DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 2/1893 str. 32 <-- 32 --> PDF |
— 68 ^ Položaj gomolja maogih OrMđea kao što i lukovica Mrazovca upravo može služiti dokazom, kako duboko zemlja u stanovitih pređjeliii zararzne. Biljka si dakle polag potrebe izabere dubljinu, u kojoj pušta korienje. Takova zaštitna sredstva mogu ali upotrebljiva« samo manje i Dježnije biljke. Drveće i grirJje ne mogu .se tako lako sakriti, jer moraju buri i zimi otvorenim čelom odo- Ijevati. To zaista i mogu, jer jih je narav obdarila drveninom. Pojmljivo je, da čim je staničje koje biljke nježnije i bogatije na sokovih, tim se lagije i smrzne. Mladi izboji trpe najviše od kasnih mrazova u proljeću. Drveće i grmlje našeg pojasa sprema se posebiee za zimu, i to tako, da lišće najprije požuti, a to znači, da se je u biljki životna ekonomija posve promjenila t j . da je organizam sve nporabljive organičke tvari iz listova natrag povukao i pohranio u drvenini i korienju. Staničje izgubi vodu, drvenina dozrije, te je u tom stanju proti smrzavici osobito oporna, jer i grane mogu sada zamrznuti, a da ipak neobnmru. Nu i u tom pogledu su drvenaste biline pogledom na opornost raznovrstne i to prama tomu, kako su se u borbi za obstanak manje ili više morale boriti proti studeni. Južne mrče i naranče obumru, ako se okolišna toplina snizi na 2 do i^ C, stoperka tekar kod — 18^ vinova loza — 21", hrast i bukva — 45^, šljiva i trešnja — 31*^, a jabuka i kruška istom kod — 33^ C. Werhojansk u Sibiriji najhladnije je mjesto na zemlji. Opažalo se tamo već i — 63^ C. Mjesece i mjesece traje tamo zima od — 40** C. a opet mjesece i mjesece nediže se toplomjer više od — 30*^ C. u sjeni, pa ipak uspjevaju u onoj okolici osim mnogih biljka breza i ariž (listvenica), Polarni su putnici dapače već naišli daleko na sjeveru na čudovište. Oni su ondje vidili sočnu jednu biljku^ koja je slična našoj žličnici, koje je iznenadjena zimom zamrznuta pretrpila studen izpod — 40^ C. a nastupam polaznoga ljeta svoj rast nastavila, kao da se ništa dogodilo nijo. Lišće počelo je opet funkcionirati, a cvjetci se razvili i procvali. Ushed toga valja nam dakle predmjevati, da se Mlinska protoplasma i najljućoj zimi prilagoditi može, te da je to svojstvo najbolje sredstvo proti smrzavici. Obzirom na to svojstvo e^pomenute sibirske žličnice nemojmo se čuditi, što zrelo sjemenje mnogih, dapače i tropskih biljka kroz dulje vremena izvrgnuto zimi od — 40^ 0. ipak klicavost izgubilo nije, te da mnoge sićušne bakterije ni najljuća zima uništiti ne može. Smrzavica dakle ne može bilinskomu životu označiti granicu, samo ako iza ma kako mu drago dugotrajne čiće zime makar i kratko ljeto nasliedi. Na najdaljem sjeveru, gdje duga polazna noć traje, nebrani ali ni snieg biljku, jer pošto ga kroz njekoliko mjesecih sunce oeogricva, poprimi on napokon skroz i skroz Dizku temperaturu zraka. Polarni putnici pronašli su n. pr., da je pjeskovito^ tlo, koje je pokrito bilo sa 63 cm. debelim sniegom, ohladnilo do — 20« C.; đočini u naših alpah, gdje sunce đanimice snieg ogrieva, 80 do 60 cm. duboko pod njim toplina niti izpod ništice nepađa. Polarna biljka brani se sama |