DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 2/1893 str. 4 <-- 4 --> PDF |
— 40 — onda je n. pr. veličina slike oa slikovnoj ploči u F Bx C. - r tg. a + r tg. (i, te je u ovois slučaju Bx Ci = 2 r tg. 2. Iz isaveđeuog sliedi pravilo: C. Koliko Diita se sadržaje udaljenost slikovne pioćeu udaljenosti od predmeta, toliko puta je i slika manja od predm eta. Ako su obje udaljenosti jednake, onda je i slika jednaka predmetu. Ako izmjerimo udaljenost od predmeta u metrih, a udaljenost slikovne ploče od 0 takodjer u metrih, ali u poinanjenom mjerilu, onda će nam broj, na kojemu stoji slikovna ploha, da se dobije jasna slika predmeta, predstaviti samu udaljenost predmeta. Buduć tangenta zavisi o svom radiusu (ovdje je r jednak udaljenosti slikovne plohe), to će i tangenta predstavljati veličinu istog predmeta u pomanjenom mjerilu, ako i na slikovnoj ploči priredimo mjerilo. Kod jednog te istog radiusa rastu tangente prema jednakom povećanju kuta nerazmjerno iz početka polagano, dok u 45^ nije tangenta jednaka radiusu, dočim poslie raste rapidno sve dotle, dok u 90^ postane OK:) velika. Ako si u ovom slučaju predstavimo, da je r === 1, a podjeđno kao umanjeni dio i da je udaljenost od predmeta do objektiva U, te da svaki dio r odgovara u pomanjenom mjerilu diela II, on.da će nam slika n. pr. u 45*^ biti jednaka r, a to će reći, da će r predstavljati brojevno visinu predmeta (stabla) kao i udaljenost do predmeta. i ostale druge dimenzije predmeta predstavljene su takodjer u pomanjenom mjerilu. Na ovaj način dakle možemo pomoću Camere obscure izmjeriti veličinu predmeta (ili stabla). U kameri postaje slika tako, da nisu vanjske crte slike do duše pođpuno izrazite, ali da budu pogranične crte i točke ipak jasnije izražene, ima se namjestiti u otvor ploče 0 leća , koju zajedno sa otvorom nazivamo obje ctivom stroja. Cim smo leću na otvor stroja namjestili^ onda moramo u^ieti obzir i na ognjište ili f o cus leće. Ako imamo veoma udaljeni predmet i ako pustimo, da zrake od njega prolaze kroz leću, onda će i sve zrake tako udaljenog predmeta ići istosmjerno do leće i lome se k osi do izlaza (do površine) leće, a odavle opet k osi, te se na stanovitoj udajjenosti od leće sastaju, a podjeđno i glavnu os presiecaju. To presječir^te zovemo ognjištem- i!i focusom^. Focus se mienja prama kakvoći i vrsti leće. Zrake, dolazeće od predmeta, koji blizu stoji, sjediujaja se takodjer na osi u jednoj točki, koju točku zovem.o točkom sjedinjenja zraka. Točka sjedinjenja zrake može pasti u samo ognjište i dalje od ognjišta. Slikovna ploha rma biti u točki sjedinlenja zraka. Ako je predmet veoma daleko, da nam ustanovljuje ognjište, onda je ognjište i sjedinjenje zraka u jednoj točki. |