DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 2/1893 str. 36 <-- 36 --> PDF |
— 72 —, kmeđju vanjske atmosfere i imedju vazđaba, koji se nalazi u stam5eYlju Ti sitni otvori postali su od razpora stanici,-jer se mlada stanica razpala u dvie. Vanjskim uplivom (naročito sunee) ovakove se stanice stežu i raztežu, a tim nastaje neko disanje. Kroz te otvore dolaze razni zračni plinovi u organizam biline, pa ako su škodljivi, onda Hljka gine, a ako su koristui, onda pospješuju razvoj njezin. Tako je primjerice vrlo štetan plin, a najštetniji od svega je sumporov dvokis (SOž), koji je u dimu kamenog uglja. _ ^ Prijašnje veliko haračenje šuma, a još više množenje pučanstva pravi je uzrok, da je di-vo poskupilo, te se sad po gradovih rabi kameni ugalj kao mnogo cjenije gorivo od samog drva. Ne samo tvornice, koje trebaju mnogo goriva ^ nego i privatne kuće rabe kameni ugalj. Kameni ugalj sadržaje u sebi sumpora, popriečno do 2^0 , koji razmjerno pospješuje gorenje uglja. Kod izgaranja sumpora spaja se ovaj neposredno sa kisikom (0), koji se u zraku nalazi, te jedan dio sumpora i 2 diela kisika tvore sumporov dvokis (SO2). Ako se pri tom spoji još jedan molekul vode (Ha 0), onda nastane pomoćju kisika, koji se u zraku nalazi, sumporna kiselina t. j, : S O2 -f- H2 0 -}- 0, a to je naj jači otvor, koji i u neznatnoj množini svaki organski život unigtuje, Snieg sadržaje čudnovatu spojevinu, koja se sastoji iz dva diela vodika i dva diela kisika, t. j . vodikov dvokis, a nalazi se u atmosferi, kiši, rosi i sniegu, Kemički sastav te spojevine razlikuje se od sastava obične vode u tom, da ima za jedan dio kisika više, dakle H2 O2, docim se obična voda sastoji od H2 0. Nu ovaj drugi dio kisika lako se dieli od tog vodikova dvokisa, te tako razpada u vodu (H2 0) i kisik. Ako sad đodje sumporov dvokis na snieg, onda nastaje S O2 -|- -^^ ^ "t~ "^ ^^ -^^ S O4, t, j . sumporna kiselina. Da je tomu tako, dokazao je to ved god. 1886. neki monakovski kemičar, uzev za pokus snieg, koji je ležao medju zgradamij koje su kamenim ugljenom grijane bile. Dne 6. veljače, rečene godine našao je taj kemičar u 1 kgr. sniega 6´36 miligr. sumporne kiseline, a 28. veljače našao je več 91^5 milign Kakovo čudo dakle, ako taj otrov ubitačno djeluje na list biline i da ona mora propasti, te nije čudo, da baš četinjače najviše od toga trpe, a to s toga, što u zimi na ČetinjaČab dulje leži smeg, nego na listačab, s kojib brže spada. Osim toga brane se listače od sniega jos i tim, (prem jim" i u ljetu prieti ista pogibelj, jer i u kigi i u rosi ima nešto nevezanog kisika), što jim je gornja površina lista gladka, kao da je voskom prevučena, te se kiša lako ociedjuje, dočim su na dolnjoj strani lista dlačice, koje imaju vrlo važnu zadaću, da štite mikroskopične puci (Spaltoffnungen) disala, i tim zadrže štetne tvari. Kod listača odpada u zimi lišće, a uslied toga i sav organizam spava, te tim prestaje svaki upliv vanjskih zračnib neprijatelja. Ako promotrimo n. pr. četinju od vrsti Pinusa, onda ćemo opaziti^ da je na četinjab naokolo mnogo sitnih, nepravilno poredanih točaka, koje nisu ništa drugo, nego na prosto rečeno prava usta Četinja. KiseHna, koja je nastala onako, kako je gore rečeno, prodre kroz ta disala u nutarnji dio četinje. Tu nastaje njezino pravo gospodarenje i zlokoban uništujući upliv. Prodriev naime nježnu opnu stanice, dodje do protoplasme i uništi ju. Četinja počimlje od vrha žutjeti, zatim crveniti, dok napokon ne odpaue. Iz četinja (lišća) dolazi taj otrov u mlade izbojke i grančice, koje uslied toga obumru, te odpadaju. Kako naglo i pogubno djeluje sumporne kiselina na bilinski organizam, možemo se lako osvjedočiti, ako 90 miligr. sumporne kiseline u 1 litru vode pomješamo, i u tu mjesavmu zaronimo cetinju. Za 24 sata opazit ćemo, ako promatramo prerez dobrim povečalom, promjenu staničevja, jer je nečiste mrke boje Tako ćemo viditi, da u svih većih gradovih četinjače ginu ili okržljave, ako su u blrzmi tvornica. Pokum dokazale, da ne stradaju sve :četinja^e jedeako/Prema tomu |