DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 2/1893 str. 19     <-- 19 -->        PDF

5B


ložena bila, namirivala je sve potrebštine na gradji i pilote, ali je god. 1760
ipak Mljetačka-prisiljena bila, izdavati zakone, da se´šume od kozt čuvaju, te
je po mBienju gornjeg pisca aestalo hrastika po Istriji od vrsti pubescensa,
cerisa, ilexsa i subera već god. 1800. ^


Wessely u svom djelcu o krajiškom Krasu mnije, da je još u IX. vieku


krajiški Kras sa šumami do jadranskih obala dopirao.


Th. Scbadelock iz Trsta tvrdi, da je još čas prije god, 1860. iz Italije,
i to iz okolice Livorno vrlo maogo hrastove gradje izvažano (dakako krivuljasta
kao ostanci) u Englezku, te je još tada bila Venecija glavna drvarska
trgovačka postaja, a ne Trst. Oko god, 1850. kastavski predjel obilovao je
liepimi bukvici, te su još godine 1855. bukove šubije i vesla pravili oko Volovske.
,Do god. 1-840. imala je Franceska i Italija još mnoge hrastove i kestenove
šume, a bilo je hrastika i oko Burgunđa i Limonsin-a, te se je onodob
iz Stetina, Danciga i Memela gradja u Francesku i drugamo izvažala.


On je mnieja, da je za trgovinu duga iz hrvatskih šum& najstariji riečki


trgovac Ađamić, koji je god. 1826. duge n Marselle izvažati počeo, zatim


Scarpa, Vranicanj, Bakarčić i drugi, a glavni pokretač bio je francez Bonnet,


koji je prvi počeo prayiti duge po hrvatskih, bosanskih i slavonskih šumah, a
´tako i Ciotta, Henry, Guez iz Marsilja.


Po njegovom mnienju je njemačka bačvarska gradja još pod imenom ba


varske gradje dolazila u Beč iz Bavarske na splavih, dapače dopremala se je


i u Peštu,


Da je trgovina sa hrvatskom hrastovinom još mlada, vidi se odtuđ,´ što je


knez Schaumhurg-Lippe oko Virovitice kupio od Jankovića šumski posjed po


procjeni dohodaka žira i šiške.


Profesor Magdić u svojoj povjesti od god. 1877. navadja, da je XVL i


XVII. vieku senjska draga još bujnimi hrastici i jelici zastrta bila, a Senj da
se je podigao samo uslied drvarske trgovine. U ono doba građjene su spomena
vriedne trgovačke kuče, i to: Larića godine 1425,, Skalca god. M´^S., Barač,
Mileusnić u XV. vieku, Vlaovića god. 1487., Vranicany-a god. 1565. i t A^


Po Magdićevoj povjesti blagostanju trgovačkom pomogla je casta Josipova,
8 m. široka, 114 km. duga, koja je sagradjena god. 1776—1779. sa troškom
od 338.000 for., a godine 1809. sagradjena je senjska luka po generalu Vukasoviću.
Nu zlatna trgovačka doba bila je za Senj godina 1824— 1862, a poslie
toga krenula je trgovina u Trst i Eieku, čim je riecka luka popravljena
bila. Senj je pao tekar posije studenoga 1873. godine, od kako je sagradjena
željeznica Karlovac-Kieka, te od to doba nješto malo drvenog tvoriva iz Kapele
n senjsku luku dolazi. God. 1862. dobrodiloje u Senj 2269 brodova sa 63.476
tonela u -vriednosti od 1^935 000 for. C. M., a ođplovilo´ 2267 bx-odova sa


63.683 tonela u vriednosti od 2,818.000 for. C. M. God´ne 1875 doplovilo je
iz Senja 625 brodova sa 27.128 tonela u vriednosti od 1,212,700 for. C. M.,
a odplovilo 615 brodova sa 24.518 tonela u vriednosti od 1,908 000 for. CM.
Sada se Senj bori za gradnju željeznice Zemun-Senj, te Bihač-Senj.