DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 2/1893 str. 35     <-- 35 -->        PDF

~ 71 ~


Smrtni strah, kod životinja (Kiataplexija), Ne samo da se ljudi od straKa
uko2e ili „odrvene", nego se od stralaa i Životiaje ukoSe fc j , Životinje n strahu padaju
u mrtvilo (ulivat). Mnoge životinje odrvene od straha i užasa, ako se naglo rukom
dohvate ili ako se trgnu, te čvrsto rukama drže njekoliko gasova. Kod takove životinje
prestaje hotifeno gibanje, oko ima neobičan tudji pogled, a disanje je posve slabo
i duboko,


U takovom sluSaju može se životinja postaviti po volji u kakov mu drago položaj,
a nede se micati ni za Četvrt sata, ma da se takova životinja rukom i nedrži.


Učeni pater Athanasij Kirchner u svom dielu: „Aro magna lucis et imbre**
(Velika umjetnost svjetla i sjene), koje je tiskano u Rimu god. 1646.^ priobcuje zanimiv
pokus pod nadpisom „Experimentum mirabili đe imaginatione gallinae" (Čudnovati
pokus uobražavajuce se kokoši). Ako se naime kokos rukom na ledjih i po straui
tiela pritisne na pod, te ako se od kljuna, koji mora tik na podu ležati, potegne sa kredom
crta na podu, onda ce kokoš, bez da Se makne, ostati na podu ležati, kao da je prikovana,
Rečeni pisac svezao je prije pokusa noge kokoši, te priča, da si je kokoS
utvarala, da je jos uviek svezana (prem ju je poslie odriešio) misleći, da je kredom
po podu povučena crta okrajak konopca, s kojim je kokoš prije pokusa svezao.


Prof, Czernak dokazao je drugim pokusom, daje suvišno prije vezati noge kokoši
sa konopcem i da netreba od kljuna po podu kredom crtu povuci, pošto se u
gornjem slučaju kokos svakako od straha ukoči. On dokazuje, da se guske, patke i
ćurke (pure), labuđi i t. d. po gore opisanom postupku, ma da se brane i otimlju, koliko
mu drago, ipak posve ukoče od samog straha. Dapače može se ukočena kokoš
čak i kotrljati, bez da se makne, kao da ju nevidljiva ruka ua istom mjestu drži,
samo Što ovako u mrtvrlo zaljuljane životinje svoju glavu pružaju u prvobitni položaj.


Manje ptice, kao: zelenka, crvenovoljka, češljugar (gardeiac) mogu još brže pasti
u mrtvilo, a ovakove pokuse čine čarobnjaci najradje. Osobito naši liepi kanarinei u
ruci Čarobnjaka najbrže padaju u mrtvilo. Čarobnjak naime položi kanarinca s ledjima
na dlauj te držeč mu drugom rukom nožice, zaniše ga u zraku po koji put i kanarinac
odmah padne u mrtvilo.


Potočni rak ostane od straha ukočen, ako se naglo rukom primi i nosom na
stol postavi.


Žabe i tritoni najbrže padaju u mrtvilo, ako se naglo s klieštama ili zamkom za
stražnju nogu ili za rep uhvate. Ovako od straha ukočene žabe mogu se u vodu uroniti
ili na stol postaviti, te su više sati posve ukočene i bezčutljive kao kakove Iješine.
Ali ako jim se zamka odrieši ili ako se na ruku postave, onda če odmah postati
opet čutljive.


Frof. Preyer, bivSi u Kajiru, začudio je Čudom egipatske čarobnjake tim, što je
velike afričke guštere, koji su više stopž. dugački, uljuljao u mrtvilo, metnuvŠi jih
na ledja.


Od Četveronožaca može se osobito brzo u mrtvilo uljuljati vjeverica i zamoreica,
te ostaju u tom stanju na ledjih dugo ležati,
Ovakovi pohusi nedjeluju niti na pea, niti na mačku, a to stoga, što su se te
životinje na čovjeka priučile, te se neplaše, ako se rukom dotaknu.


Konji i krave stoje nepomično ukočeno ´onda, ako se oko trupla opaSu sa širokim
pojasom, te ako se onda podignu u vis sa porankom, kako to biva kod ukrcanja konja
i volova u ladju. Ako je konj ma kako nemiran, odmah će se od straha ukočiti odnosno
od straha u mrtvilo pasti, čim se takav nemiran konj u vis podigne t. j . čim
osjeti, da ga pod nogama zemlja nenosi.


Kabaeni ugalj kao neprijatelj drveća. -— Ako promotrimo kroz povećalo
prerez lista (n. pr, bukova), opazit demo mnogo sitnih puČ; (Spaltofnungeu), koje vode
u zračnu utlinu (Athemhohle), koja stoji s obližnjimi stanicami u savezu, te je posrednik