DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 2/1893 str. 13 <-- 13 --> PDF |
— 49 — đeburga, a odtud sliedi, đa što bliže od iztoka napram zapada i jago-zapadii tražimo razaijerje vrsti drveća po Njemačkoj, t, j . čiio se više pribMžajemo provincijam negdašnjeg carstva rimskog, tim veći postotak lirastoviBe imlazimo tako, da je lirast po "We8tialeiiu i Hanovru 20, a oko Rajne, gdje su Eirnijani gospodovali, već 20-40 postotka zapremio. ŽaliLn, da neiinam statističkih podataka o vrsti drveća u austrijskili šumah, ali je izvjestno, da će isto razmjerje biti, kao što gore vidjesino, jer čim dalje sjeverno ili zapadno od Dunava napram Varšavi ili Kievu idemo, tim rnanje ima hrastika, osim za dobe Alexaiidra Velikog, koji je već po ruskih stepah hrastik saditi započeo. Mnienja pako, da su kliniatologični uzroci krivi, da po Rusiji više hrastika neima, nisu temeljiti, jer ako je hrastika još po brežuljcih Bretagne, južne Švedske tobož domorodno biti moglo, tko će onda uztvr điti, da toj vrsti neođgovara podnebje po eieloj silnoj europejskoj i azijskoj Rusiji čak do Japana ? U ovoj tvrdnji ne smeta mene po koji miniatur historični spomenik, kao što su grobovi germanski po liinebnržkoj hajdi, jer sa to dometi mogli feničanski trgovci čak iz Male Azije, a nebi noe smetalo kod te tvrdoje ostati, da je u našem. Sjrmiumu nadjena ciela hrastova rimska ladja, kao što me ni to ne smeta, da su kod Vukovara nadjene hrastove rimske cievi, iz kojih je Rotschild dapače njeke stolarske predmete napraviti dao, a nežacam se uztvrditi, da 30 upravo Rimljani sve naše kestenike i hrastike umjetno po Panoniji i dalje oko Hrvatske i Srbije zasadili. Mi u našoj domovini nalazimo hrast ili čist ili pomješan. Ako zavirimo u naše sastojopise, onda ćemo viditi, da je oviek čist hrastik na njekadanjoj oranici, kojoj za dobe Rimljana poplava smetala nije. Ako se na takvoj uzvišenoj ravnici ili brežuljku nadje po koji lužnjak, kitnjak, cer ili gradjen pomješan sa bukvom., onda to nijo ništa drugo, nego da su to bili Djekad pašnjaci, na kojih je po koja bukva kao medjašnik ili kao sjemenjak od bivše prašume preostala„ Gdje god po našoj domovini pradobu vrsti drveća iztražujemo, svagdje i!emo na mjestu današnjih hrastika prije Rimljana bukovinu kao domorođnu naći, s toga u Istriji, Dalmaciji, Hrvatskoj, Bosni. Hercegovini, Slavoniji i Srbiji ne imamo hrastovih, a ni kestenovih prašuma. Naši hrastici pomjesani su osim bukve sa topolom, jasenom, brestom, dakle u obće drvećem sa krilatim pjemenom, koje je doplovila voda, a to vidimo vazda u onih predjelih, gdje sa zaista negda poplave vladale, dočim ondje bukve neirna, jer bukvica nije mogla klijati^ makar ju je voda doniela. Za dokaz toga navesti ću ovdje njeke podatke od naših suma^ i to; (vidi sliedeću skrižaijku). |