DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 2/1893 str. 23 <-- 23 --> PDF |
™ r>9 živahna trgovina sa drvom, a ponajglavnije sa jelovimi borđonaii po Luki Tomcu iz Fužine i Maitinu Policu iz Kraljevice na račun franceske kuće Antona Boriet, a kašnje trgovalm sarni zs. sebe sve do god. 1857. i to uvjek sa dobrim uspjehom i dobro situirani pod imenom Toračeva kuda u Kraljevici. Ovoliko znadem o trgovini sa drvi u Bakarcu i Kraljevici s dodatkom, da je od godine 1847. do 1857. prispjevalo godimice n Bakarac mnogo hiljada bordonala na račun Mate Polica, a odavle po moru u Bakar za ukrcavanje velike jeđrenjace." Trgovina sa drvom bik je u Bakra sve do otvoren a Ludovicejske ceste iz Karlovca oko god. 1820. mrtva, ali otvorenj m ove postade najednoč Bakar veoma važan, imenito sa prometom hrastovih dužica, koje su iz Karlovca dolazile najviše za trgovačke kuće u Rieci, t. j . ^a Scarpu, Ciottu i Bakarčića, te za franeesku kuću A Bonneta, Velika i živahna trgovina u Bakru bila je od godine 1S40. do 1856., pošto u to vrieme nije bilo ništa neol)ična, ako se je vidjelo koga dana po 20, te i više velikih brodova jedrenačkih i toliko trabakula, koji su privezani bili uz rivu, krcajući svi na jedanput dužice, bordonale i trenice, a nješto i bukovih šlipera za franceske luke: Marsigliu, Getu i Bordo. Istodobno igrala je veliku ulogu i trgovina sa borđonaii po doinaćlh trgovačkih kucah iz Bakra kao: Mate Polica i braće Medanića, kako sa borđonaii, tako još više sa trenicami i inim liesom za Algier, te i u ostale afričke luke, kao što i u vrieme krimskog rata za Carigrad. Trgovinom uglja počam od godine 1840. do 1849. bavile su se kuće: Stepana Kopajtića, Vincenca Zmaića, te Mate Miloša iz Bakra; potonji u manjem razmjerju, te se vidjelo velikih jeđrenjača i po 20 do 30 trabakula, koji su tovarili ugljeU; drvo i lies. Mislim, da je vriedno ovdje spomenuti kuću Franje Patka iz Bakra, koji je u razđobju od god. 1825. do 1835, mnogo holanđezkih brodova sa veiikimi jarboli natovario, te ih za talijansku luku G-enovu odašiljao, ali neznam kojim uspjehom. Trgovačka kuća G-iov, Franković na Rieci radila je od god. 1830 do 1870 u ogromnoj množini sa jelovimi borđonaii, liesom, treaicami i bukovim! đažičami, koje je dobivala iz šuma Para vica Čabarskoga (današnja gospostija Ghjczj), te pošiljala u Marsigliu, G-enovu i Grčku, dapače moglo bi se uztvrđiti, da je imala sa svakom vrsti Mesa toliki promet, koliko svi ostali trgovci. Sve ove trgovačke kuće, koje sam gore [spomenuo, radile su neumorno, nu kakovim uspjehom? Osim jedine skoro svietske kuće Vranicanv i Bakarčić, ostale su sve otišle bez traga u ponor nesmiljene trgovačke sudbine. Sve do otvorenja željeznica Zagreb, Zidanimost i Trst, bijahu rečene trgovačke kuće u uspomeni, na od ono doba počele su nazadovati sa tužaimi poznatimi posljeđicami. Sve ove kuće bile bi se još kako tako uzdržale, da se je godine 1680/1. po osnovi i želji bana Šokčevića mogla sagraditi projektirana željeznica Rieka, Bakar, Kraljevica i Senj u Karlovac do Zemuna; nu ali političke okolnosti dale su kasnije protivni pravac željezničkoj cesti, a time strovalile primorske gradove i kuće bez milosrdja, — |