DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 2/1893 str. 17     <-- 17 -->        PDF

— 53 —


bez dvojbe ili kao novu krčevinu ili ju sami izkrčiše, a ondje bijahu prabukvici.
S toga ju prozvaše zlatnom dolinom, jer ako i neima u njoj zlata, ona je ratarstvom
radjala zlato.


Da je požežka dolina u našoj cieloj Slavoniji najkasnije izkrčena, to nas
osim svega uvjerava i orograficki njezin položaj, pošto je kao tvrdja ograđjena
Diiom, Krndijom i t. d , pa tako je i za bivše narode po Panoniji nepristupna
ostala. Slično bilo je i sa predjeli oko Daruvara, Pakraca i Beiovara.


Ako tražimo postanak hrastika samo sa šumarskog gledišta, onda nas po
gotovo ovdje ponukava, da obzirom na stanje dobnih razreda gornje mnienje
usvojimo, — Ja mislim, da neće nitko od šumara tvrditi, da su hrastove šume
prašume« — Prodjimo širom naše domovine, pa (!emo doista nad po bukovih,
smrekovih i jelovih šumah ostanke prašuma i prave prašume, jer nam to dokazuju
sa sviffii svojimi dobnimi razredi, dočim to kod hrastika nigdje ne
nalazimo. —


Hrastove šume, koje mi kao prestare motrimo, vazda su samo jedne dobe,
a tražeć jim starost, naći ćemo, da su od 150 — 300´ godina, t, j . one po planinah
na najslabijem tlu 150 godina, a kod Brodjana ili Prandaua 300. Pa ipak
se kaže po cieloj domovini, da su te šume tobožnje prašume suhobrke ili polusuhe,
dočim o dobnih razredih ne može ovdje ni govara biti, pošto nalazimo,
da su hrastovi na najlošijem tlu 120 — 150 godina stari, a na najboljem tlu
300 godina, te se toga i´adi tek njeke razlike od 30 — 50 godina točno znati
mogu, —


Kako je za vrieme cara Probusa za kulturu vinove loze poznato, možemo
odtud naslutiti, da je tada i hrastik sadjen, pa recimo, da je od onda oko
2100 godina minulo^ bile bi te šume na najMijem tlu dovršile četrnaest u
obhodnju, a na najboljem tlu sedm u obhodnju.


Ako si zamislimo tečajem jednog decenija zasijanu šumu, i tečajem od
2100 godine svojem vlastitom preporoda prepuštenu, onda ima nepobitnih dokaza,
zašto mi većih razlika u godinah ne imademo i zašto nam dobni razredi
manjkaju. Ino tumačenje nije dozvoljeno, jer i krmad žiri po bukvicih i hrasticih,
pa zašto ipak ima u bukvicih svagdje dobnih razreda, dočim si drugačijih
šumara u drevnoj dobi, nego kao što su današnji šumari, niti pomisliti
ne možemo.


Tragovi oranja ili kopanja posvud izpod čistih hrastika ili mješovitih samo
sa drvećem od krilatog sjemena nepobitan su dokaz umjetne kulture, a čuditi
se moramo, da od Rimljana nikakove gradjevine ne nalazimo, akoprem se je
gradjevina od drugih vrsti drveća obilno dosta našlo i akoprem se vjerovati
može, da je bar izpod zemlje u podrumih ili pod vodom u bunarih hrastova
gradja i 2000 godina potrajati mogla.


Svršujuć tim zaklučkom glede vrsti drva, držim, đa sam dovoljno misaona
povjestničara, koji bar občenite pojmove o ratarstva i šumarstvu ima,
doveo do moga uvjerenja, te opetujem, da uz poriečja Kupe, Save, Drave i Dunava
i t d., kuđgod se domovina Hrvata i Srba proteže — imenito u ravoicah


5