DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 3/1893 str. 15     <-- 15 -->        PDF

- 89 -


Ta zakonska osnova imađe šest poglavja, te radi:


I. poglavje 0 pravu na lov,
II. poglavje 0 lovostaji i lovitbi,
III. poglavje 0 naknadi šteta,
IV. poglavja 0 zaštiti lova,
V. poglavje 0 lovnih prekršajih i kaznah,
VI. poglavje 0 prelaznih ustanovah.
Koli ugarski zakonski članak XX. 1883. o lovskom zakonu, toli i zakon
0 lovu, valjani u kraljevinah i zemljah, zastupanih u carevinskom vieću, polaze
sa stanovišta, da pravo lova izvire iz zemljištnoga vlastnifitva.


Time je načelno vlastnikom zemljišta priznano pravo lova na njihovih
zemljištih, ali je to pravo glede izvršbe spomenutimi zakoni ograničeno odnosno
stegnuto prema zahtjevom lovskoga redarstva i razumne lovitbe.


Tako se za vlastito lovište zahtieva u Ugarskoj spojeni kompleks od 200
jutara, a u zemljah, zastupanih u carevinskom vieću, površina od 115 hektara.
Izuzeta su od tud samo zemljišta, koja su ogradami ili prema svojem naravnom
položaju više manje za se odieljena.


Na takovih zemljištih pripada vlastniku pravo vršenja lova bez obzira na
njihovu površinu.
Sva ostala zemljišta, koja nemaju napomenuta svojstva, imadu se spojiti
u zajednička lovišta.


U Ugarskoj moraju vlastnici takovih zemljišta vršenje prava lova u obsegu
tih lovišta u zakup dati, dočim u drugoj polovici monarkije pripada vršenje
lovnoga prava u takovih lovi štih lovnim udrugam, koje su sastavljene od
vlastnika dotičnih zemljišta i to tako da se lovišta ili u zakup dadu ili da se
lovište povjeri upravi stručnjaka.


Godišnji čisti prihod, koji daju ta zajednička lovišta, ima se koli u Ugarskoj,
toli u zemljah, zastupanih u carevinskom vieću, razdieliti medju pojedine
vlastnike dotičnog mjesta, preraa prostornom razmjerju njihovih zemljišta.


Zakonski članak XVIII.: 1870. kojim je, kako je spomenuto u uvodu,
uredjeno lovstvo u Hrvatskoj i Slavoniji, ukinuo je regalno pravo lova bez odštete
(§. 1.), te dozvoljuje u §. 3. vršenje prava lova:


a) vlastnikom spojena kompleksa od najmanje 200 katastralnih jutara;


b) obćinam na prostoru, koji nije pridržan spomenutim vlastnikom.


Lovski zakon, koji sada valja u Hrvatskoj i Slavoniji, jest dakle preraa
navedenomu samo ondje spojio pravo lova s vlastničtvom zemljišta, gdje jedan
te isti posjednik ima u neprekinutom spoju bar 200 katastralnih jutara posjeda,
gdje toga nema, nije niti pravo lova spojeno sa zemljištnim vlastničtvom, nego
je predano obćinam.


Da je tomu tako, jasno proizlazi ne samo iz § 3. zakonskog članka XVIII.
1870., već i iz ustanove § 15. rečenoga zakonskoga članka, po kojoj godišnji
čisti dohodak od obćinskih lovišta pripasti ima obćinskoj blagajni u svrhu pokrića
obćinskih potreba.