DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 2/1893 str. 17 <-- 17 --> PDF |
— 53 — bez dvojbe ili kao novu krčevinu ili ju sami izkrčiše, a ondje bijahu prabukvici. S toga ju prozvaše zlatnom dolinom, jer ako i neima u njoj zlata, ona je ratarstvom radjala zlato. Da je požežka dolina u našoj cieloj Slavoniji najkasnije izkrčena, to nas osim svega uvjerava i orograficki njezin položaj, pošto je kao tvrdja ograđjena Diiom, Krndijom i t. d , pa tako je i za bivše narode po Panoniji nepristupna ostala. Slično bilo je i sa predjeli oko Daruvara, Pakraca i Beiovara. Ako tražimo postanak hrastika samo sa šumarskog gledišta, onda nas po gotovo ovdje ponukava, da obzirom na stanje dobnih razreda gornje mnienje usvojimo, — Ja mislim, da neće nitko od šumara tvrditi, da su hrastove šume prašume« — Prodjimo širom naše domovine, pa (!emo doista nad po bukovih, smrekovih i jelovih šumah ostanke prašuma i prave prašume, jer nam to dokazuju sa sviffii svojimi dobnimi razredi, dočim to kod hrastika nigdje ne nalazimo. — Hrastove šume, koje mi kao prestare motrimo, vazda su samo jedne dobe, a tražeć jim starost, naći ćemo, da su od 150 — 300´ godina, t, j . one po planinah na najslabijem tlu 150 godina, a kod Brodjana ili Prandaua 300. Pa ipak se kaže po cieloj domovini, da su te šume tobožnje prašume suhobrke ili polusuhe, dočim o dobnih razredih ne može ovdje ni govara biti, pošto nalazimo, da su hrastovi na najlošijem tlu 120 — 150 godina stari, a na najboljem tlu 300 godina, te se toga i´adi tek njeke razlike od 30 — 50 godina točno znati mogu, — Kako je za vrieme cara Probusa za kulturu vinove loze poznato, možemo odtud naslutiti, da je tada i hrastik sadjen, pa recimo, da je od onda oko 2100 godina minulo^ bile bi te šume na najMijem tlu dovršile četrnaest u obhodnju, a na najboljem tlu sedm u obhodnju. Ako si zamislimo tečajem jednog decenija zasijanu šumu, i tečajem od 2100 godine svojem vlastitom preporoda prepuštenu, onda ima nepobitnih dokaza, zašto mi većih razlika u godinah ne imademo i zašto nam dobni razredi manjkaju. Ino tumačenje nije dozvoljeno, jer i krmad žiri po bukvicih i hrasticih, pa zašto ipak ima u bukvicih svagdje dobnih razreda, dočim si drugačijih šumara u drevnoj dobi, nego kao što su današnji šumari, niti pomisliti ne možemo. Tragovi oranja ili kopanja posvud izpod čistih hrastika ili mješovitih samo sa drvećem od krilatog sjemena nepobitan su dokaz umjetne kulture, a čuditi se moramo, da od Rimljana nikakove gradjevine ne nalazimo, akoprem se je gradjevina od drugih vrsti drveća obilno dosta našlo i akoprem se vjerovati može, da je bar izpod zemlje u podrumih ili pod vodom u bunarih hrastova gradja i 2000 godina potrajati mogla. Svršujuć tim zaklučkom glede vrsti drva, držim, đa sam dovoljno misaona povjestničara, koji bar občenite pojmove o ratarstva i šumarstvu ima, doveo do moga uvjerenja, te opetujem, da uz poriečja Kupe, Save, Drave i Dunava i t d., kuđgod se domovina Hrvata i Srba proteže — imenito u ravoicah 5 |