DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 3/1893 str. 17     <-- 17 -->        PDF

— 91 —


Y/^ Razvitak drvarskog obrta, trgovine i industrije.


u dosadanjih navodih ima dosta podataka, koji se protežu ne samo na
domaću i vanjsku uporabu drva, nego i na trgovinu, pa jer je to medjusobno
uzko skopčano, s toga ću ovdje nadovezati izkaz A. o izvozu franceske duge i
izkazu svih pilana hrvatsko-slavoaskih za mekano drvo i bukovo, te hrastovo,
koje će nam cieli razvoj to6no razjasniti:


Ovdje nadovezujem izkaz B. i C. pilana za izradbu mekog i bukovog
drva, te hrastovine od početka do danas po svoj našoj domovini.


Dosadašnje crtice nas dovoljno upućuju, da se je u početku svakovrstno
drvno tvorivo izradjivalo rukom i to pomoćju sjekire, klina, bradve, bradvilja,
popriečne i podužne žage, te da je u novije doba vodeni pokretač počeo ručnom
drvarskom poslu izvanredno konkurirati, a kako god je sva trgovina započela
od jadranskoga mora napram Zemunu, tako je i način izradbe istim
putem polazio. Od onoga časa, od kako se je izradbom njemačke bačvarske
gradje u Slavoniji započelo, prestalo je i kod hrvatskih trgovaca pregnuće, da šire
svoje pilane prema Slavoniji. S toga u prvom izkazu vidimo samo hrvatska
imena, dočim u drugom izkazu opažamo svakovrstne tvrdke iz inozemstva, a
jedini Tiirk i Turković (vlastelinstvo Kutjevo) te Morović upustiše se u konkurenciju.


Mehanička, vodena ili parna snaga preotimlje mah sve više nad ručnom
radnjom drvenog tvoriva, akoprem još ni danas neima kod nas previše pilana.


Navesti ću sad nekoje podatke o izvozu gradje u trupcih i polutkah (polutrupcih)
od g. 1875. do 1889. samo iz šuma brodske i petrovaradinske imovne
obćine s tim dodatkom, da se takova vrst gradje prije g. 1875. nije izvažala.


Takove gradje izvezeno je po sliedećem posredniku odnosno trgovcu i to:
Ausenu iz Njemačke g. 1875. 400 m´ polutka; po Ausenu, Verbanu i Hevenu
iz Njemačke i Englezke g. 1876. 4000 m´ trupaca i 500 m´ polutrupaca (izvaža
rukom rezano); po istih drvotržcih god. 1879. 4000 m´ trupaca i 500 m" polutrupaca,
god. 1880. 600 m´ trupaca i 800 m´ polutrupaca i g. 1881. 9000
m´ trupaca i 1000 m^ polutrupaca, po Societe-Barcs, Olinezu i sinu, Verbanu
i Jak. Smidta družtvu iz Francezke, Englezke, Njemačke i Ugarske g. 1882.
12000 m´ trupaca i 1000 m´ polutrupaca (izvaža rukom rezano); po istih g.
1883. 13000 m´ trupaca i 1000 m´ polutrupaca; po Societe-Barcs, Verbanu,
Smidtu i Sidnaju g. 1884. 13000 m´ trupaca i 1000 m´ polutrupaca; po gorerečenih
i po Moreu i družtvu iz Englezke god. 1885. 13000 m´ trupaca i
1000 m* polutrupaca; po Moreu i družtvu, te Petrsu iz Njemačke god. 1886.
17000 m^ trupaca i 1000 m´* polutrupaca; po Moreu, Petrsu i Lamarchu iz
Francezke god. 1887. 23000 m* trupaca i 1500 m* polutrupaca (izvaža rukom
rezano); po istih god. 1888. 2600 m^ trupaca i loOO m^ polutrupaca i god.
1889. 2600 m´* trupaca i 1500 m´ polutrupaca.


* Vidi opazku uređničtva na str. 24. broja I. „Šum. lista" za god. 1892.