DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 2/1893 str. 11 <-- 11 --> PDF |
^ 47 ~- Odtud se razabire, da se ova vrst grušta može upotrebiti n razne koristne svrhe, a osim toga i ^a svetionike kod mora i za električne svetioaike u gradovih kod raznih prigoda, te prigodom izložba za zabijače pilota i t. đ. Takav grušt kao svetionik, kad je sklopljen visok je 2*5 m., 0 5 — 1 m. širok i jak, te se može spružiti 8—16 m, u vis. Svi do sad navedeni gruštevi mogu se sprnžiti sa jednom dvostrukom ili ručnom snagom, nu ručnu snagu može zamieniti i snsga kakovog drugog motora. Gruštom, gradjenim po liku 3. može se pomoćju parne snage podignuti i spružiti toranj do najveće visine. U tu svrhu treba da je grašt čvrst gradjen iz drva i po poti^ebi okovan željezom. Takav spruživi toranj, ako je sklopljen, bio bi visok 10 — 20 m., 5—20 m. širok i jak, a spružiti bi se mogao u vis 100—400 metara. Ovakav toranj mogo bi se sagraditi na izložbi u svrhu, da se na njem mogu posjetitelji podići u vis do velike visine, da razvide eielu okolicu. — Trošak gradnje grušta za´ praktičnu porabu razmjeran je i nije velik, a zavisi 0 jakosti gradje i veličine, te i svrhe, u koju ima služiti. Kod većih -gruštova povisuju nabavnu cienu oni strojevi, koji se imaju pri tom upotrebiti; — Do 100 metara visine sprožen grušt nestoji premnogo, dočim za veće vrsine rasta nabavni trošak progresivno. Za grušte, kako su gore opisani, zatražio sam patent u svih zemaljah. V."^ Razvitak drvarskog obrta^ trgovine I industrije. u predmetu ovom da mogu do temeljnih zaključaka doći, morao sam skoro sve povjesti do danas prelistati, a da svrnem pozornost povjestoičara i na potrebu naše šumske povjestig o kojoj još traga neima, dodirnuo sam dapače i pradavninu. Samo tako mogao sam potrebite podatke povezati, da bude i nepovjestničaru moja razprava razumljiva. Učinio sam to nadalje i zato, što pređpostavljam, da je to potrebito u obrana mojih zaključaka, kojima se đosadanje predsude bez temelja u mnogom protive i da nevjernike ođputim na nauku povjesti, te da se tako vremenom razbistre zamršeni i pomućeni pojmovi u povjesti šumarstva, odnosila se ova na vrst drva^ obrta ili ma na koju mu drago šumsku čest. Nastojati ću ipak, da što kraće moje zaključke opišem, a da se u toj zadaći mučno sabrani moji podatci za buduću raduju šum. povjesti neizgube, naći će ih čitatelj u „Šumarskom Ustu" podnađpisom: „Pabirci za povjest hrvatsko-srbskib šumL" 0 vrsti drva. Iz. povjestnih podataka razabire se, da je hrastovina po ^ Vidi opazku uredniČtva na. str, 24. broja I. ,,Šura. lista za god, 1892 |