DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 2/1893 str. 28 <-- 28 --> PDF |
^ 64 drvoredfa voJjano iispievati osim topole i vrbe. Topola upravo je stvorena za ovakove predjele, jer ne sa.mo sto ima riedka krošnju, »ego ona i manje zageiiJLije ce koje vidimo uz ceste i puteve u drvoredih. U drvoredih, a kojih rastu drveća sa gustom krošnjom, uviek su ceste duže vremena iza kiše blatne, pak sam na svoje ooi vidio, da su ljudi takova stabla sa gnstom krošnjom podsjećali ili jih klaštrili u svrhu, da se ceste i putevi cim prije osuše. U ravnicah, kojs često velike sniežne vijavice zametu, vrlo dobru uslugu čine topole u drvoredih i putnikom i cestam, jer topole vijavicu sa svojom visokom krošnjom odbijaju. Da topole svojom visokom krošnjom bližnjim usjevom škode, to je nedvojbeno, ali ipak neškode toliko, koliko svako drugo drveće sa gustom krošiijom, Nu kad bi i to bilo, ipak znamo, da postoje propisi, po kojih je opredieljenOj kako daleko mora ođstojati drveće od oranica i od drvoreda do jarka ceste ili puta. Ako posjednici oranica tik do drvorednih stabala oru ili dio zemljišta blizu drvoreda prisvoje odnosno, ako se jarci upravo tik drvoreda kopaju, da korienje drveća u jarke prodire, nije zaista svemu tomu kriva ni topola, ni drugo kakvo drveće u drvoredu. Sjećam se dobro, da su ljudi u Banatu područja titeljskog batalijuna svoja zemljišta orali tik do drvoreda. Tamo su u drvoredih od jednog do drugog mjesta uz ceste samo bagremi posadjeni, jer ondje najbolje rastu. Kad je usjev na takovih zem- Ijištih dozrio, odredila je nadležna oblast, da se uzduž drvoreda od prisvojene širine zemljišta iisjev pobere, dobiveni žitak na dražbi proda, i odtud dobiveni utržak u blagajnu dotične obćine stavi. Tim postupkom zapriečile su se malo po malo i usurpacije zemljišta uz drvorede. U grada Bakru nalaze se oko lake visoke topole, koje su ondje pravi ures za šetalište; a zašto su baš topole odabrali, čuo šam i to. One bo naj= većoj buri odoljeti mogu, a osim toga od svih drugih uresnih drveća najbolje uspjevaj´:j. Sto se tiče kakvoće topolova drva, o kojemu pisac ništa dobra ne piše. jer da ništa nevriedi, primjećujem, da i topolovina u drvoredih isto onoliko vriedi kao ona u šumi, ako je takovo stablo krupno, jer topolovo drvo vrlo rado traže naši koritari, prem je dan danas riedko viditi na trgu korito u promjeru od 1 metra širine, kao što je ovakovih korita prije dva i više decenija viditi bilo. Zadnje dvie godine mnogo su seljaci dovažali u Zagreb topolovih i orahovih debala od 6=10 met, dugačkih i prilično debelih, koje su drvotržci u selih od seljaka iz pašnjaka i livada za tvornice kupovali. Jedan seljak, koji je vozio topolov čufcak oko 1.0 met. dug i do 70 cm. debeo, pripoviedao mi je, da je taj čutak prodao za 15 for. Nije li to liepa ciena? Topolovo drvo izradjuju tvorničari za razne obrtne predmete, a mostnice topolove za pod u štalah traže se vrlo i dobro se plaćaju, jer }e takovo drvo |