


Poučno putovanje slušatelja
II i IIL všumarskoga tečaja "na kr. gospodarsko i šumarskom učilištu
u Križevcih od 3. đo 15. lipnja 1892. u šumo brodske i petrovaraninske
imovne obcine, spojeno sa posjetom dobara vlastelinstva
grofa Choteka u Čerevioii i tvornica tanina u Županji i Mitrovici.*


Dne 3. lipnja t. g. izpunila se je davna želja učestnika toga putovanja,
da vide najvriednije i najliepše hrastike na.^e domovine; naime šume brodske i
petrovaradinske imovne obcine,


Jurarnjim vlakom spomenutoga dana u pol osam sati krenulo je 30
učenika šumarstva pod vodstvom podpisanoga kroz Zagreb-Sisak ravno u Vinkovce,
kamo prispjesmo oko 2 sata noćju dne 4. lipnja. Dobrovoljno pridružio
se je tom putovanju profesor šumarstva Dragutin Hlava, i time je ovo putovanje
bilo jošte ugodnije i liepše. Na kolodvoru u Vinkovcih pozdravio oas je u ime
imovne obcine brodske g. nadšumar Tropper, a zatim krenusmo umali u naznačene
nam stanove.


U Vinkovci]} razgledasmo dne 4. lipnja liepu zgradu gospodarstvenog ureda
brodske imovne obcine, zatim veliku i krasno uredjenu sbirku kukaca kr. državnoga
nađšumara E. Dobiaša, koj je obdario više učenika sa knjižicom: „Entomoiogiscber
Almanacb von E. Dobiaš". U 1 sat priredi nam obćina sjajni banket,
komu prisustvovahu svi odlični i ugledni činovnici iz Vinkovca; poslie podne bio
je izlet u gradjansku strieijanu, a na večer kazalištna predstava dobrov, družtva
i plesni vijenčić.


Na duhovsku nedielju 5. lipnja započe tek prava ekskursija time, što
krenusmo u jutro kolima iz Vinkovaca m V. Cernu, t. j . u II. šumariju brodske
imovne obcine, a odanle odmaa u šume iste šumarije. Predvodiše nas pako g.
sumarnjk Slavoljub pim. Nemčić, nadšumar BoeMn i šumar Stojanović, koji
nam razlagabu razne šumsko gospodarstvene odnošaje imovinskih šuma.


* Ovo izvjeade dobili srtjo tekar pred nekoliko dana, pa buduć an sliSua hvješda
1 proglih godina otisnuta bila u „Šum. listu", s toga priobenjomo sada ovo
izvješće, kcje nam y. g. nisae, prof. Kiseljak, za porabii ustupio.


Uredništvo,