DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 2/1893 str. 20 <-- 20 --> PDF |
— 56 — Senj sagradjen je po Rimljanili još god. 521. pr, Is., a za cara Aiexandera Severa god. 222-235 spojen je Siskom sa cestom, koja je bua 97 nmskili milja dugačka, te je ovom centom glavna trgovina iz Panonije prolazila, prem kako gore vidjesmo, nigdje rimske ceste za izvoz trgovačkih drva napram Italiji tada još nebijaše, — Senj bio je za AquiIejom onodob najvažniji trgovački grad rimski, pa je bio i dobro napučen. Nu u V. stoljeću zaiizeše ga Hiini, a kratko za tim Gothi, pa opet u polovici VI. vieka posta bizantinski, ali opet pade a VL vieku Avarom u ruke. — Godine GlO—GI4. zauzeše ga Hrvati, ali u IX. vieku posta za cielom Lvburnijom franački. God. 1302. dolaze Senjani u dodir sa Mljetci, tražeć GOOO hbara zajma i zalažu zato svoje gradske daće. God. 1309. sjedio je u Senju i mliefcački konzul za posredovanje trgovine, a te godine ovdje su Mljetčani i svoja 3. velika broda sagradili. Godine 1333. obogativ se, prkosili su Senjani već i Papi, nu god, 13 80. došlo je mljetačko brodovje i grad popalilo za rata proti kralju Ljudevitu Velikomu. Važan je za osvrt na uporabu drva i senjski statut od 5./V. god, 1288,, kojeg je izdao knez krcko-senjski-modruško-gački i vinodolski sa svojim bratom knezom krčko-modruško-gačkim, sa:^toječ se iz 168 paragrafa- Glavne ustaaove tog statuta glase ovako : §. 9. Plemić može na svojih volovih do njeke mjere lies i vesla voziti bez daća^ ako pako bude lies i vesla dulja od propisa, to imadu po pogodbi sa zemaljskim gospodarom (Frankopanomj plaćati. §. 11. Plemić nasmije imati sobom u diužtvu nepiemića, da tako i neplemić slobodan nepostane u trgovini i od daća. §. 12. i 13. kaže, da lies nitko za tudje mešt´re sječi nasmije. §. 17. Da nitko duljeg iiesa, nego sto je za trgovinu plemića propisano, u većoj duljim kupovati nesmija. §. 121, Plemići senjski mogu slobodno uvoziti lies krajem ili morem i ne plaćaju nikakve daće, §. 122. Trgovac senjski mora dati svake godine plemićem 2 talira dubrovačka. §. 129. Nijedan gradjanin ili tudjinac nesmije voziti grede ili planke (planchones) od mjere niti drva, nego samo gospodin i grof i plemić senjski. Kralj Sigismuud htjede god. 1397. u Temešvara držati sabor, te pozove tada u Hrvatskoj najbogatij e senjske gradjane, nu ovi nehtjedoše doći, stoga se je morao sabor u Križevcih obdržavati. Godine J408. sklopio je knez senjsko-krčko-mođruško-gačko-vinodolski Nikola sa Mijetačkom trgovački ugovor, koji je sadržavao sliedeće ustanove: L Mljetčarn i mijetački gradjanin, živući u kneževoj zemlji, Drost je od svake daće, tereta i raboto, plaća samo obično carinu, 2. Od robe, koja se iz Senja u Mijetke vozi, neplać.^ se u obće ni^^ta; napose pako od žita po mijetačkom staru iO soida i 8 malih, od blaga po glavi ^ solda, a od konja desetina njibove vriednostl. |