DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 2/1893 str. 15 <-- 15 --> PDF |
" ; _ 51 — ´ , Ja se posve slažem´ sa. mnienjem Nestorovim glede povjesti´ Slavena u davnini, te primjećujem , da su u pradobi veliki uarođi zasjeli poriečja .Nila, Eufrata, Tigrisa, te da su se tu i mnogobrojni Slaveni, koji nisu iz zraka padali, nego su se prirodno umnažali takodjer u pradobi, a svakako prije 1000 godina pr. Is., bilo to pod imenom Seyla ili Sarmata, ili pod kojim mu dragom imenom uzduž Volge, Dona, Dnjepra, Buga, Dnjestra, Buga i Dunava naselili ovud sve ravnice i ovdje tjerali ratarstvo, možebit i prije od Egipćana i Indijca. Ovo bi mogli zaključiti odtud, što su Slaveni u obće, od kada ih povjest poznaje , poglavito ratari i to izvrstni ratari bili, te ratarski, a ne pastirski ili lovački narodi bez dvojbe krčili su šume ponajviše. Sbog obilja šuma nije u tadanje doba tolikih , poplava bilo kao danas, s toga je posve naravno, da je, uz poriečje rečenih rieka, ratar bez zaprieke počeo krčiti i tamaniti šume. Maleni pako narodi počeli su kasnije na brežuljcih i briegovih krčiti šume, dočim :su pastirstvo tjerali još i svi stariji"-narodi uz ratarstvo, kao što nam to povjest Grka i Rimljana svjedoči. Egipćani u domovini nisu ni orali, nego su sijali na poplavinah Nila, a Grci i Rimljani imali su takve plugove iz drva, da š njima sadaoji gospodari nebi mogli ni 3—5´^ duboko orati, a isto tako,su orali i Seyti i Sarmati, pa i drugi narodi sve do dobe, dok se željezo jeftinije proizvadjalo nije, jer da je tko za ono doba, dok je željezo u vriednosti zlata bilo, zaista željezne plugove kovaoj valjda nitko pametan pomisliti neće. Krčenjem postavša krčivina počam od kaspičkog.ili crnog mora uzduž gore navedenih rieka uz ovakovo oranje, kako opisasmo, a neimajuć naplava, nije rataru dugo koristi davala, a svakako ne dulje od 20 godina, i to s toga što tjeranjem pastiirstva nebijaše ni potrebitog gnoja. Posljedica toga bila je ta, da su narodi počeli krčiti počam od utoka rieka napram vrelištu sve to veće površine, a to s toga, što je ovdje kišom već onako slabo nekadanje šumište oslabiti moralo. Šireć ovako svoje oranice bez osnove i cilja, a nepoznavajuć još tada niti svrhu ugara, na brzo su šume utamanjene, a poslie je nadošlo vrieme, da- bijahu u jedno doba po domovini naših djedova zapuštene ogromne oranice^ koje lažaše još izvan poplava, te ih tekar pastiri počeše uživati, gradeć si šatore ili kolibe i pomaknuvši se na brežuljke ili od gotovih ravnica na podnožja istih, tražili su za kopanje i oranje prikladne položaje po najviših naših briegovah, na kojih u ono doba nije bilo mnogo šum§,. Kao što se i životinje sele sbog hrane, tako i narodi čine, jer čim je gdje nestalo šumž, i čim su oranice neplodne postale, odmah su se i narodi počeli drugamo izseijivati. Slaveni dakle, doseliv se prvobitno o Europu, i našav prašume uz pomenute rieke, za premise tada ravnice tako mnogobrojno, da se nije egipatski kralj Sesostris god. 1400 pr. Is-, niti moćni, Cji^us god. 529 pr. Is., niti Aiexaođer´ grčki osudio na iste navaliti, i pošto su izcrpljene oranice na skoro razširiti morali, počeše u tu svrhu sve više velike površine šumS krčiti, a došavna |