DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 2/1893 str. 24 <-- 24 --> PDF |
-™ GO — Kada je trgovina sa drvon) i agijenom u Bakarcu započela, dobavljalo se je drvo samo iz^gospoštine Fnžiiiske tako, da se je tečajem vremena protegla tija i do Imnil gospoštine Brod, Terbovsko i vojničke Krajine, Nakuadao pridodajem gore rečenom, da sam potražio stare spise kod šumarije u Bagu, kod saniarskog ureda a Otočca, kod lučkog ureda i bivše SanitilLsageDture, mi nigdje isijesam tragova našao osim to, da je doista u staro vrieme postojalo drvno skladište u Bakarcu, koje je upravljaao po kaaieralskom šumarskoLn uredu u Fužini i da je bilo az čitavo krajiško podgorje na moru drvarskih skkidišta kao ono u Sv, Jurju i Jablancu. Jablanac je osobito mnogo sa jarboli tržio, dakle prije lOO godina, a u Sv. Jurju tržio je sa drvi trgovac sada stari Vidmar, U Stiniei počela je trgovina sa liesom tekar god. 7860. Gornje mnienje g. J. Polica popratio je velezaslužni tajnik obrt, komore Senjske g. Cihilar ovako: 1. C hrastovili duga stoji radnja senjskoga tržišta na prvom mjestu, i to ne samo u pogledu vremena, već i u pogledu množine izvoza, 2, Za Senjom ide Bokar, pa onda Eieka. 3= Kraljevica se iztiče osobito u drugom liesu. 4. Bag dolazi tek u zadnje redove, a u forastovini nije radio nikad, kao što nije bio nikad ni izvozištem za Bosnu, niti tržištem u medjunarodnom prometu. 5* Doba najnovija stvara luke Bakar i Kraljevicu samo kao izvozišta za drveni ugljen, a iztiču se izvozom bukove i jelove gradje i sa drva luke: Novi, Y Sv. Juraj i btinica, koja je spojena liepom ua-jjetnom cestom sa Stirovačkom paropilom. Još doznajemo, da je Ambroz Yranicany priveo u svoje vrieme u život akcionarno družtvo za exploitaciju hrastovih šurna bosanskih i hrvatskih, kojemu je bila osjegarana podpora države s ugovori na 20 godina, ali se je družtvo odmah na osnutku razišlo, kako je banula zla poruka izFrancezke od haranja filoksere. Cl. kr, nadšumar Stražak preslušao je glede uporabe njemačke {bačvarske) gradje najstarijeg drvotržcr. Stev. Petrovića, koji ovo izpovjeđa: «U godini 1842. počela se je njemačka bavarska gradja u slav, šumah proizvadjati u neznatnoj količini od 1—2000 akova i to za prodaju po Banatu, a ne dalje. Ciena je bila tada po akovu 33 do 50 nove., a izradba 6 nove. Godine 1850. počelo se je izradjivati ova vrst gradje u većoj količini iz Bošnjaka za Schmitta i Hermanna iz Itegensburga, po Knollu iz Komletinca za Gaiizera iz Beča, po Teušu za Fischla u Regensburgu i t d.; a te dobe je i njeki Klopfinger iz Budapešte kupovao bačvarsku gradju od vlastelina u susjedstvu Osieka Tek poslie god. 1850. počela se je njem.ačka bačvarska gradja veoma u velikoj kohchii proizvadjati u dolnjo posavskih šumah DO Teusu v/. Mitrovice po Knollu iz Komletinca, po Banhhejeru iz Vukovara, no Njeršu iz Bošnjaka i t. d. |