DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 2/1893 str. 25 <-- 25 --> PDF |
{)i Tim je dokazao isti Petrović sa starcem trgovcem Drazić, rod jeo Ličanin., koji se je sbog trgovine naselio u. Vrbinju, da KB je francezka duga počela raditi po Koturu iz Siska, te Vra^iicaniju iz Karlovca god. 1812. na vlastelinstva grofa Erdodija u Moslavini, gdje do god. 1849. i ovdje izradise na godinu 7—800.000 koiTi. iVanc. duge, a to proizvadjaJe uz šumsku pristojba od lOOC* kom. po 12 for. c. u, Docim su za izradbu 6—7 for., a za izvoz 5—10 for. c. n. plaćali. Godine 1851. kupio je Vranicani jeftinu šumu kod vlastelinstva Djakovačkog, te izradio ovu na fraEcezku dugu. Godine 1860. kupio je Vraaicani u bivšoj brodskoj i petrovaradinskoj pukovniji 30.000 biranih hrastova po 17 for. 50 novč. za franc. duga, a u ono vrieme plaćao je od 1000 kom. duge za izradbu 7 do 10 fon uz deputat, dočim je izvoz stajao 6—15 for. — IJuga ova izvažana je preko Karlovca u Senj i Kieku. Godine 1851. proizveo je u Orljaku (u brodskoj pukovniji) Kotur iz Siska 800 m^ brodogradje, a ovu je prodao po kubičnoj stopi u Sisku sa 1 for. 50 kr. c. n., a poslie toga napravljeno je ovdje još i 30.006 podvaljka za željeznicu Bielacrkva — Baziaš. Podvaljak prodavao se je tada po 1 for. c. n. docim se je za izradbu plaćalo tada 30 novč.j a za izvoz 5 nove. c. n. Od god. 1851. do 1854. napravio je Kotur u OrJjaku i u susjedstvu 2,600.000 kom. franc. dugS, a izradba ovih stajala je od 1000 kom. 4 do 8 for. c. n., dočim se je prodavala ta duga u Karlovcu po 125 do 130 for. c, n. Iz „Rapporto della camera di commercio e d´ industria die Fiume" od god. 1853, vadim ove podatke: Eieka smatrala se je u ono doba u trgovačkom pogledu kao Corona đelie Groazia (hrvatska kruna), a osobita se je pažnja obraćala drvarskoj trgovini. Spominju se ovdje u planinah riečke županije jelove i bukove prašume, u kojih neima ni javora, briesta, jasena ni lipe. Na vodenu se snagu osobito osvrće sbog Rječine, koja je imala preko 5000 konjskih sila za izradbu tehničku, a po gorskom kotaru bilo je 51 pila sa 80 testara, koje su godimice proizvadjale do 2,000.000 jelovih, bukovih i javorovih piljenica. Drvarska trgovina bila je za Eieku najodličnije životno pitanje, jer se trgovalo sa hrastovim dužicami, hrastovom građjom za brodove, jelovimi i smrekovimi bordunali, sa sitnijom tesanom gradjom, platnicam, bukovom dugom, tavoietima, šubijami, te sa stolarskom gradjom i t. đ. Ovakovoj trgovini smetala je osobito velika maltarina na Lujzijskoj cesti, te da bi to država preuzeti imala, dočim bi se ministarstvo postarati imalo za uredjenje Kupe i Save. Riečani brinili su se osobito tada za gradnju željeznice Vukovar—Eieka, a tako i za željeznicu Eieka—Sv. Petar, paiimje i željeznica Zidammost~Trst smetala. Hvale se na svoje velike dohođke, koji dolaze gradnjom brodova i prometom drva, nu boje se, da se promet ne navrati Dunavom napram crnom moru. |