DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 2/1893 str. 27     <-- 27 -->        PDF

— 03 —


K a in e n i i 0 g u g 1 j a:


Iz austrijskih luka 11.719 ce´nta n vriednosti od i L719 for.
Iz inih „ ^^´0.097 „ , ., „ 20.097 „
Ukupno 31 816 centa a vriedaostiod 31 816 for.


Za razjašnjenja uporabe drva dobro će nam doći još i ovi pabirci iz požežkog
susjedstva


Već izmedju god. 1830.— 1848., proizvadjao je podgoracki i našički vlastelin
u samoupravi bačvarsku gradju, koju je robota na Dravu izvažala.


Kadnici bili su izključivo Niemci.


God. 1847. radio je Crnadak iz Zagreba u podgoračkoj ša?m francesku i
englezku dugu.


Godine 1847. radio je njeki Mazoni u feričanaćkoj šumi francesku dugu,
te ju je jzvažao na savsku obalu kod Priečea, Godine 1856 do 1858. izvezeno
je do 200 hrastova iz Polubaše u Kutjevaćkoj šumi za našu mornaricu.


U god. 1830.—1850., plaćalo se je za izradbu bačvarske gradje oko Požege
po akovu sa 8 kr. C. U., a danas 10—15 novč. U Osjeku tih godina
prodavalo se je jedno bure sa drveniini obruči po akovu 70—80 kr., a g. 1890.
po 1 for. do 1 for. 40 novč. Godine 1800. poznato je, da je mnogo oko Požege
pepeljike proizvadjano, a u kutjevačkoj šumi trajalo je to i do god. 18G8.
sbog staklane Trnke kod Duboke.


Za proizvod 1 cente pepeljike plaćalo se je po 6 for. a prodavalo se je
po 17 for. Kupac pepeljike bio je njeki Spitzer iz Osieka. a pepeljika odpren}
aia se je u bačvah po 10 akova, te se je od bačve plaćala kirija do Osieka
po 10 for.


(Nastavit će se).


0 jagnjedu (topoli) u drvoredih uz ceste.*


u broju 5. „Šum. Usta" omrzio je pisac na jagnjedovo stablo s toga, što
se ono sadi u drvoredih uz ceste, a to me je ponukalo, da o tom i ja koju
rečem, pošto me izkustvo o tom drugačije uvjerava. Posnato mi je, da topole
sadimo u drvoredih s razloga, što brzo rastu, što se mogu velike presaditi,
što se dobro klaštriti dadu, i što ih ljudi i marva manje oštećuju, nego voćke,


U predjelih podvodnih, kao što je naša Posavina i Podravina, koji od
poplave Save, Drave i drugih manjih potoka po više tjedana pod vodom leže
i ta voda ceste i ptiteve od jednog sela do drugog često poplavljuje i tim
svaki promet obustavlja, kao što to bude u Slavoniji, ne može drugo drvo u


* Ovu razpravicu nijesmo mogli prije priobćiti sbog nagomilanog drugog materijala.
Uredništvo.