DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 2/1893 str. 22 <-- 22 --> PDF |
, ~. 58 "" Godine 1706. potwđi kralj Josip I ponovno sve stare privelegije gradu Senju a god. 1707. odredio je, da se svake godine u senjskih šumah slobodno i besplatno usjeku 600 hrastovih i bukovih vesala za male brodove, našto su Sanjani pristali i obvezali se, da neće drugo, nego samo vesla sjeći i to izvan branjevina , osim u slućaju, da bi nuždno popravak domaćeg broda što zahtjevao i da će oni sami svakog izključiti iz drvarine, koji bi protivno radio, ´ Godine 1719. pobuniše se Senjani proti vojničkim zapovjednikom grofa Šaran i t đ., što su im toliko privilegija krojili, te jim bez obzira sjekli u senjskoj šumi, pa jih smetali u trgovini sa liesora. Godine 1771—1871 spade Senj pod kariovaeki generalat i za ovo vrieme podigao se je grad osobito, kao što god. 1130—1764 sagrade si senjski trgovci 26 velikih brodova, a god. 1767—178L 24 velika broda. Godine 1779. sagradila se je Josipova cesta, te jim je car Josip II. osobito sklon bio, naloživ, da erar đodieli svakom brodu 1 top i 2 krajiška topničara, Ovdje nam je još nadovezati mnienje starci i uglednog hrvatskog ti*govca Josipa Polica: „Na koliko mi je iz pripovjedanja moga pokojnog djeda i otea o trgovini sa drvljem u našem Prim.orju još od moje mladosti u pameti ostalo, mogu zaključiti, da čitava trgovina XVni vieka sa drvom kao i inirni šmnskimi proizvodi bijaše usredotočena na obali morskoj u Bakarcu, (Bakarac je mjestance u bakarskom zaljevu suprot Bakru, danas pripada upravnoj obćini Kraljevici, vrlo liepo izgradjeno mjestance, koje broji preko 300 žitelja, a danas je na glasu ya svojim tuno-lovom, koji je ovdje u cielom Primorju najobilatiji) s razloga toga, sto stara Karolinška cesta nije imala inoga izlaza k moru, nego od Fužine preko Peći, Plaše i Piket, te preko Klančine u Bakarac, jer bijahu ovdje u ono doba m.agazini gospoštine fužinske pod imenoru: Kastelanat fužinsko- bakarski kao depot erariaiski za više vrsti drva, kno: jelova, bukova i smriekova, te i magazin za solare, dočim. hrastovim dužicam nebijaše niti traga, a ovi sa proizvodi išli iz unutarnjosti Hrvatske i Slavonije, te su išli uvjek iz Karlovca Josefinskom cestom u Senj, Svršetkom 18. a početkom 19, vieka jest njeki Blažina iz Piketa (današnji Hreljin) sagradio u Žminci magazine za ugljen (ovi magazini dakako trošni stoje još uviek u Žmincih kod Bakarca), te počeo sa ugljenom trgovati, na valjda u pomanjkanju dalnjih sredstva prodao je iste momu pok. djedu Mati Policu (šumicu), koji je u družtvu Gior. BatL Agnesa iz Fužine počeo u velike tjerati trgovinu s ugljenom, sa drvi za gorivo, liesom i trenicami. Iza smrti djeda prešla je kuća i trgoviaa na moga otea Matiju Polica sa dobrim uspiehom sve do njegove smrti t. j . do godine 1857. U vrieme francezkoga rata pod Napoleonom I. njeki riečki trgovac Susani probio je od Piase preko Debeljca ~ Križišta cestu do K^aljevi^ce, te se usiied toga poče i u onoj Juki kretati trgovina, nu dakako samo u malom razmjerja, Ne mogu se sjetiti nikakove pripovjedke, da ie gori s^^omenuti Susam u Kraljevici trgovinu vodio. Istom god. 1835„ nastala je u Kraljevici |