DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 2/1893 str. 30 <-- 30 --> PDF |
— 66 stado pošteno, jer da ima mnogo tatova. Oa mi odvratio, da to nije nikakovo čudo, Što su seljani sadnice iz drvoreda pokrali. Smješeć reći 6e: ta pravo vam je. Čovječe božji, gdje vam je pamet bila, kad ste išli kraj DuBava na^ rance saditi. Tamo je baš mjesto za topote i vrbe, a ne za njekakve jalše. Kad sam mu kazivao, da na takovih jalšah naranče nerastu, onda mi je odvratio, da je i on njekakovu jalšu od njekog čovjeka kupio. Ja sam se s kapetanom sporazumio, da stvar pusti sviđa, pošto su i onako nasjeli, a drvoreda nebi i onako podigli, jer su se sve do jedne godine osušile, pošto im ono tlo za rastnje neprija, stoga u onom predjelu nije vidjeti rasti jalšu niti po šumah, a zato ju tamošnji sviet niti nepozna. J. E. Biljke I smrzavicEa Toplina je jedna od temeljnih uvjeta organičkomu životu. Ako se živuće tielo ohladi, onda i život.u istomu prestane. Granica ohladjenja za razne organizme različita je. Smrtonosna temperatura čovječemu tielu, odnosno granica, od kojes se njegova toplina ohladiti može, a da neumre, dopire do 25^ C — dočim se naša krv tekar kod — B´7^ 0. smrzava. Isto vriedi i za ostale toplokrvne životinje, izuzam njekojih životinja, koje zimski san spavaju, kao n. pr. Suslik, jedna vrst tekunica, koja živi u ruskih stepah, te može podnieti unutarnje ohladjenje i do + 4** C, jer ako izamrzne, ipak nastupom toplijeg vremena opet oživi. Životinje hladne krvi jesu opornije proti studeni. Poznato je, da se žaba može zamrznuti, a da ipak nepogine, jer ako ju polagano odtopimo, počme njezino srdce doskora tuči i ona oživi. IS´u i u tom slučaju ima stanovitih granica, jer ako ohladimo izpod 5*^ C» onda i žaba pogine, jer se smrzne. Žaba nam dakie daje povoda, da razlučimo pojam zamrznuti od smr:5nuti. Ako je koja životinja zamrznuta, onda u njezinom organizmu prestaje svaka životna djelatnost, ali to mirovanje nesmije se odmah prispodobiti sa smrtću. Protivno pako može se njeka životinja i smrznuti, dakle uslied prekomjernog ohladjenja poginuti, bez da se je njezina krv sledila. Toplina je takotljer i glavni uvjet bilinskomu životu; pa kako je u životinjstvu, tako je i u bilinstvu opornust proti ohladjenju kod raznih vrstih biljka takodjer različita. Imade naime ćutljivih i otvrdnutih biljka. Prve uništi jedan jedini mraz, dočim druge uztraju i u cičoj zimi. Kao što u životinjstvu, tako Ima i u bilinstvu, kako to vrtljari dobro znadu, njekoje vrsti biljka, koje ako i zamrznu ipak neobumru. Dapače ima biljka, koje u sniegu i u ledu cvatu, a njihovi cvietovi nepogibaju ni od mraza, prem su veoma ćutljivi proti stadem. |